Kotoriba

Go to content

Main menu:

RASPORED SV. MISA

27.02. Ponedjeljak
Gabrijel od Žalosne Gospe
17:00 + RAJHER MIJO i ANASTAZIJA, DOLENČIĆ FRANJO

28.02.Utorak
Roman
17:00 + HEDERIĆ ŠTEFANIJA (30-ti dan), IVAN i obitelj


01.03.Srijeda
PEPELNICA (ČISTA SRIJEDA)
Zapovijedani post i nemrs
17:00 + HORVAT DARKO (30-ti) dan

02.03.Četvrtak
Janja Praška
17:00 + POKOJNI IZ OBITELJI KANIŽAJ i KOVAČ

03.03.Petak
Marin
16:30 – POBOŽNOST KRIŽNOGA PUTA
PRILIKA ZA SAKRAMENAT POMIRENJA
17:00 +  TILOŠANEC NEVENKA, RAJ DORA i ANA

04.03.Subota
Kazimir
17:00 + SVRTA JOSIP (god.) i MARIJA, Vlč. FRANJO BALOG (god.)

05.03.nedjelja
PRVA KORIZMENA NEDJELJA
08:00 + SELIČANEC VINKO, JOSIP i TEREZIJA, UJLAKI VINKO i AGNICA
10:30 + ŽUPNA SVETA MISA

Pola sata prije mise je pobožnost svete krunice
Župni ured radi radnim danom (utorak – petak) dva sata prije svete mise
Nedjeljom i blagdanom župni ured ne radi

Broj našeg zvonara: 099/208-7763
Broj župnog ureda: tel: 040/682-174
mob: 091/222-0422

*  *  *   *   *
Vozni red HŽ
HŽ - KOLODVOR KOTORIBA
Novi vozni red
Zbog  manjih promjena u voznom redu od ponedjeljka, 13. veljače 2017. u kolodvoru Kotoriba je na snazi novi željeznički vozni red.
Novi vozni red vrijedi od 13.02.2017. do 09.12.2017. godine.
Isti važi od 13.02.2017. godine, a promjena je kod vlaka 3304 koji ima dolazak u Kotoribu u 15,32 sati (raniji dolazak bio je u 15,00).
Vlak 3613 (polazak u 16,05) promijenio je kalendar vožnje, te od 13.02.2017. vozi nedjeljom i blagdanom.
Novi Izvod voznog reda za Kolodvor Kotoriba možete preuzeti ovdje.(xls)
Novi izvod KB16 voznog reda za Kolodvora Kotoriba možete preuzeti ovdje.(xls)  te ovdje (jpg)

JAVNI NATJEČAJ za financiranje programa i projekata koje provode udruge, sredstvima iz proračuna Općine Kotoriba za 2017. godinu


OBRAZAC OPISA PROGRAMA ILI PROJEKTA na Javni natječja udruge za 2017.

OBRAZAC PRORAČUNA PROGRAMA ILI PROJEKTA za Javni natječaj udruge za 2017.


Na temelju članka 3. stavka 2. Pravilnika o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti (KLASA: 330-05/15-01/01 od 01.12.2015. godine)) i članka 44. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije", br. 3/13), Općinski načelnik Općine Kotoriba, donio je sljedeću ODLUKU o imenovanju ovlaštenih predstavnika naručitelja u postupcima nabave bagatelne vrijednosti koje provodi Općina Kotoriba kao naručitelj u 2017. godini.

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine", br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13), te članka 44. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije", br. 3/13), Zakona o udrugama (Narodne novine, broj: 74/14), te sukladno odredbama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine", br. 26/15), Općinski načelnik Općine Kotoriba donio je ODLUKU o načinu raspodjele raspoloživih sredstava iz Proračuna Općine Kotoriba za 2017. godinu namijenjenih financiranju programa i projekata koje provode udruge.






JAVNI NATJEČAJ za financiranje programa i projekata koje provode udruge sredstvima iz proračuna Općine Kotoriba za 2016. godinu

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Statuta Općine Kotoriba Općinski načelnik Općine Kotoriba donio je ODLUKU o načinu raspodjele  raspoloživih sredstava iz Proračuna Općine Kotoriba za 2016. godinu namijenjenih financiranju programa i projekata koje provode udruge

OBRAZAC FINANCIJSKOG IZVJEŠĆA REALIZIRANOG PROGRAMA/PROJEKATA KOJE SU PROVODILA UDRUGE, SREDSTVIMA IZ PRORAČUNA OPĆINE KOTORIBA ZA 2016. GODINU

OBRAZAC OPISNOG IZVJEŠĆA REALIZIRANOG PROGRAMA/PROJEKTA










OBAVIJEST O PRIJAVI NEPROPISNO ODBAČENOG OTPADA

Općinski načelnik Općine Kotoriba sukladno članku 36. stavku 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, be. 94/13) donio je Odluku o uspostavi sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu i evidentiranju lokacija odbačenog otpada.

Ukoliko primjetite nepropisno odbačen otpad, potrebno je popuniti priloženi obrazac i isti dostaviti na adresu: Općina Kotoriba, 40329 Kotoriba, Kolodvorska 4 ili na e-mail: opcina@kotoriba.hr.
Isto tako, prijava se može podnijeti i osobnim dolaskom u prostorije Općine Kotoriba u Kotoribi, Kolodvorska 4.



Temeljem članka 44. Statuta Općine Kotoriba Općinski načelnik Općine Kotoriba, donio je PROCEDURU OBRAČUNA I NAPLATE VLASTITIH PRIHODA




Na temelju članka 6. stavka 4. Odluke o načinu raspodjele raspoloživih sredstava iz Proračuna Općine Kotoriba za 2016. godinu namijenjenih financiranju programa i projekata koje provode udruge
i Javnog natječaja za financiranje programa i projekata koje provode udruge sredstvima iz proračuna Općine Kotoriba za 2016. godinu Općinski načelnik Općine Kotoriba, dana 20. travnja 2016. godine, donio je ODLUKU O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA UDRUGA U 2016. GODINI



JAVNI NATJEČAJ za financiranje programa i projekata koje provode udruge sredstvima iz proračuna Općine Kotoriba za 2016. godinu

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Statuta Općine Kotoriba Općinski načelnik Općine Kotoriba donio je ODLUKU o načinu raspodjele  raspoloživih sredstava iz Proračuna Općine Kotoriba za 2016. godinu namijenjenih financiranju programa i projekata koje provode udruge

OBRAZAC FINANCIJSKOG IZVJEŠĆA REALIZIRANOG PROGRAMA/PROJEKATA KOJE SU PROVODILA UDRUGE, SREDSTVIMA IZ PRORAČUNA OPĆINE KOTORIBA ZA 2016. GODINU

OBRAZAC OPISNOG IZVJEŠĆA REALIZIRANOG PROGRAMA/PROJEKTA
INFORMACIJE:


Red vožnje autobusa
Kotoriba - Čakovec
_________________

radno vrijeme Knjižnice i čitaonice

Ponedjeljak 16 - 19 sati
Utorak 8 - 12 sati
Srijeda 16 - 19 sati
Četvrtak 8 - 14 sati
Petak  15 - 19 sati

_________________


GKP PRE-KOM
RASPORED
ODVOZA OTPADA

Termini sakupljanja komunalnog otpada
svaki drugi
ČETVRTAK
prikupljanje po
činje od 7 sati,
svakih 14 dana.

_________________

RADNO VRIJEME LJEKARNE KOTORIBA
RADNI DANI

8 - 15:30 sati

RADNA SUBOTA

1. i 3. u mjesecu
7.30 - 12:30 sati




PRORAČUN OPĆINE KOTORIBA ZA 2015. GODINU
S PROJEKCIJOM ZA 2016.-2017. GODINU

_________

IZVJEŠĆE
O VISINI TROŠKOVA LOKALNIH IZBORA I NAČINU NJIHOVA KORIŠTENJA
_________

R E G I S T A R
UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNIH SPORAZUMA

POPIS KORISNIKA
SPONZORSTVA I DONACIJA OPĆINE KOTORIBA
U RAZDOBLJU O
D 01.01.2015. – 30.06.2015. GODINE


MAŠKARE ZAVLADALE KOTORIBOM
Kotoripski fašenk 25. i 26. veljače

Fašenk u Kotoribi ove se godine održao u nedjelju, 26. veljače. Organizciju manifestacije i ove je godine preuzeo KUD Kotoriba. Formiranje povorke u kojoj su bili predstavnici udruga, osnovnoškolci, mališani iz vrtića i puhački orkestar bila je u Sajmišnoj ulici (kod bivšeg MTČ-a) odakle je poslije 14 sati krenula prema centru.
Na pozornici (kod PZ Čakovec) održan je  program u kojem su se predstavile maske, čitao se popularni Kotoripski vrabec, te se obavila primopredaja ključeva i suđenje fašenku.

Nakon programa, maskirana povorka Ulicom kralja Tomislava krenula je prema Društvenom domu u Donjem kraju gdje sve maske čekala večera i izbor najljepših maski.
Za dobar štimung i feštu bio je zadužen glazbeni sastav Pisofkej, pa su osim maskiranih, na fašensku zabavu bili  pozvani i ostali mještani.

Općina je financijski popratila manifestaciju na način da je osigurala kuhano vino, čaj i krafne za maske i posjetitelje u centru Kotoribe, a oni maskirani dobiti su večeru i piće u Društvenom domu.


Dječji fašenk održan u subotu
Nastavljajući tradiciju, Društvo Naša djeca Kotoriba je ove godine svoje mališane pod maskama okupio dan ranije, 25. veljače.
Toga dana je povorka maskiranih mališana u 15 sati krenula ispred mjesne Knjižnice i čitaonice u pravcu društvenog doma u Donjem kraju. Tamo je uslijedio ples pod maskama, a svaka maska je dobila sok i slatke krafne, dok su prigodne nagrade dobile najmaštovitije maske.
A.Fuš

__________________________________________________________
   
STOLNI TENIS
Na turniru neregistriranih u Varaždinu medalje Dini Soviću i Neli Kovačić

U Varaždinu, u fitness centru Gibi Gib u petak je odigran prvi turnir za mlade neregistrirane igrače i igračice Regije Sjeverna Hrvatska na kojemu su se u kategoriji limača i limačica natjecali i mladi iz Kos-Kotoribe.

Zbog maloga broja prijava odigrali su bod sustavom u dva dobivena seta, a tu se među sedam dječaka i djevojčica najspretnijim pokazao Dino Sović, koji je bio pobjednik u svih šest odigranih partija.

Odličnom igrom drugo je mjesto, porazom samo od Sovića, osvojila Nela Kovačić, dok je treća predstavnica našega kluba Hana Sović s dvije pobjede i četiri poraza bila peta.

Ovakvih turnira u ovoj sezoni bi trebalo biti još, sve u cilju da i oni najmlađi i neregistrirani stječu iskustvo, a moguće je i da jednoga od njih organizira i naš klub.
Franjo Flac
  

__________________________________________________________
   
Što je korizma?
     

Dragi vjernici, dragi Kotoripćani, ubrzo nam dolazi   sveto vrijeme korizme na koje se moramo duhovno pripraviti. Nadam se da će   ovih nekoliko savjeta pomoći svima nama da se u ovo vrijeme korizme svi   duhovno obnovimo i da još bolje prijanjamo uz Krista našeg Spasitelja.  
       
 
         
Korizma je vrijeme crkvene godine u trajanju od 40   dana. Dolazi od latinske riječi «quadragesimae « što znači 40. Ona nas želi   podsjetiti na Isusov 40-dnevni post u pustinji prije njegova pashalnog   misterija. Pashalni misterij uključuje: MUKU, SMRT I USKRSNUĆE. Kršćani to   slave na Veliki petak,Veliku subotu i na Uskrs. Uskrs se još kaže i VAZAM.   Otuda i naziv vazmeni ili Pashalni misterij. KORIZMA JE VRIJEME POSTA,   MOLITVE I DOBRIH DJELA! To su tri oblika izvanjske pokore. Svaki je kršćanin   dužan činiti pokoru.

       
 
         
Kako je došlo do imena korizma?
       
 
         
 Ima dosta   svjedočanstava  da je već u 4. stoljeću   bilo poznato četrdeset dnevno pripravljanje za Uskrs. Današnji nazivi korizma   dolaze iz latinskog naziva Quadragesima  = vrijeme četrdeset dana, (odatle i   hrvatski korizma) ili od grčkog tessarakoste. Tako je prema   latinskom nastalo talijansko ime quaresima ili francusko carem. U   nekim germanskim jezicima kao nizozemski se zove vastentijd a  dolazi od vrijeme posta. Time je naglašen   samo jedan temeljni dio. Engleski naziv lent upućuje na godišnje doba   (lengthen - kad dan postaje duži) Kod protestanata  se naziva vrijeme muke a nekad je to bilo   samo ograničeno na tjedan prije Uskrsa. Novi misal donosi uz Korizmu i naslov   Uskrsno vrijeme pokore.
       
 
         
Koji je biblijski temelj? A koji je povijesni?
Biblijski temelj
Kao biblijska pozadina služe svi oni izvještaji koji   govore o četredeset dana (ili godina):
40 dana i noći trajao je opći potop (Post 7,14)
40 dana zadržao se Mojsije na brdu Sinaj  (Izl 24,18)
40 godina su Izraelci lutali pustinjom dok nisu došli   na cilj  (Jozua 3,4)
40 dana išao je Ilija prema brdu Horebu  (1 Kr 19,8)
40 dana i Niniva bi trebala propasti (Jona 3,4)
40 dana i noći bio je Isus u pustinji (Mk 1,13; Mt   4,2; Lk 4,1)
Isus je 40 dana nakon uskrsnuća   uzašao na nebo.
  
U svakom slučaju to je vrijeme prelaza, priprave i   pokore, čišćenja o čemu će  ovdje biti   govora. Broj 40 ima i simboličko značenje, a to znači da nema samo jedan   kronološki značaj, nego upućuje na nutarnji sadržaj ovog vremena.
Povijesni temelj
Od pashalnog posta do četrdeset dana

Poznato je da je u 2 stoljeću postojao post žalosti  dva dana pred Uskrs. Počimao je na Veliki   petak a završava na Vazmenu noć nakon euharistijskog slavlja.
U 3. stoljeću u nekim mjestima je proširen taj post   na cijeli Veliki tjedan i takozvani polupost od ponedjeljka do četvrtka   a završavao je punim postom Velikog petka i subote. Praksa je najprije   bila pojedinačna i neobvezna i među pojedinim članovima neke zajednice.
U 4. stoljeću u Rimu je postojao trosedmični post.   I to je bio neki prelazni stadij, jer iz tog vremena postoje brojna svjedočanstva   o četrdeset dnevnom postu u različitim krajevima kršćanstva. Koncem 4. i početkom   5. stoljeća izgleda da je ova praksa bila svuda prihvaćena.  Rimu je počimalo sa šestom nedjeljom prije   Uskrsa a završavalo na Veliki četvrtak kada je biskup polaganjem ruku primao   nazad u Crkvu javne grješnike.

Vrijeme priprave za krštenje
  
Početkom Četrdeset dana stupali su   pripravnici za krštenje katekumeni, od grčke riječi katechein =poučavati   , ulazili u novi stadij priprave za krštenje. Nazivalo ih se: prema grčkom   jeziku Photizomenen (oni koji će biti prosvijetljeni); u Rimu   electi = Izabrani, drugdje competentes= kandidati a samo vrijeme   se zvalo photizomenat ili vrijeme comepetntiae. Photizomenen su   sudjelovali na službi Božjoj takozvanoj Misi katekumena a otpuštalo ih   se molitvom i polaganjem ruku prije euharistijske žrtve.  
Trebali su položiti ispit da li su promijenili način   života i poznavanja vjere takozvane scrutiniae (prema latinskom scrutinium   = ispit), a oni su se održavali najprije za vrijeme bogoslužja 3.,4. i 5.   nedjelje korizme, a kasnije je broj bio u Rimu povećan na sedam i održavali   su se radnim danom.
Glavni   dijelovi su bili: egzorcizam: zaklinjanje protiv đavla, istjerivanje   zlih duhova, sa ciljem da se katekumena izvuče iz vlasti sotone a privuče   Kristovu Kraljevstvu.  

Prvi skrutinij je bio povezan sa upisivanjem   u listu kandidata za krštenje. Kod trećeg skrutinija se kandidatima za   krštenje povjeravalo evanđelje, vjeroispovijest i Očenaš. Posljednji  skrutinij je bio na Veliku subotu u jutro   kao i svečano odreknuće đavla, a to je danas ostalo u obnovi krsnog zavjeta.
       
 
         
I jasno je da je ovo bogoslužje Photizomenata prožimalo   svih četrdeset dana: cijela zajednica je pratila pripravnike na krštenje na   njihovu putu prema krštenju i s njima se pripravljali. Sigurno da je bilo i   drugih razloga da se uvelo četrdeset dnevnu pripravu ali ova priprava na krštenje   je davala osnovni ton.
  
Početak, trajanje i završetak «postopokorne četrdestice»
 
Uobičajeni početak Četrdeset dana u Rimu  šest tjedana (42 dana) prije Uskrsa   pokazuje da su ostali izvan brojenja  Veliki   petak i Velika subota (drukčije nego u sjevernoj Africi i Milanu) iako se od   starine i tih dana postilo. To znači da Četrdeset dana nisu   jednostavni produžetak Vazmenog posta tako reći «prema naprijed» Nego   označuje, mnogo više, jedno vlastito vrijeme, koje je postavljeno ispred   slavljenja svetog Trodnevlja bez da bude uključeno u to vrijeme. U   prvo vrijeme, naročito u Rimu nije pokora bila oznaka ovog vremena nego   priprava za ponovno prihvaćanje grješnika u Crkvu na Veliki četvrtak. I zato   je u prvom planu bilo vrijeme pokore a ne post koji je tako reći bio u   drugom planu pa se i nazivao «vrijeme posta»
  
Kasnije se nije postilo nedjeljom u korizmi (na kršćanskom   Istoku i subotom). Pa kad je nestalo pokorničko vrijeme a na njegovo mjesto   došlo vrijeme posta bilo je potrebno novo brojenje. Da bi se došlo na broj od   40 dana morali su uzeti u obzir i post na Veliki petak i  subotu. Pa ako se uzme u obzir da se nije   postilo ni nedjeljom onda je trebalo uzeti još četiri dana pred prvotni početak   korizme, tako da korizma počima  u   srijedu prije šeste nedjelje prije Uskrs. Ako se izuzmu nedjelje, doda Veliki   petak i subota onda dolazimo do 40 dana.
  
A kako je to na kršćanskom Istoku?
    
Na kršćanskom Istoku se nije postilo subotom i   nedjeljom pa je trebalo produžiti ovih četrdeset dana kao pripravu za Uskrs.   U bizantinskoj liturgiji danas počima priprava za Uskrs deset tjedana prije   Uskrsa sa takozvanom nedjeljom carinika i farizeja a slijedi je Nedjelja   izgubljenog sina. Sa nedjeljom odricanja od mesa počima  osam sedmično odricanje od mesa prije   Uskrsa. Potom slijedi nedjelja odricanja od kolača i mlijeka počima   stvarni - ne samo kvantitatvino (odricanje od    određenih jela) nego i kvalitativno (odricanje od obroka i količine   hrane)  Nedjelja Ortodoxie -   pravoslavlja - podsjeća na pobjedu prijatelja slika nad neprijateljima   slika u 9. stoljeću. Četri nedjelje prije Uskrsa slavi se Uzvišenje križa.   Subota dva tjedna prije Uskrsa je Subota Akathist (to je najsvečaniji   himan Majci Božjoj u bizantinskoj liturgiji.) Subota prije Cvjetnice je Lazarova   subota na uspomenu Lazara kojeg je Isus uskrisio (Iv 11, 1-44). Veliki   tjedan se ne ubraja u korizmeno vrijeme.
  
Koliko uistinu traje korizma, odnosno koje je pravo   tumačenje do kada traje – do Velikog tjedna, do Uskrsa.....? Naime, često se   zapravo traži pojašnjenje trajanja korizme...
  
Korizma traje do Uskrsa. U počecima u Rimu je   priprava za Uskrs trajala tjedan dana. Započinjala bi u nedjelju prije Uskrsa   čitanjem Muke, a kroz čitavu je sedmicu bio post. Budući da se na Veliki   petak nije slavila euharistija, po analogiji je nisu slavili ni na Veliku   srijedu (jer se inače kroz tjedan euharistija slavila samo srijedom i   petkom), nego se i na Veliku srijedu molila velika molitva vjernika kao na   Veliki petak.
       
 
         
Tijekom 4.st. pojavio se period od 3 tjedna priprave   na Uskrs. Međutim, četrdesetodnevni preduskrsni post se mogao pojaviti u Rimu   između 254. i 384.godine. Korizma (quadragesima=40) je započinjala prvom   nedjeljom Korizme, a završavala je na Veliki četvrtak. Time se jasno   razlikovao korizmeni od vazmenog posta. U 6. st. Su Korizmi dodani dani od   srijede do prve nedjelje Korizme. Kako je do toga došlo?  Javni su pokornici svoju korizmenu pripravu   na pomirenje na Veliki četvrtak započinjali obredom posipanja pepelom.
       
 
Budući da taj obred nije mogao biti prve korizmene   nedjelje (jer su nedjeljom bili zabranjeni svi pokornički čini), pokornici su   bili posipani pepelom u srijedu prije te nedjelje, te je za njih Korizma počinjala   te srijede nazvane «in cineris», a uskoro su tu srijedu i ostali vjernici   prihvatili kao početak Korizme. To je bio povijesni razlog produživanja   Korizme. Naime, ako se računa od prve korizmene nedjelje do Velikog četvrtka,   onda imamo točno 40 dana. Kasnije su neki Oci tumačili kako su dodana ova 4   dana jer ona zajedno s Velikim petkom i subotom opet čine 40 korizmenih dana   ako se odbiju nedjelje kada se nije smjelo postiti.  Grgur II. U 8.st. uveo je i četvrtak kao   dan euharistije za vrijeme Korizme.
       
 
Unutar   korizme šest je nedjelja, a svaka od njih ima svoje ime...
      
Korizma broji 6 (šest) korizmenih nedjelja. U   Hrvatskom narodu svaka korizmena nedjelja imade svoje ime. Pa tako su im   imena počevši od prve:
      
1. Čista –   čista se zove jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).
2. Pačista – ili pračista, još čišća (čistija) od prve koja se naziva Čista
3. Bezimena   – bez imena je jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema   muci Isusovoj (u pravoslavnoj crkvi ova se nedjelja zove Krstopoklona, jer se   vjernicima iznosio križ (krst) kojega bi častili i ljubili.
4. Sredoposna - sredina je korizmenog posta (u četvrtak prije ove nedjelje pada   sredina posta, pola je korizme već prošlo)
5. Gluha –   jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja. Pokrivale bi se slike i   kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što   jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže, poradi muke i   smrti Gospodinove.
6. Cvjetnica iliti Cvitna nedilja – Sama tematika muke Gospodnje izražena je u šestoj   korizmenoj nedjelji koja se i zove Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica   (Cvitnica). Misa je, stoga, na ovu Nedjelju posebno obilježena čitanjem ili   pjevanjem (kantanjem) muke prema Evanđelistima tzv. Sinopticima (Mateju,   Marku i Luki). I dani Velikog tjedna, koji počinju Cvjetnicom, obilježeni su   mukom Isusovom. Na samu Cvjetnicu blagoslov je grančica i procesija kao   spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kad ga je puk dočekao poklicima „Hosana   Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje”. Cvitna je dobila   ime, osim po spomenutim grančicama, i prema tome što bi se u rano juro u nas   umivali u cvijeću, u ljubičicama koje bi prve procvjetale iza zime.
  
Koja je smisao korizme?
  
Smisao korizme se ne svodi samo na pokoru koja će čovjeku   naizgled nešto uzeti u životu, uskratiti mu štogod i razvlastiti ga od nečega   da bi ostao siromah. Naprotiv, njezin smisao je u duhovnom i moralnom obogaćenju   čovjeka, i to pravim vrijednostima, koje bitno mijenjaju njegovu perspektivu   kako ovdje na zemlji tako i u vječnosti.
    
Neki si kršćani zadaju osobitu pokoru, odluče se   osloboditi nekog grijeha i pogreške, nastoje uvesti u svoj život neku korisnu   naviku – što sugerirati kršćanima, što i kako raditi u korizmi....
    
Neki si kršćani zadaju osobitu pokoru, odluče   osloboditi se nekoga grijeha i pogreške, u svoj život nastoje uvesti neku   korisnu naviku. Tijekom korizme pokušaju biti vrijedni u poslu, samozatajni,   strpljivi prema svojini ukućanima, šutljivi i vrijedni. Velik broj kršćana   odluči da će u korizmi svaki dan desetak minuta čitati Sveto pismo. Brojne su   obitelji koje u korizmi odluče da će navečer uvesti obiteljsku molitvu, ili   da će svaku večer zajednički u obitelji moliti krunicu. Jedni odluče na početku   i na kraju korizme dobro se ispovjediti, i tako u te dane biti osobito čistima.   Djeca obično odluče da će se tih dana odreći slatkiša i bombona, da će se   odreći nekih igara koje su im smetale da napisu školske zadaće.
 
Ima mladića i djevojaka koji će se u korizmi odreći   izvanjskih načina izražavanja svoje ljubavi, poljubaca i zagrljaja, ima bračnih   drugova koji odluče da će u korizmi govoriti jedno o drugom samo pozitivno i   dobro. Neki odluče svaki dan, ili pak nekoliko puta tjedno, poći na svetu   misu. Drugi pak odluče na početku korizme da će svaki dan naći pola sata vremena   za molitvu, za razgovor s Bogom, za ozdravlji-vanje svoga duha, za liječenje   svoje savjesti, intelekta i srca. Svi su dakle pozvani da u korizmi nešto   posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga života, i posiju novo   sjeme u svoje dane, mjesece i godine.

Koja je smisao korizmenog odricanja? Zašto se odričemo?   Ima li neki zapravo cilj koji svima nama kršćanima treba biti pravi cilj   korizmenog odricanja?
  
Savršeni motiv odricanja treba biti ljubav. Najrazličitiji   motivi mogu čovjeka navesti na odricanje. Neki motivi su savršeniji, drugi su   manje savršeni ili čak opaki. U kršćanstvu ljubav je najviša krepost, i   jedino ono odricanje koje je motivirano ljubavlju jest savršeno odricanje. S   druge strane, osim ljubavi, motiv odricanju može biti i potpuno kriv. Npr.   netko se može odricati zato što mrzi pa svojim odricanjem želi drugome naškoditi.  
  
Također, čovjek se može nečega odreći samo zato što   je zavidan, pa odricanjem od nečega želi drugu osobu povrijediti. Ova dva   motiva vodila bi potpunom izopačenju kršćanskog pojma odricanja.
  
Također poziv Crkve na odricanje od svakovrsnih   zabava ide za tim da čovjek zastane, pribere se, uđe u svoj nutarnji svijet i   preispita svoj životni hod. Naime tek na osami, daleko od buke, možemo   jasnije čuti Božji glas i oraspoložiti se za molitvu. Sličnu funkciju imaju i   zajedničke pobožnosti kao što je npr. put križa.  
  
Ako pojedinac   odluči umjesto dnevnog tiska i televizije dnevno naći pola sata da osobno čita   Sv. pismo, moći će u sebi vremenom probuditi i izoštriti osjetila za Božje   poticaje koji ga vode čestitijem odnosu spram Boga i bližnjih. Takvim će vježbanjem   vremenom senzibilizirati svoju savjest te će njegovo mišljenje, govor i   postupci uklanjati svakovrsne blokade i graditi nove mostove razumijevanja.
    
Kroz korizmu postimo i ovako...
    
UMOM
"Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim,   svom dušom svojom i svom pameti svojom." (Mt 22,37)
  
NJEGUJ
Božju misao i njegovu dobrotu... Neka Gospodin bude   u Tvojim mislima i u Tvojim svagdašnjim planovima...Uvijek sve planiraj i   radi u društvu s Njim....
ODBACUJ
Ružne i zle misli prema događajima svoga života i   svome bližnjemu...
   
OČIMA
"Ako je tvoje oko zdravo cijelo tijelo će Ti   biti u svjetlu..."  ( Mt 6,22)
   
GLEDAJ
Svijet, stvari i osobe čistim i dobrim okom, sa   zahvalnošću Bogu što su stvorene i Njegovom krvlju otkupljene...
   
IZBJEGAVAJ
Nedobronamjerne poglede i filmove koji ne izgrađuju...   
   
UŠIMA
"O, kad bi me poslušao Izraele!" (Ps 81,9)
SLUŠAJ
Riječ Božju i saslušaj brata koji Te nešto traži ili   se želi samo rasteretiti...
NE SLUŠAJ
Isprazne govore, sceniranja i zlonamjerne   insinuacije...
   
USTIMA
"Effatha, otvori se..."(Mk 7,34)
OTVORI SE
Slavljenju Boga u osobnoj molitvi, zajedničkoj u   obitelji i župskoj zajednici ...
 
ODBACI
Govoriti zlo (ogovarati, klevetati) o onome tko Ti   je priuštio patnju... Pokušaj moliti za takvu osobu, ali oslanjajući se na   Boga da će Ti On pomoći da možeš za nju moliti...
  
GRLOM
"Kako su slatke Riječi Tvoje, o   Gospodine!" (Ps 119)
    
GUSTIRAJ
Božju Riječ i uzimaj hranu sa zahvalnošću Bogu i   onome tko ju je pripravio...
   
SVLADAVAJ SE,
U pušenju, piću, hrani, nekonstruktivnim filmovima i   televiziji, govorom koji nije kršćanina dostojan...
   
RUKAMA
"Ne ljubimo riječju i jezikom , nego djelom i   iskreno." (1Iv 3,18)
POMOZI
Onome tko te traži neku uslugu... Ozbiljno vrši   svoje dužnosti... Prema svojim mogućnostima pomozi siromašnima (to je i   smisao odricanja materijalnih stvari u korizmi. Znači da s onime što smo uštedjeli   pomognemo siromašnima a ne da to sebično potrošimo na sebe), bolesnima,   osamljenima...
  
ODBACI
Ljenčarenje, gubljenje vremena na beskorisna   brbljanja...
   
SRCEM
"Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem, a bližnjega   kao samoga sebe." (Mt 22,37)
POKAŽI

Ljubav prema bližnjemu, započinjući od tvoje   obitelji... Najprije voli i pokazuj ljubav osobi koja je pokraj Tebe...
  
Uz korizmu se veže i križni put u brojnim crkvama
  
Križni put   je pobožnost   na spomen Isusove muke,   od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt   do polaganja Isusova tijela u grob. Sastoji se od 14 postaja. Za svaku   postaju, u crkvama   ili na javnim mjestima postavljaju se slike ili kipovi s likovnim prikazima Isusove   muke.
Pobožnost je vrlo stara i potječe iz Jeruzalema. Nastala je   tijekom hodočašća, kada su vjernici obilazili mjesta Isusove muke. Križni put   su promicali sv. Franjo   Asiški i franjevci,   ali se pobožnost značajnije proširila tek u 18. stoljeću te je   priznata u Katoličkoj Crkvi,   Evangelističkoj   Crkvi i u još nekim protestantskim Crkvama.
   
Molitveni   dio križnoga puta, sastoji se od pripravne molitve, zatim od 14 molitvi za   svaku postaju i od završne molitve. Svaka od molitvi 14 postaja počinje   zazivom: "Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo Te, jer si po svojem svetom   križu otkupio svijet". Zatim slijedi razmatranje prigodno za pojedinu   postaju, molitve Oče naš, Zdravo Marijo   i Slava Ocu, zaziv "Smiluj nam se Gospodine! Smiluj nam   se!" i jedna strofa pjesme "Stala plačuć'   tužna mati" (lat.   "Stabat Mater").  
   
Crkva vjeruje, da svatko tko aktivno sudjeluje u   pobožnosti Križnoga puta dobiva brojne milosti i potpun oprost grijeha,   ako se taj dan i ispovijedio   (po potrebi) te pričestio.   
Likovni prikaz postaja križnoga puta, postao je   sastavni dio interijera crkvi. Sastoji se od 14 slika ili kipova, koji   predstavljaju prizore Isusova trpljenja. Ta tradicija postoji od 17. stoljeća.
   
U liturgiji tijekom misnih slavlja prevladava ljubičasta   boja, i ne pjeva se aleluja, a niti Slava
  
U vrijeme korizme najčešće se koristi ljubičasta   boja. Liturgija korizme kroz ljubičastu boju poziva vjernike na pokornički   stav i ozbiljno promišljanje o životu. No, u isto vrijeme ta boja podsjeća na   Isusovo trpljenje i žrtvu koju podnosi za spasenje svijeta. Ipak, u konačnici,   ona nosi poruku nade u konačnu pobjedu dobra i vječnu radost.
   
U korizmi se ne pjeva Aleluja, čak niti u   slavljima kojima korizmeni svagdan ustupi mjesto. Nedjeljama nema Slave.   
  
U Velikom tjednu posebno je svečano – kako se   vjernici trebaju ponašati na Veliki četvrtak, petak i subotu – tijekom tih   dana i u crkvi je nešto drugačije od onog na što smo kroz godinu navikli
   
Najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini je vazmeno   trodnevlje. Tada se kršćani   spominju najvećeg otajstva spasenja,   muke, smrti i uskrsnuća   Isusa Krista. Zove se trodnevlje jer se sastoji od tri dana,   petka, subote i nedjelje, ali počinje u četvrtak navečer kada po židovskom   shvaćanju počinje petak. Vazmeno trodnevlje ima poseban obredni karakter koji   slavi cijela Crkva, pa ono ne dopušta nikakve liturgije koje nisu vezane za   ova otajstva ili se ne slave u vidljivom crkvenom zajedništvu. Papa Benedikt XVI. je 2009.   napravio izuzetak od ovog pravila dozvolivši misu zadušnicu za stradale u potresu u   L'Aquili na Veliki petak.
       
 
Vazmeno trodnevlje počinje navečer na Veliki   četvrtak misom Večere   Gospodnje. Slavi se posljednja   večera na kojoj su   ustanovljeni sakramenti euharistije   i svetog reda. Liturgijska boja je bijela. Dok se pjeva Slava   mogu zvoniti zvona, ali ona ostaju tiho od tada do vazmenog bdijenja. Na   kraju mise nema blagoslova, nego se u tišini krene u procesiju sa Presvetim   do nekog od pokrajnjih oltara. Nakon toga se ostane u molitvi pred tim   oltarom, ponekad i cijelu noć, kao spomen na Isusovu molitvu u Maslinskoj gori   te noći.
   
Veliki petak   je dan Isusove muke i smrti. Obavezan je post i nemrs. Zabranjeni su   svi sakramenti, uključujući i misu,   osim ispovijedi i bolesničkog   pomazanja i to isključivo za bolesnike ili umiruće.  
   
Obdržava se obred Kristove muke u pravilu u vrijeme   njegove smrti oko tri sata popodne, ali zapravo češće predvečer da više   vjernika može doći. U obredu se pjeva muka iz evanđenja po   Ivanu. Nakon propovijedi slijedi klanjanje križu što mogu učiniti   svi vjernici (za razliku od primanja euharistije). Pred kraj se dijeli pričest   posvećena dan prije na misi Večere Gospodnje.
  
Na Veliku subotu nema   slavlja, sakramenti su i dalje zabranjeni, a preporuča se i dalje post i   nemrs koliko je moguće. Cijeli dan se priprema za Uskrs.
   
U noći, tj.   već na Uskrs u vazmenom bdijenju slavi   se uskrsnuće, Kristova pobjeda nad smrću što je temelj kršćanske vjere. To je   produžena misa sa bitno više čitanja i obredom svjetla u kojem se   blagoslivlja uskrsna svijeća umjesto uvodnog obreda.  
  
Nepostojanje završnog obreda na misi Večere gospodnje   i uvodnog obreda u Vazmenom bdijenju stvara dojam da je cijelo trodnevlje   zapravo jedno liturgijsko slavlje. Vazmeno bdijenje je vrhunac vazmenog   trodnevlja i najsvečanija misu u liturgijskoj godini. Često se upravo u ovom   bogoslužju krste katekumeni   koji su se pripremali kroz korizmu. Liturgijska boja je bijela, pjevaju se slava   i aleluja. Na sam dan Uskrsa dozvoljena je još jedna misa, danja.   Vazmeno trodnevlje završava krajem uskrsnog dana.
       
 
Što je post, a što nemrs?   

Sadržaje pojmova “post” i “nemrs” dobro je iznova   pojasniti. Mnogi te dvije riječi smatraju istoznačnicama, sinonimima, premda   nisu
  
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u   danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne   bude meso (a može biti masno).
  
Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista   srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači:   vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne   jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče   mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće   (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.
  
Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je   obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na   Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od   ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i   kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim   ako je u petak svetkovina.”
  
Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja u   petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim   okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može   jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića,   zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga   pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…) Očito je: Crkva od svih traži   ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi   samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.
  
Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke   i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje   odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava   dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući   bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva,   onda je to svojevrsni “toplotni udar dobrote” na cijelom svijetu.
  
Vlč. Marinko Prstec, žpk.  
       

__________________________________________________________

STOLNI TENIS
Stjepanu Škodi priznanje Zajednice sportskih saveza…

U utorak su u čakovečkom Hotelu Park u organizaciji Zajednice sportskih saveza i udruga Međimurske županije proglašene najbolje momčadi i ekipe te sportaši i sportašice županije za 2016. godinu.
Proglašeni su i najbolji sportaši s invaliditetom, dodijeljena priznanja Franjo Punčec, trofej fer-plej te posebna priznanja za zasluge u sportu, a među ostalim i priznanja mladim i perspektivnim međimurskim sportašima.

Takvo je priznanje, za odlične rezultate posljednjih nekoliko sezona, primio i mladi kotoripski stolnotenisač Stjepan Škoda, u ovoj sezoni dvojno registriran za Kos-Kotoribu i MSTC Čakovec.
Rezultat je to dobroga i upornog rada u svojemu matičnom kotoripskom klubu i klubovima za koje je bio dvojno registriran, varaždinskomu STARR-u i MSTC Čakovcu. Uz njega iz stolnoteniskoga sporta priznanje je dodijeljeno i Noi Vresku iz STK Mihovljana.

Franjo Flac

__________________________________________________________

TRKAČKI KLUB KOTORIPSKI BEGAČI
Startala Liga Tri mosta

Po lijepom i sunčanom vremenu je  u nedjelju 19.veljače je  u organizaciji TK Kotoripski begači, kod novog visećeg mosta uz derivacijski kanal HE Dubrava, već tradicionalno  započela  treća po redu Liga Tri mosta.

U prvom kolu nastupilo je ukupno 44 natjecatelja ( 11 žena i 33 muškarca). Posebno raduje što je od tih 44 natjecatelja 9 mlađih od 18 godina.
Trčale su se ukupno dvije dionice, kraća od 3,3 km i duža od 7,8 km.

Najbrži na 3,3 km kod muškaraca bio je Marko Novak s vremenom od 00:13:36 , dok je kod žena najbolja bila Mirjana Mlinarić s vremenom od 00:40:49.
Najmlađi sudionik bila je Jelena Horvat (2006.godište), dok su najstariji sudionici bili Drago Pintarić/Stjepan Lisjak (1950 godište).

Raduje činjenica da sve više ljudi prepoznaje pozitivne učinke trčanja i stila života koje ono donosi, te se i članstvo Tk Kotoripski begaći stalno povećava,

Uz nastupanje u drugoj HR cestovnoj ligi, članovima se nudi mogućnost da upoznaju Lijepu Našu nastupajući na  utrkama od Dubrovnika, Osijeka, Rijeke , Ljubljane, Bratislave. Organizatori kažu da zainteresiranima nije teško doći bar do D. Dubrave gdje ih s radošću dočekuju.

M. Grubić
FOTO:TK Kotoripski begači
__________________________________________________________

OŠ JOŽE HORVATA KOTORIBA
U Osnovnoj školi Jože Horvata Kotoriba, za Valentinovo – “Plesnjak kao nekad”


Ples za Valentinovo dugogodišnja je i lijepa tradicija naše škole, no ove godine želja nam je bila učiniti Valentinovo malo drugačijim, nesvakidašnjim, a svakako lijepim.  
Kako bi to bilo kad bi naš školski hol postao podij za ples iz davnih 50-ih i 60- ih godina, kad su svi na plesnjak došli dotjerani, djevojke u svojim najljepšim haljinama i vješto napravljenim frizurama, a dečki u košuljama s kravatama ili leptir mašnama?

Odmah s početkom 2. polugodišta na satovima razrednog odjela svi učenici od 4. do 8. razreda  upoznati su s načinom zabave mladih iz vremena 50 -ih  i 60-ih godina. Satovi glazbene kulture također su bili protkani pričama,  pjesmama i  plesovima  tog vremena.

Tjedan dana prije Valentinova svi zainteresirani učenici mogli su, ako su željeli, naučiti osnovne korake fokstrota, bečkog i  engleskog valcera, tanga, polke, cha-cha-cha, twista i rock’ n rolla na radionicama plesa koje su se održavale svaki dan. Sljedeći korak koji su učenici trebali učiniti zahtijevao je malo više hrabrosti, ali i poznavanja bontona: trebalo je pronaći plesnog partnera i znati ga lijepo i ljubazno zamoliti za ples.  Ako su u tome uspjeli,  tada su se mogli prijaviti učiteljici glazbene kulture da će sudjelovati na plesu.  Sada je još trebalo ponoviti i malo provježbati pravila lijepog ponašanja na plesu, odabrati u ormaru najljepšu haljinu, složiti frizuru, pronaći kravatu ili leptir mašnu, lijepo se urediti i doći na ples.

I tako je  na Valentinovo, na dan “dok se ftičeki ženiju” u našoj školi  u 17 sati započeo vrlo poseban ples pod nazivom “Plesnjak kao nekad”.
Još i danas, tjedan dana kasnije, svi koji  smo bili na plesnjaku  posebno smo  radosni  i ispunjeni jer smo barem  na sat, dva uspjeli  osjetiti i doživjeti  kako su se nekad na plesnjacima zabavljali naši djedovi i bake.
Baš je nekad bilo lijepo… Sada smo se u to i sami uvjerili.

Klaudija Vidović, prof. savjetnik glazbene kulture

__________________________________________________________

POSJETI KOJI RADUJU
Posjet Kotoripčankama u Čakovcu

Članice Caritasa župe Kotoriba  su posjetile svoje sumještanke, Kotoripčanke, koje su smještene u Domu za starije i nemoćne osobe u Čakovcu.

Međusobno druženje, razgovor, informacije, pitanja o aktualnostima u njihovoj  Kotoribi  bile su dominantne teme razgovora.

Članice Caritasa su pak izrazile interes za njihov život u ovoj ustanovi. Uslijedilo je darivanje čemu su nazočile  ravnateljica doma Štefica Martinez i socijalna radnica Vlasta Palašek.

M. Grubić

FOTOGRAFIJA:Uspomena na susret i druženje
SNIMIO:D. Matotek

__________________________________________________________

GODIŠNJA SKUPŠTINA
Mažoretkinje Kotoribe su ponos mjesta

Gdje god da se pojave, svojim prepoznatljivim uniformama i ljepotom mažoret pokreta, ime svojeg mjesta promoviraju na najljepši mogući način.
One su Mažoretkinje Kotoribe i u subotu, 18. veljače sastale su se na godišnjem skupu kako bi se osvrnule na rad u prošloj godini te dogovorile aktivnosti za godinu koja je počela. Predsjednica Tanja Hunjadi Toplek na početku je pozdravila sve mažoretkinje, njihove majke i goste skupa. Tajnica Ivanka Žinić kazala je kako su lani mažoretkinje bile podijeljene u dvije skupine - kadetski i seniorski sastav koje je vodila trenerica Jelena Vojvoda uz pomoć Marte Vojvoda i Monike Mikulan.

Raduje ih što se u mjesecu listopadu upisala 21 djevojčica i sada ukupno broje 37 članica te su formirali dječji sastav. Uz sudjelovanje u svim općinskim manifestacijama i događanjima koje organiziraju kotoripske udruge, imale su nastupe u Nedelišću, Lekeniku, Donjem Mihaljevcu, Donjem Kraljevcu, Murskom Središću... Posebno su ponosne na Mažoret show koji organiziraju već 12 godina. Svakako najveći uspjeh je odlazak na Europsko prvenstvo mažoretkinja koje se održalo u Vinkovcima. Seniorke su među najjačim timovima iz Hrvatske i Europe ekipno osvojile 10. mjesto, dok je Ema Zadravec u solu nastupu bila 12.

Upućene su zahvale donatorima kao i Općini Kotoriba koja im je izašla ususret povodom odlaska na Europsko prvenstvo i pokrila im troškove prijevoza u visini 5 tisuća kuna. U planu za ovu godinu, uz brojne nastupe, planiraju zajednički izlet te sudjelovanje na regionalnom natjecanju u Jasterbarskom na koje će otputovati kadetkinje. Krajem prošle godine ispisale su se dvije mažoretkinje čije su mame bile članice Upravnog odbora - Sandra Šajn i Anita Zadravec pa će umjesto njih u Upravnom odboru biti Manuela Tomašić i Danijela Rodek.
Načelnik Kotoribe Ljubomir Grgec kazao je kako su one ponos Kotoribe na svojim nastupima. - Budite i dalje tako složne, družite se, a zatreba li vam kakva pomoć od strane Općine, samo se javite i rado ćemo vam pomoći- rekao je Grgec.
A.Fuš

__________________________________________________________

STOLNI TENIS
Igrači Kos-Kotoribe bez sreće u Osijeku

Stolnotenisači Kos-Kotoribe u subotu su u 8. krugu 1. Hrvatske lige gostovali u Osijeku kod drugoga sastava Vodovoda i izgubili 4:3. Bila je to utakmica slična onoj iz 2. kruga u Kotoribi, kada su također istim rezultatom slavili Osječani, a i tada kao i u ovom uzvratu naše igrače baš i nije mazila sreća.
Dobro su započeli i pobjedama Stjepana Vidovića nad Dražićem i Stjepana Škode nad Lackovićem poveli 2:0.

U trećoj partiji David Čukulic je bio na pragu pobjede protiv Markotića i povećanja vodstva na 3:0, ali je na kraju nesretno izgubio 3:2, u petom setu 16:14 pa su domaćini smanjili na 2:1, a zatim pobjedom u igri parova protiv naših Filipa Radmanića i Škode i izjednačili na 2:2. Kos-Kotoriba je do novoga vodstva došla uspjehom Stjepana Škode u pet setova nad Dražićem, ali je zatim najprije Vidović s 3:1 izgubio od Markotića, a Čukulic u odlučujućoj partiji istim rezultatom od Lackovića pa su domaćini pobijedili 4:3. Kako su u Čakovcu Putjane pobijedile Graničara iz Slavonskoga Broda, Kos-Kotoriba je s dvije pobjede i osam poraza ostala sama na dnu tablice.

Zbog odustajanja Olimpije ispasti izravno neće, ali će je, završi li prvenstvo na devetom mjestu, zadesiti kvalifikacije za ostanak. No, do kraja prvenstva ima još šest utakmica u kojima se puno toga može napraviti i pokušati se spasiti od te devete pozicije.

REZULTATI
Vodovod 2 – Kos-Kotoriba 4:3
(Dražić – Vidović 2:3, Lacković – Škoda 1:3, Markotić – Čukulic 3:2, Dražić/Markotić – F. Radmanić/Škoda 3:0, Dražić – Škoda 2:3, Markotić – Vidović 3:1, Lacković – Čukulic 3:1)
Putjane – Obrtnička škola-Brod 2:4
Mihovljan – Graničar 4:2
Vodovod 2 – MSTC Čakovec 4:1
Mihovljan – Obrtnička škola-Brod 0:4
Putjane – Graničar 4:2
Mladost i Požega slobodni

TABLICA
1. Obrtnička škola-Brod 11 11 0 44:7 22
2. Mihovljan 11 7 4 32:27 18
3. Vodovod 2 10 7 3 33:29 17
4. Graničar 11 5 6 31:32 16
5. Požega 9 5 4 28:24 14
6. Putjane 11 3 8 25:37 14
7. MSTC Čakovec 10 3 7 21:34 13
8. Mladost 9 3 6 20:28 12
9. Kos-Kotoriba 10 2 8 22:38 12

Parovi 9. kruga, subota 11. ožujka – u 11 sati: Mihovljan - Požega, Obrtnička škola-Brod – Vodovod 2, Kos-Kotoriba – Mladost; u 17 sati: Putjane – Požega, Graničar – Vodovod 2, MSTC Čakovec – Mladost.
Franjo Flac

__________________________________________________________

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO KOTORIBA
Krunoslav  Siladi i dalje predsjednik

Na jučerašnjoj godišnjoj izbornoj skupštini KUD Kotoriba ponovno je na mandat od 2 godine po treći puta izabran Krunoslav Siladi. Dopredsjednik društva će biti Ivan Tilošanec, blagajnica Sanja Radmanić, a blagajnica Kornelija Ujlaki.
Uz njih su  u UO društva jednoglasno  izabrani: Vinko Horvat, Ivana Lončarić, Zvonimir Habuš, Anica Jauk, Renato Mikulan i Aleksandra Marđetko. Siladiju je to treći mandat od kako vodi ovu uglednu kulturnu udrugu u mjestu, a čija je prepoznatljivost dosegla daleko od Kotoribe.

U svom izvješću za protekli jednogodišnji period Siladi je pobrojao dvadesetak aktivnosti u koje su bili uključeni. Posebno je istaknuo  Smotru međimurskog folklora kojom su, kao vodeća folklorna skupina Međimurja, izborili nastupe na smotrama državnog značaja, ove godine u Kutini, a 2018. godine na Đakovačkim vezovima. Iskazali su se i mladi plesači koji su na Dječjoj smotri folklora U M. Subotici izborili ovogodišnji nastup  na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Valja dodati kako su lani po 20. puta sudjelovali na tradicionalnom Međimurskom proščenju u Zagrebu, od 21 koliko ih je održano.  Raduje i to što su počeli učenje narodnih kola Baranje i Moslovine, a čije nošnje već godinama čuvaju u ormarima. 'Pokrivali' su svojim nastupima i sve mjesne manifestacije. Predsjednik radnog predsjedništva Vinko Horvat je na kraju izvješća rad društva prokomentirao:- Radili smo dinamično, no prilično samozatajno.

Kako u ovoj godini ?
Ovogodišnji program bit će program kontinuiteta. U njemu će poseban naglasak dati uključivanju nedostatnog mladog tamburaškog kadra u njihove redove za što su suradnju zatražili od mjesne OŠ, konkretno njihovog voditelja Roberta Katanca. Ove će godine biti domaćini 11. Smotre međimurskih narodnih običaja, nastavit će učiti međimurska kola koja još nisu 'usvojili', pomagat će sve značajnije mjesne manifestacije. Horvat je i za program dodao:- Po tom programu bomo morali jako delati !
Skup su pozdravili predstavnici mjesnih udruga, a posebno im se obratio općinski načelnik Ljubomir Grgec. Zahvalio se dosadašnjem vodstvu na uzornoj suradnji koju i dalje očekuje dodavši kako im za sve eventualne probleme Općina stoji uvijek na raspolaganju.
Mladen Grubić
SNIMIO: Alen Fuš

__________________________________________________________

DRUŠTVO ŽENA KOTORIBA
Sazvana godišnja skupština


Godišnja skupština članica Društva žena Kotoriba održat će se 11.03.2017. u 18 sati u gostionici "Mlin".

Nakon službenog dijela večera i zabava uz duo "Koko i Kiki".

Cijena večere i zabave je 60 kn.

Molimo uplatiti do 05.03. kod gđa Margite, Evice i Smiljane!!!

Upravni odbor Društva žena

__________________________________________________________

STOLNI TENIS
U subotu u 8. krugu 1. HL istok igrači Kos-Kotoribe gostuju kod Vodovoda 2

Igrači Kos-Kotoribe u subotu od 11 sati igraju u Osijeku kod drugoga sastava Vodovoda.

U drugom kolu su u svojoj dvorani nakon velike borbe od Osječana izgubili 4:3, u utakmici u kojoj je čak pet partija završilo rezultatima 3:2, od čega tri u korist gostiju pa u revanšu priželjkuju malo više sreće.


Pogotovo što su nakon odigranoga prvog dijela znatno iskusniji, a mladi Osječani bi ih, s obzirom na pozicije na tablici, mogli olako shvatiti. U početnom sastavu sigurni su iskusni Stjepan Vidović i mladi Stjepan Škoda, a odluka dali će na trećoj poziciji igrati Filip Radmanić ili David Čukulic donijet će se pred sam početak utakmice.

Franjo Flac

__________________________________________________________

DJEČJI FAŠNIK U KOTORIBI
Dan prije velikog Fašnika


U subotu  25. veljače  Društvo Naša djeca Kotoriba organizira Dječji fašnik. Povorka  maskiranih mališana će u 15 sati krenuti ispred mjesne Knjižnice i čitaonice u  pravcu društvenog doma u Donjem Kraju.

Tamo će uslijediti ples pod maskama, a svaka maska će dobiti sok,slatke krafne, a  prigodne nagrade će dobiti najmaštovitije maske.

Ova manifestacija je najava velikog Fašnika koji će biti dan poslije.


Tekst i foto: M. Grubić

FOTOGRAFIJA:Ranije godine



__________________________________________________________

STOLNI TENIS
Stjepan Škoda najbolji kadet na 40. Memorijalu Đuro Dubenik u Dugom Selu

Mladi kotoripski stolnotenisači Stjepan Škoda i David Čukulic u subotu i nedjelju igrali su na tradicionalnom 40. Memorijalu Đuro Dubenik u Dugom Selu.

Stjepan je kao i na gotovo svim turnirima u ovoj sezoni ponovo igrao odlično i osvojio prvo mjesto u kategoriji kadeta, a na ovom mu je bilo znatno lakše, jer zbog nastupa na turniru u Češkoj nisu igrala tri najbolja kadeta Hrvatske Ban, Borovnjak i Zovko pa je kao četvrti na rang listi bio postavljen za prvoga nositelja. N
jegov protivnik u finalu bio je Leon Šantek iz Ljubešćica, igrač iz skupine najvećih talenata Europe, a partija je završila rezultatom 3:2 u tijesnim setovima, peti 12:10 za našega igrača.

Vrlo dobro Stjepan se držao i u kategoriji juniora, gdje je dogurao do osmine finala i tu u pet „gustih“ setova izgubio od Franjčeca iz GSTK Zagreba. U juniorskoj kategoriji uz njega je igrao i David Čukulic, koji nije uspio proći kvalifikacije, što može zahvaliti i vrlo teškom ždrijebu, koji mu je namijenio već spomenutoga Franjčeca,
Dražića iz osječkoga Vodovoda, od kojih je izgubio te Jurinčića iz Dugoga Sela, kojega je savladao s 3:0 i bio treći u skupini. I on je pokazao da nije inferioran protivnicima iz naših jačih klubova, ali se u njegovoj igri vidi i da mu, zbog maloga broja ovakvih turnira na kojima je igrao, nedostaje potrebnoga iskustva.


Franjo Flac

__________________________________________________________

SKUPŠTINA SRD ŽUŽIČKA
Godina u znaku 20. rođendana

Društvo danas u svojim redovima okuplja 80 članova. Prošle godine smo održali 12 radnih akcija koje su bile vezane oko uređenja doma i natjecateljske staze na vodi Žužička. Osim sportskih natjecanja, lani smo kupili kompletno opremljen WC kontejner s priključkom na vodu, kao donaciju smo dobili agregat za vodu, 36 stoilca i roštilj na plin.
Kupili smo laptop i printer i još dva akumulatora za održavanje prouprovalnog sistema - rekao je u svom izvješću Branko Matoš, predsjednik SRD Žužička Kotoriba na godišnjoj skupštini koja je u subotu, 12. veljače održana u Društvenom domu.
O natjecateljskim rezultatima govorio je predsjednik Natjecateljske komisije Luka Horvat. Kotoripski ribolovci bili su organizatori Proljetnog kupa na kojem je sudjelovalo 57 pojedinaca, Jesenskog kupa gdje je bilo 10 ekipa, Društvenog natjecanja te su bili domaćini kola 2. županijske ribolovne lige - istok  i kupa Lige mladeži. Njiihove dvije ekipe u 2. županijskoj ligi osvojile su šesto, odnosno osmo mjesto.
Mladen Škoda izvijestio je članove da su lani vodu Žužička poribili sa 117 kg šaranove mlađi, 50 kg šarana i 45 kg amura. Prema riječima predsjendika Matoša, ova će godina biti u znaku proslave 20. godišnjice društva. Svečano će je obilježiti na jesen. Istaknuo je i vrlo dobru suradnju s društvima iz Mađarske te zahvalio svim donatorima, a posebno Općini Kotoriba i načelniku Ljubomiru Grgecu.
Načelnik je na skupu pohvalio dobru organiziranost društva što je vidljivo u njihovim aktivnostima, ali u uključivanjem u općinske manifestacije. - Mi smo prepoznali vaš rad i zato smo vam povećali općinsku dotaciju za 100 posto - istaknuo je Grgec.
Pohvale na njihov rad upućene su i od predstavnika općinskih udruga i srodnih prijateljskih društava: Trnave iz Hodošana, Smuđa iz Goričana, Klena iz Svete Marije, Soma iz Kotoribe i Štuke iz Donje Dubrave.
Na kraju skupa tajnik Ljubomir Nikić pozvao je članove da se uključe u radne akcije koje će održavati svake prve subote u mjesecu s početkom u 9 sati.
A.Fuš

__________________________________________________________

NEOBIČAN FESTIVAL
Festival prasetine u Murskim Križevcima

U mađarskom pograničnom naselju Murakeresztur je održan 4. Festival prasetine u . Domaćini su mu bile mjesne samouprave Fićehaza i Murakerestura te  župe tih mjesta.

Pokrovitelji manifestacije su bili Peter Cseresnyes, državni tajnik i Attila Pal, dr. predsjednik skupštine Županije Zala.

Festivalu su se odazvali i svojom nazočnošću ga podržali: Mario Moharić, predsjednik Europske grupacije za teritorijalnu suradnju i načelnik Goričana, Josip Grivec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije i načelnik općine Donji Vidovec, Marijan Varga, predsjednik Mješovitog odbora za suradnju Međimurske županije s pomurskim Hrvatima,  Ljubomir Grgec, načelnik Općine Kotoriba te Zoran Radmanić, predsjednik Općinskog vijeća Kotoribe.
Bila je to prigoda da se uz kulinarske delicije otvore razgovori o daljnjoj suradnji  prijateljskih općina s obje strane Mure.

Valja dodati kako su obol ovoj kulinarskoj manifestaciji tradicionalno dali pripadnici DVD Kotoriba predvođeni predsjednik Stankom Vugrinčićem.
Tekst i snimka: M. Grubić

FOTOGRAFIJA:
Okupljeni Hrvati i Mađari
Vatrogasci bez uniformi
__________________________________________________________

LIJEPA GESTA UMIROVLJENIKA
Umirovljenici za djecu





Povodom Valentinova Podružnica umirovljenika Kotoriba od svoje donacije koje su u vidu jabuka dobili od Crvenog križa odvojila za mališane u Dječjeg vrtića Kotoriba.

O lijepoj gesti nas izvijestila tajnica  Slavica Maltar.

M. Grubić



_________________________________________________________

HŽ - KOLODVOR KOTORIBA
Novi vozni red

Zbog  manjih promjena u voznom redu od ponedjeljka, 13. veljače 2017. u kolodvoru Kotoriba je na snazi novi željeznički vozni red.

Novi vozni red vrijedi od 13.02.2017. do 09.12.2017. godine.

 
Isti važi od 13.02.2017. godine, a promjena je kod vlaka 3304 koji ima dolazak u Kotoribu u 15,32 sati (raniji dolazak bio je u 15,00).
 
Vlak 3613 (polazak u 16,05) promijenio je kalendar vožnje, te od 13.02.2017. vozi nedjeljom i blagdanom.

Novi Izvod voznog reda za Kolodvor Kotoriba možete preuzeti ovdje.(xls)
Novi izvod KB16 voznog reda za Kolodvora Kotoriba možete preuzeti ovdje.(xls)  te ovdje (jpg)

__________________________________________________________

ŽUPA KOTORIBA
Očitovanje o Pilu Presvetog Trojstva

Dragi Kotoripčani, kao što i sami znate prije nekoliko dana dogodila se velika tragedija u našem mjestu. Mlada djevojka Ana Špoljar (20), majka dvoje djece je imala prometnu nesreću u kojoj je nažalost preminula.

Ovom prilikom izražavam svoju iskrenu ljudsku i kršćansku sućut obitelji i prijateljima pokojnice i nosim je u svojim molitvama. Vjerujem da kada bi bilo moguće da bi svi mi vratili vrijeme unatrag i učinili sve što je moguće da se ta prometna nesreća izgbjegne, ali nažalost samo smo ljudi od krvi i mesa i nismo gospodari svoje sudbine.

Prilikom prometne nesreće u potpunosti je uništen pil Presvetog Trojstva ili kako ga mi zovemo „kužni pil“. Pil Presvetog Trojstva je nastao u 18. stoljeću prije nastanka same župe, tako da mi u župnoj spomenici nemamo nikakvih podataka o njemu.
Znači pošto se od pamtivijeka zove „kužni pil“, to nam govori da je nekada davno u Kotoribi vladala nekakva bolest, pa su sami mještani podigli taj pil.

Po mišljenju konzervatora i povjesničara umjetnosti on je jedinstveni primjerak sakralne umjetnosti, ne samo u Međimurju nego i u cijeloj Hrvatskoj, iako je rad nepoznatog umjetnika, te je kao takav stavljen i pod zaštitu Ministarstva kulture RH.
U vremenu kada je on podignut nije bilo modernog prometa, niti cesta, niti automobila, tako da on nije predstavljao nikakvu opasnost za sam promet. Danas vidimo da je situacija drugačija i to nas poziva da donesemo neke odluke kako se u budućnosti ovakve tragedije nebi ponovile.



fotografija iz arhive: nekadašnji KUŽNI PIL PRESVETOG TROJSTVA nastao u 18. stoljeću

Tako da smo u dogovoru sa Ministarstvom kulture RH donijeli sljedeće zaključke.
Prvi problem koji se javio je bilo pitanje vlasništa. Naime, čestica na kojoj je pil bio do sada pripada ŽUC-u (Županijskim cestama), iako u katastru oni ne spominju pil i ne priznaju ga svojim vlasništvom. Isto tako nitko drugi pil ne priznaje svojim vlasništvom, tako da je Ministarstvo predložilo da župa Kotoriba postane njegov vlasnik, na što sam ja kao upravitelj župe pristao, jer mi je u interesu da se u Kotoribi sačuva čim više povijesnih i umjetničkih objekata i predmeta.
Nadalje, Pil Presvetog Trojstva će uz pomoć Ministarstva kulture krenuti u ponovnu restauraciju koja će trajati poprilično dugo, ali bitno je da se ovaj vrijedan primjerak sakralne umjetnosti sačuva.

I zadnja stvar za koju je potrebno da stanovnici Kotoribe znaju jest ta da će se Pil kada ponovno bude obnovljen maknuti sa mjesta gdje je bio sada i bit će postavljen u parku crkve, naravno u dogovoru sa Konzervatorskim uredom u Varaždinu koji
tu odluku pozdravljaju.

Neki će možda pitati zašto maknuti pil koji je od pamtivjeka na toj lokaciji? Odgovor je jednostavan. Prvi razlog je sigurnost u prometu. U malo više od 10 godina Pil Presvetog Trojstva je uništen dva puta u prometnim nesrećama, iako ne mogu govoriti o prvom slučaju, jer sam župnik ovdje tek 3 godine.

Koliko je meni poznat prvi slučaj, traktorist je dolazio iz bočne ulice i prilikom skretanja udario u rubik koji ga je odbacio u Pil. Pil je bio potpuno uništen ali hvala Bogu nije bilo smrtnih posljedica.
Drugi razlog je očuvanje samog spomenika. On će biti smješten u crkvenom parku gdje nema prometa i gdje nema rizika da ponovno bude uništen, tako da smatram da će ovo biti na doprinos našoj Kotoribi.
Na kraju još jedanput izražavam svoju iskrenu sućut obitelji, prijateljima i znancima Ane Špoljar i molim dragog Boga da im bude utjeha u ovim teškim trenutcima.

Vlč. Marinko Prstec, župnik kotoripski

__________________________________________________________

TEŠKA NESREĆA U KOTORIBI
Mlada vozačica (20) udarila u pil i poginula

                        
U utorak, 7. veljače oko 21.55 sati u Kotoribi na  raskrižju ulica Kralja Tomislava i Josipa bana Jelačića, dogodila se teška  prometna nesreća u kojoj se vozačica osobnog automobila čakovečkih registarskih  oznaka, rođena 1997. godine, upravljajući prije stjecanja prava na samostalno  upravljanje motornim vozilima, nije kretala obilježenom prometnom trakom koja se  proteže uz desni rub kolnika.

Zbog toga je u zavoju vozilom udarila u prometni  znak i betonski sakralni objekt koji su se nalazili na otoku za razdvajanje  prometnih tokova.
Iz zapaljenog vozila vozačicu su izvukli mještani  Kotoribe, nakon čega je vozilo u potpunosti izgorjelo.

Vozačica osobnog automobila, nažalost, od  zadobivenih ozljeda preminula je na mjestu prometne nesreće.

O prometnoj nesreći podnijet će se posebno  izvješće nadležnom državnom odvjetniku

izvor: emedjimurje.hr, PUM
__________________________________________________________

OPĆINA KOTORIBA
OBAVIJEST – podsjetnik na zakonsko pravo na povrat poreza na dohodak

Obavještavaju se mještani Kotoribe, koji su u 2016. godini imali prijavljeno prebivalište / uobičajeno boravište na području Općine Kotoriba, a iz plaće ili ugovora platili porez na dohodak, da mogu još za 2016. godinu ostvariti povrat poreza na dohodak zbog toga jer je Općina Kotoriba razvrstana u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

Povrat poreza na dohodak može se ostvariti s osnova povećanja osobnog odbitka koji za II. skupinu po stupnju razvijenosti iznosi 3.000,00 kuna mjesečno (kod isplate plaća osnovni odbitak iznosio je 2.600,00 kuna mjesečno). Povrat poreza neće moći ostvariti umirovljenici koji su platili porez na dohodak samo na mirovinu, jer je osobni odbitak za umirovljenike bio 3.800,00 kuna, odnosno viši od osnovnog osobnog odbitka za II. skupinu po stupnju razvijenosti.  

Za priznavanje prava na povrat poreza nije potrebno podnositi godišnju poreznu prijavu, već samo zahtjev putem obrasca ZPP-DOH u kojem je potrebno popuniti podatke o poreznom obvezniku i zaokružiti P2 (prebivalište i boravište na potpomognutom području) te uz obrazac priložiti presliku osobne iskaznice. Obrazac ZPP-DOH s preslikom osobne iskaznice potrebno je do 28.02.2017. godine dostaviti nadležnoj poreznoj upravi u Prelogu.

Obrazac ZPP-DOH se može preuzeti putem interneta na stranicama Porezne uprave (obrasci), a oni kojima nije dostupan internet mogu isti dobiti u Upravnom odjelu Općine Kotoriba gdje mogu i fotokopirati osobnu iskaznicu.

Ova OBAVIJEST je samo podsjetnik na zakonsko pravo povrata poreza na dohodak s obzirom da je Općina Kotoriba svrstana u potpomognuta područja, a za sve eventualne nejasnoće i dodatne informacije oko prava na povrat poreza na dohodak, porezni obveznici mogu se obratiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u Prelogu.

__________________________________________________________


SPREMA SE VELIKA OBNOVA KOTORIPSKOG SPORTSKOG PARKA
Iz prošlog stoljeća do najmodernijeg sportskog centra

Zadnja veća obnova Sportskog parka NK Graničar Kotoriba bila je prije  otprilike 25 godina kada su dograđene svlačionice kao i klub članova. Treba reći da je u tom periodu vođena velika briga oko održavanja objekta kako bi on mogao biti na raspolaganju svim korisnicima , a prvenstveno svim uzrasnim kategorijama nogometaša. -Unatoč tome već duže vrijeme postoji ideja da se objekt, čiji je prvi dio stavljen u upotrebu 1978. godine, znatnije obnovi i rekonstruira jer su današnje potrebe modernog nogometa,gdje se sa treninzima započinje već sa 5-6 godina, prešle trenutne kapacitete postojećeg objekta. Vođeni tom idejom u klubu smo zaključili da osim obnove objekta moramo jedan dio i proširiti- kaže klupski predsjednik Zoran Radmanić i dodaje:-Osim što su potrebni prostori za rad i treniranje nogometaša, trenutno u pogonu imamo 7 ekipa sa preko stotinu registriranih igrača, smatramo da u budućnosti moramo poboljšati i uvjete za publiku pa  prionuli izradi projekta Sportskog centra Graničar  kojim ćemo u Kotoribi stvoriti uvjete ne samo za bavljenje nogometom nego i nekim drugim sportovima za koje u Kotoribi trenutno nema uvjeta- kaže predsjednik.

O čemu je riječ ?
-Tako je u sklopu projekta predviđeno još jedno tenisko igralište na zemljanoj podlozi, dok će se postojeće presvući plastikom.Za potrebe treninga nogometaša  izgradit će se pomoćni teren dimenzija 60x40 metara, a na vanjskim prostorima će ostati odbojka na pijesku,igralište za košarku i dječje igralište. Postojeći objekt će se dograditi u dijelu gdje već dugo vremena razmišljamo da se postavi nadstrešnica tako da bi smo dobili prostoriju za prihvat gostujućih ekipa, održavanja sastanaka. U okviru postojećeg objekta rekonstruirat će se  dvije svlačionice,klub članova s novim sanitarnim čvorom te dograditi prostorija za doping kontrolu. Moram napomenuti da smo kod projektiranja vodili brigu da po svim kriterijima UEFE i HNS-a dobijemo i licencu za III hrvatsku ligu. U dograđenom dijelu su natkrivene tribine sa 300 sjedećih mjesta, a prostor ispod tribina će se u potpunosti iskoristiti izgradnjom dviju novih svlačionica,teretane,spremišta, te sanitarnog čvora za potrebe publike. Uz tribinu projektirane su dvije manje dvorane za squash(skvoš) i badminton te dječja igraonica sa prostorima za rekreaciju žena. Adaptirani postojeći objekt i dograđeni novi će se spojiti mostom , a između će biti tunel za izlaz igrača na glavni i pomoćni teren te će igrači potpuno biti odvojeni od kontakta s publikom-pojasnio je.

Koliko će to koštati i kako će se pronaći sredstva ?
-Cijena za ovaj projekt je cca. 7 000 000 kuna, a projekt pripremamo za natječaje za europska sredstva. Već sam ranije napomenuo da se ovim projektom rješavaju i neke druge potrebe za aktivnim ili rekreativnim bavljenjem sportom u Kotoribi jer u okviru projekta  predviđeno osam do devet različitih aktivnosti na jednom mjestu stoga projekt i nosi naziv Sportski centar Graničar.Za potrebe sportskog centra potrebno je i urediti i prilazne ceste i parkirališta te sa trenutno projektiraju ulice Ivana Mažuranića i Nikole Zrinskog tako da će izgradnjom Sportskog centra Graničar i čitav taj dio Kotoribe dobiti potpuno novi izgled-rekao je.
O rokovima završetka u ovom razgovoru nije bilo riječi. Rečeno je kako će se javnost pravovremeno i pravovaljano izvještavati o svim novinama.
Nacrti navedenog dostupni su u klupskim prostorijama.

Tekst i snimke: Mladen Grubić


FOTOGRAFIJE:
Zoran Radmanić, predsjednik NK Graničar
Pogled na sutra
S još jedne perspektive

__________________________________________________________

STOLNI TENIS
U 1. HL istok igrači Kos-Kotoribe izgubili od MSTC Čakovca

Zbog nastupa Stjepana Škode na turniru u Budimpešti igrači Kos-Kotoribe su utakmicu 7. kruga 1. Hrvatske lige protiv MSTC Čakovca igrali u nedjelju umjesto subote. Nakon pobjede u 1. krugu u Kotoribi revanš u Čakovcu nije bio uspješan za njih, jer su izgubili rezultatom 4:2, a utakmicu su uz malo više koncentracije, pogotovo njihovoga najiskusnijega igrača Stjepana Vidovića, koji je neobjašnjivo gubio već gotovo dobivene setove protiv Nikole Magdalenića, mogli riješiti i u svoju korist. U njihovim redovima najbolji je bio Stjepan Škoda, koji je i dobio jedine dvije partije. Nažalost, bio je isuviše pasivan u igri parova, koju je u kombinaciji s Filipom Radmanićem, nakon vodstva od 2:1 u setovima, na kraju izgubio 3:2, a to je u konačnici i riješilo pobjednika, budući da je David Čukulic obje svoje partije izgubio, a Vidović zbog toga bio „prekratak“ da bio odigrao i svoju drugu partiju. Nakon ovoga poraza naša se ekipa, zajedno s Putjanama koje su izgubile od Mihovljana, našla na začelju tablice pa mora čekati novu prigodu za popravak, kako bi se eventualno pomaknula s devetoga mjesta i izbjegla kvalifikacije za ostanak.  

REZULTATI

MSTC Čakovec – Kos-Kotoriba 4:2
(Godina – Čukulic 3:1, Jambor – Škoda 1:3, Magdalenić – Vidović 3:2, Godina/Panić – F. Radmanić/Škoda 3:2, Panić – Škoda 0:3, Magdalenić – Čukuklic 3:0 – sudac: Milovan Tomašić, Šenkovec)
Putjane – Mihovljan 1:4
Požega – Mladost 4:2
Graničar – Obrtnička škola 0:4
Vodovod 2 slobodan

TABLICA

1.Obrtnička škola 9 9 0 36:5 18
2.Mihovljan 9 6 3 28:21 15
3.Požega 9 5 4 28:24 14
4.Graničar 9 5 4 27:24 14
5.Vodovod 2 8 5 3 25:25 13
6.Mladost 9 3 6 20:28 12
7.MSTC Čakovec 9 3 6 20:30 12
8.Putjane 9 2 7 19:31 11
9.Kos-Kotoriba 9 2 7 19:34 11

Parovi 8. kruga, subota 18. veljače – u 11 sati: Vodovod 2 – Kos-Kotoriba, Putjane – Obrtnička škola, Mihovljan – Graničar; u 17 sati: Vodovod 2 – MSTC Čakovec, Mihovljan – Obrtnička škola, Putjane – Graničar

Franjo Flac
__________________________________________________________

SRD "Žužička"Kotoriba
Sazvana redovna godišnja izvještajna skupština

SRD „Žužička" Kotoriba poziva sve svoje članove dana 11.02.2017g. (Subota) u 18h na redovnu godišnju izvještajnu skupštinu, koja će se održati u sportskoj dvorani „Donji Kraj", sa sljedećim dnevnim redom:

1. Otvaranje skupštine (biranje zapisničara i dva ovjeritelja zapisnika)
2. Izvješće - pretsjednika, blagajnika, nadzornog odbora, natjecateljske komisije, izvješće o poribljavanju
3. Diskusija po izvješćima i prihvaćanje istih
4. Plan rada za 2017g.
5. Financijski plan 2017g. (prihodi-rashodi)
6. Prihvaćanje plana rada i financijskog plana
7. Riječ gostiju
8. Prigodan domjenak

Predsjednik SRD „Žužička" BRANKO MATOŠ
Uz pozdrav „Bistro"

__________________________________________________________

129. GODIŠNJA IZBORNA SKUPŠTINA DVD-a KOTORIBA
Stanko Vugrinčić novi predsjednik

U subotu 4. veljače pripadnici DVD-a Kotoriba su pred kolegama iz susjednih društava te uzvanicima sumirali svoj prošlogodišnji rad. Valja spomenuti kako su imali gosta skupštine čak iz DVD Đakovo. Na skupštini su donijeli smjernice što i kako će raditi u ovoj godini te su izabrali novo društveno čelništvo koje će voditi 51- godišnji Stanko Vugrinčić koji dugi niz godina bio zapovjednik u društvu.
On je na toj funkciji zamijenio 70-godišnjeg Gabrijela Friščića koji je bio uspješni predsjednik 13 godina pa je glede toga na skupštini proglašen počasnim predsjednikom. Dopredsjednik društva bit će Matija Hrašćanec, zapovjednik Miljenko Vidović, njegov zamjenik Bojan Vugrinčić. Tajničke i blagajničke poslove i nadalje će obavljati Ana -Marija Vidović i Josipa Dornik. Ostali članovu Upravnog odbora su: Mario Fuš, Tamara Štimac, Saša Sović, Boris Hegediš, Aleksandar Fuš, Antun Ujlaki i Ljudevit Plačko.

O tome što i kako su radili u 2016. godini govorila je tajnica društva Ana- Marija Vidović. Iz njezinog izvješća je vidljivo kako su članovi bili aktivni gotovo svaki mjesec, točnije sve prisutni u mjestu, izvan njega pa i susjednoj Mađarskoj gdje s vatrogascima Murakeresztura imaju dobre i prijateljske suradničke odnose. Istaknula je stalnu edukaciju članstva pa su tako od lani 'bogatiji' za dva vatrogasna časnika, šest vatrogasaca, a trojica su stekla zvanje vatrogasca prve klase, petorica su osposobljena za voditelje čamaca. Danas društvo broji 79 članova različite osposobljenosti.

Od karakterističnih aktivnosti valja istaknuti preventivnu djelatnost na pregledu mjesne hidrantske mreže kao i dežurstva tijekom žetvene sezone, a u izvještajnom razdoblju imali su svega tri protupožarne intervencije. U j s tvrtko 'Muraplast' Kotoriba održali su taktičko-pokaznu vježbu ' Gašenje požara u firmi Muraplast', a odvijala se u prostorima tvrtke. Vježbi je prisustvovalo devet vatrogasca i zaposlenici tvrtke s kojom su uspostavili dobru suradnju pa su zahvaljujući tome od nje primili baterijski hidraulični alat koji će biti, kako je rekao Stanko Vugrinčić, biti od koristi svim vatrogascima donjomeđimurskog područja. Glede toga su tvrtki posredstvom njenog predstavnika Danijela Dolenčića, a u odsustvu direktora Davora Ujlakija, uručili plaketu, dok su njihovom sumještaninu Vladimiru Vugrinčiću uručili zahvalnicu jer bio nositelj soboslikarskih radova na uređenju vatrogasnog doma.

Gost skupštine Mario Medved, dopredsjednik HVZ i predsjednik VZ MŽ-e je sedmorici vatrogasaca uručio vatrogasne spomenice za 30 i 10 godina vjernosti vatrogastvu.

Kako u ovoj godini ? Bit će to aktivnosti kontinuiteta s naglaskom na kupnji nedostatne opreme i stalnom stručnom usavršavanju, a dio aktivnosti će posvetiti pripremama za 130-tu obljetnicu DVD koju obilježavaju iduće godine.
Riječi podrške i zahvalnosti za suradnju uputili su im Zoran Radmanić, predsjednik OV-a Kotoribe i NK Graničar, općinski načelnik Ljubomir Grgec, Andreas Lisjak, predsjednik VZP Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec. Sveta Marija te Mario Medved koji je u svom izlaganju sumirao četvero godišnji rad VZ-e MŽ-e ocijenivši ga više nego uspješnim što govore podaci kako su međimurski vatrogasci vrh piramide hrvatskoga vatrogastva.

- Hvala svima što ste 13 godina bili uz mene i uvijek mi bili na usluzi. Posebna hvala najbližim suradnicima i načelniku Općine za razumijevanje- istaknuo je u svom završnom obraćanju Gabrijel Friščić i dodao kakao je ponosan na ono što su vatrogasci Kotoribe postigli kroz period kada je on bio čelni čovjek. -Za to zasluge pripadaju i svim sponzorima i donatorima, a posebno Kotoripčanima.
Zahvalio se je i medijima na stalnom i korektnom praćenju društvenoga rada.
Mladen Grubić

SNIMIO:
Dobriša Habuš

___________________________________________________________

PREDSTAVLJEN PROJEKT KANALIZACIJE I ODVODNJE DONJEG MEĐIMURJA
S projektom upoznati vijećnici

U donjovidovskom hotelu Golf u četvrtak 2. veljače su predstavnici Međimurskih voda Čakovec vijećnicima gradskog vijeća Preloga te općinskim vijećnicima: Svete Marije, Donjeg Vidovca, Donje Dubrave i Kotoribe predstavili projekt Aglomeracije Donja Dubrava.

Procijenjena vrijednost ovog velikog projekta je 191 milijun kuna i njime će se riješiti odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda s područja JLS-a dijela područja grada Preloga te spomenutih općina. Projekt će  se sufinancirati sredstvima EU, Hrvatskih voda i jedinica lokalne samouprave.

Predstavnička tijela JLS-e trebaju donijeti odgovarajuće odluke u svezi gradnje koja će očekuje u srpnju ili kolovozu ove godine.
M. Grubić

FOTOGRAFIJA:
S prezentacije
___________________________________________________________

Sastanak čelništva Općine Kotoriba s predstavnicima udruga
Kotoripski fašenk 26. veljače

Fašenk u Kotoribi ove će se godine održati u nedjelju, 26. veljače. Rekli su to općinski čelnici, načelnik Ljubomir Grgec i njegov zamjenik Roberto Ujlaki, na sastanku s predstavnicima općinskih udruga.
Organizciju manifestacije  i ove je godine preuzeo KUD Kotoriba. Formiranje povorke u kojoj će biti predstavnici udruga, osnovnoškolci, mališani iz vrtića i Limena glazba iz Kotoribe bit će u Sajmišnoj ulici (kod bivšeg MTČ-a) odakle se kreće prema centru.

Na pozornici (kod PZ Čakovec) će biti održan program u kojem će se predstaviti maske, čitati popularni Kotoripski vrabec, obaviti primopredaja ključeva i suditi fašenku. Nakon programa, maskirana povorka Ulicom kralja Tomislava kreće prema Društvenom domu u donjem kraju gdje maske očekuje večera i izbor najljepših maski.

Za dobar štimung i feštu bit će zadužen glazbeni sastav Pisofkej, pa su osim maskiranih, na fašensku zabavu pozvani i ostali mještani. Općina će financijski popratiti manifestaciju na način da će osigurati kuhano vino, čaj i krafne za maske i posjetitelje u centru Kotoribe, a oni maskirani će dobiti večeru i besplatno piće u Društvenom domu.

Točna satnica bit će poznata nakon što članovi KUD-a održe zajednički sastanak. Na sastanku je načelnik Grgec pozvao udruge da do 17. veljače dostave svoje prijedloge programa i projekata koje provode kako bi mogli ostvariti financiranje iz općinskog proračuna. Ukupno planirana vrijednost objavljenog javnog natječaja je 480.000,00 kuna.
A.Fuš
___________________________________________________________

STOLNI TENIS
Ponovo odličan Stjepan Škoda

Mladi Kotoripčani Stjepan Škoda i David Čukulic u subotu i nedjelju su u Ljubešćici kod Novoga Marofa igrali na 3. turniru Hrvatskoga stolnoteniskog saveza, čiji se rezultati boduju za plasman na tzv. Masters.

Stjepan je i na ovom turniru odigrao odlično pa je do sada u ovoj sezoni dobrim rezultatima dodao i drugo mjesto na ovom turniru u kategoriji kadeta. Do drugoga mjesta došao je glatkim pobjedama u kvalifikacijskoj skupini u kojoj nije izgubio niti set, zatim s dosta problema s 3:2 u osmini finala eliminirao njemu uvijek neugodnoga Bornu Peteka iz zagrebačkoga TIS-a, u četvrtfinalu s 3:1 petoga s rang liste Karla Javora iz Velike Gorice i u polufinalu devetoga na rang listi Lea Vekića iz Opatije. Dobar je bio i u finalu protiv drugoga igrača s kadetske rangliste Filipa Borovnjaka iz GSTK Zagreba, ali je na kraju izgubio s 3:2, nakon što je dobio drugi i četvrti set. Bodovima za ovo drugo mjesto učvrstio se na četvrtoj poziciji kadetske rangliste i opasno približio treće plasiranom Lovri Zovku iz GSTK Zagreba.

David je igrao u kategoriji juniora i kvalifikacijsku skupinu s jednom pobjedom i dva poraza, isto kao i Leonardo Šplehar iz Malinske i Filip Štimac iz riječkih Srdoča. Kako  je bio najbolji u njihovim međusobnim susretima plasirao se na drugo mjesto iza nositelja skupine Jakova Tice iz GSTK Zagreba, koji je dobio sve tri partije, i izborio nastup u završnici. Nažalost, zatim je već u šesnaestini finala s 3:2 izgubio od Ignacija Jurkovića iz Sesveta i ispao iz natjecanja, dobivši pritom prvi i četvrti set.


U subotu u 7. krugu 1. HL istok Kos-Kotoriba u goste MSTC Čakovcu

Nakon dvomjesečne stanke u subotu se utakmicama 7. kruga nastavlja prvenstvo u 1. Hrvatskoj ligi istok. Igrači Kos-Kotoribe od 17 sati u dvorani čakovečke 3. Osnovne škole igraju protiv MSTC Čakovca, ekipe iz kluba s kojim odlično surađuju. Biti će to jedan od dva međimurska derbija u ligi (u drugom igraju Putjane protiv Mihovljana), za naše, a i za Čakovčane od velikoga značaja budući da su zajedno s Putjančanima, s po dvije pobjede i šest poraz, na tablici poredani od sedmoga do devetog mjesta.

Na startu prvenstva naši su igrači bili uspješniji i slavili rezultatom 4:3 pa su zato u psihološkoj prednosti, a na strani domaćina pak je „domaći teren“, iako su se Škoda i Čukulic na brojnim treninzima u Čakovca već udomaćili u toj dvorani. Na sreću i jednih i drugih na kraju ove sezone, zbog brisanja osječke Olimpije, niti jedna ekipa izravno ne ispada iz lige, ali će deveto plasirani svoj status morati braniti na kvalifikacijama, a u slučaju da iz Super lige ispadnu dvije ekipe s područja koje pokriva 1. HL istok ista sudbina očekuje i osmo plasiranu momčad.

U subotu, inače, službeno započinje natjecanje i u Županijskim ligama Međimurske novine, osim u 7. ligi, koja je zbog trokružnoga igranja s natjecanjem započela 21. siječnja.    

Franjo Flac

___________________________________________________________

MNK 'KLUB 75'
Održan humanitarni futsal spektakl u Kotoribi za oboljelog Niku Paheka

Dugo najavljivani humanitarni futsal spektakl u Kotoribi za oboljelog Niku Paheka, u potpunosti je opravdao taj naziv. U nedjelju, 29. siječnja u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi okupilo se mnoštvo gledatelja koji su cijelo popodne mogli uživati malonogometnim majstorijama.

Sve je započelo u 14:30 sati kada su snage odmjerile ekipe početnika i limača nedavno osnovane Škole nogometa Graničar/Vidovčan. Zatim je odigran mini turnir četiri lokalna nogometna kluba.

U polufinalu su se sastali NK Dubravčan i NK Graničar Kotoriba te NK Vidovčan i NK Mladost Sveta Marija. U prvom polufinalu na sedmerce je bolji bio NK Dubravčan, nakon utakmice bez golova. U drugom polufinalu, Mladost je bila bolja od Vidovčana. Prije utakmice za 3. mjesto i finala, međusobnu utakmicu odigrale su veteranske momčadi Graničara i Vidovčana, a bolji su bili Kotoripčani.

U utakmici za 3. mjesto, Vidovčan je bio bolji od Graničara, a pobjednik turnira bila je ekipa Dubravčana, koji su u zanimljivom dvoboju svladali Mladost iz Svete Marije. Kao odlična uvertira za utakmicu večeri, onu domaćeg MNK 'Klub 75' Kotoriba i zagrebačkog Futsal Dinama, bila je utakmica koprivničke ekipe 'CB Stadion' i 'Gorčenskih dečki' iz Goričana koje redovno nastupaju na malonogmetnim turnirima.

Pobjedu u tom susretu odnijela je ekipa iz Goričana. Sve utakmice 'predigre' korektno su sudila četiri međimurska suca Bruno Brljak, Dražen Jurčec, Damir Klarić te Mijo Horvat. U pauzama između utakmica, publiku su zabavljale svojim nastupima dvije uzrasne kategorije Kotoripskih mažoretkinja.

Oko 18 sati uslijedio je vrhunac programa, kojeg je kroz cijeli dan odlično vodio Alen Fuš iz Kotoribe. MNK 'Klub 75' iz Kotoribe, ujedno i organizator humanitarne akcije, ugostio je zagrebački Futsal Dinamo. Uz mnoštvo domaće publike koja je došla podržati humanitarnu akciju, na tribini se našlo i stotinjak najžešćih Dinamovih navijača, Bad Blue Boysa, iz raznih krajeva Hrvatske. Njima je 'Klub 75' ustupio svoje prostorije gdje su od prijepodnevnih sati održali zajedničko druženje navijača i igrača Futsal Dinama.

Za kotoripsku momčad nastupili su: Franjo Dolenec, Dino Jambres, Dražen Horvat, Dario Nađ, Marko Matulin, Nikola Pišpek, Matija Lončar, Emanuel Matotek, Želimir Mešnjak, Filip Pišpek, Marko Ujlaki te Mario Paveli.
Zagrepčani su nastupili u sljedećem sastavu: Danijel Bešlić, Matija Capar, Douglas Reed, Ivan Šulentić, Vito Gagulić, Kristijan Čekol, Davor Kanjuh, Ivan Herceg, Hrvoje Penava te Karlo Maloševac.
S klupe su zagrebačku momčad vodili dopredsjednik kluba Juraj Čošić te trener, rodom iz Međimurja, Ivan Višnić.
Susret je vodila sudačka dvojka Nikola Jelić iz Ivanca te Dino Kramar iz Varaždina. Iako se radilo o prijateljskoj utakmici, Futsal Dinamo je stigao s vrlo jakim sastavom. Matija Capar bivši je reprezentativac Hrvatske, Davor Kanjuh aktualni reprezentativac, a valja spomenuti i Douglasa Reeda koji igra za englesku reprezentaciju.

Prije utakmice, mnoštvu se obratio načelnik Kotoribe, Ljubomir Grgec. Posebno je pozdravio navijače Dinama, Bad Blue Boyse, a izrazio je i ponos što su se ljudi odazvali u tako velikom broju. Uz zahvalu organizatorima za ovakav događaj, Niki je poželio brz oporavak.

U vrlo zanimljivoj utakmici punoj odličnih poteza s obje strane, gosti su ipak bili bolji rezultatom 1:5, a lijepi počasni pogodak za 'Klub 75' postigao je Mario Paveli, na oduševljenje domaće publike. Iako rezultat drukčije sugerira, domaća momčad se odlično držala i stvorila nekoliko dobrih prilika.
- Međimurje se pokazalo kao još jedan od krajeva gdje je plava boja ljudima u srcu. Hvala domaćim dečkima na pozivu, nadam se da smo ga opravdali te da ćemo još puno puta navraćati na sjever Hrvatske, rekao je nakon susreta igrač Futsal Dinama, Vito Gagulić.

Nakon utakmice, u gostionici Mlin održano je zajedničko druženje igrača i volontera Futsal Dinama, kao i igrača domaće momčadi te predstavnika Općine Kotoriba i novinara. Načelnik Grgec uručio je gostima prigodne poklone, a uz zahvalu za poklone, trener Ivan Višnić naglasio je odličnu organizaciju te je Niki poželio brz oporavak.

No, rezultat je bio u drugom planu. Kotoripska malonogometna družina napravila je nešto što će se još dugo prepričavati i pamtiti u Kotoribi i okolici. Organizacija ovog događaja bila je savršena, a nakon svega mogle su se čuti samo pohvale. Uz pokroviteljstvo Općine Kotoriba, humanitarnoj akciji odazvale su se i mnoge udruge i volonteri, kao i sponzori.
MNK 'Klub 75' zahvaljuje se Općini Kotoriba na svesrdnoj pomoći u organizaciji, Društvu 'Naša djeca' koje je preuzelo prikupljanje dobrovoljnih priloga na ulazu u dvoranu. Zahvale su upućene i OŠ Jože Horvata, gostionici Mlin, tvrtkama Muraplast, Elkos, Jil Sokovi, Vizija, Pekara Sjemenka, Stridon, Carlsberg pivovara, Kotoripskim mažoretkinjama, Zajednici sportskih udruga Grada Preloga te Službi zaštite autorskih muzički prava.
Sveukupno je, uz veliki broj posjetitelja, u akciji sudjelovalo više od 100 igrača za koje su malonogometaši osigurali jelo i piće.

Prodane su ukupno 484 ulaznice, a kroz dodatne donacije, ukupno je prikupljeno 22 200 kuna. Taj će iznos biti uplaćen na Nikin račun te će mu biti od velike pomoći u daljnjem liječenju. Priču o Niki Paheku i njegovoj borbi protiv opake bolesti donosimo u utorak.

Tekst: Dario Hrašćanec  
Fotografije: Marko Habuš

___________________________________________________________

RIBIČI SOMA KOTORIBA SUMIRALI LANJSKI RAD
Seniori u 1.ligi HŠRS, imaju dva reprezentativca

U subotu 28. siječnja svoj su godišnji rad sumirali ribolovci SRD-a Som Kotoriba, ugledni sportski kolektiv, zaštitni znak mjesta. Kada bi izdvojili karakteristike njihove lanjskog djelovanja po slobodnoj procjeni možemo reći da je natjecanje njihovog seniorskog sastava u 1. ligi HŠRS-a jedan od velikih uspjeha, a iznjedrili su i dva država reprezentativca HŠRS-a, Marka Horvata u kadetskoj i Dragu Filipašića u veteranskoj konkurenciji.

O minulom radu govorio je predsjednik društva Ivica Jakupak, njihovu djelatnost sveo je na rečenicu:- U 2016. Godini fokus djelovanja SRD Som bio je na sportu kao što nam i samo ime govori, ali daleko od toga da nismo bili aktivni i na drugim poljima društvenog života Kotoribe-istaknuo je te dodao i njihove aktivnosti vezane uz petnaestak radnih akcija. Odnose se one prije svega na uređenje voda kojima gospodare, čuvanje njihovog okoliša…. Istaknuo je kako se u tome posebno ističu članovi UO. Upozorio je na problem uništavanja novih nasada koje su im zlobnici uništili kod bare Žužička, ali i na krađe i devastaciju društvenoga doma. Stoga će jedan od prioriteta o ovoj godini biti taj dom zaštiti alarmom i video-nadzorom za što su u proračunu, vrijednom 81.000 kunu predvidjeli 8.000 kuna. Jakupak je upozorio i na smanjenje ribljeg fonda. -Stoga apeliram na sve ribolovce, ne samo naše članove, da ne vrše prekomjeran izlov, te da nedorasle ribe obvezno puštaju i time će se riješiti dio problema- istaknuo je. Tu je dodao i opasne kormorane koji njihovo poribljavanje od 500 kg u Šudergrabi i Žužički pojedu za 10 dana.
Zahvalio se je Općini Kotoriba kao najvećem donatoru kao i svim ostalim donatorima koji su im pomogli novčano ili na drugi način i oni su ti koji su dionici takvih rezultata.
Potanko je svoje izvješće podnio predsjednik Natjecateljske komisije Drago Filipašić koji na njegovom kraju istaknuo:- 2016. godine SRD Som Kotoriba imao je jednog natjecatelja u ligi veterana. Drago Filipašić lovio je svih šest kola i osvojio odlično četvrto mjesto. Tim rezultatom plasirao se u reprezentaciju veterana HŠRS-a za natjecanje na Svjetskom prvenstvu 2017. godine u Srbiji. Osim što je još uvijek i trener seniorske reprezentacije, Drago je sada i natjecatelj reprezentativac u veteranskoj kategoriji.

Općenito sagledavši sve kategorije natjecanja, u svima  nismo uspjeli napredovati, jer naši su ciljevi koje smo si postavili veliki za tako malu sredinu.         U natjecateljskom sportu moraš težiti k samom vrhu, a nama je tu i mjesto što godinama i dokazujemo. Ovim bih se putem posebno zahvalio ljudima dobre volje, članovima i simpatizerima koji su nas moralno, materijalno i novčano pratili na gotovo svim natjecanjima. Njihov doprinos  uvelike je doprinio i našim uspjesima. Zahvalio bi i našim novinarima koji taj naš rad prezentiraju svim ribičima članovima i mještanima. Nadamo se da ćemo ovako dobru suradnju nastaviti i ove godine.
U ime Općine Kotoriba to je potvrdio Zoran Radmanić, predsjednik OV-a Kotoribe, a njihovu skupštinu su pozdravili predstavnici mjesnih udruga i susjednih društava. Bez obzira na sve poteškoće koje nas prate još smo uvijek spremni sve to zajednički prebroditi i poboljšati.
Tekst i snimke: Mladen Grubić

FOTOGRAFIJE:
Ivica Jakupak, predsjednik Soma
Dio okupljenih na subotnjem skupu

___________________________________________________________

STOLNI TENIS
Dobri mladi Kotoripčani na prvenstvu Regije

Nakon dugo vremena ponovo je odigrano pojedinačno prvenstvo Regije.

Organizirao ga je u nedjelju Stolnoteniski klub STARR iz Varaždina, a među 130 igrača i igračica iz klubova triju županija Sjeverozapadne Hrvatske za trofeje su se borili i mladi Kotoripčani.

I s četiri osvojena trofeja bili su veoma uspješni. A najuspješniji od njih i svih Međimuraca na prvenstvu Stjepan Škoda, koji je osvojio dva pobjednička pokala, u juniorskoj i u seniorskoj kategoriji.

Na pobjedničkom postolju juniora uz njega je stajao i David Čukulic s brončanom medaljom za treće mjesto, a ugodno je iznenadio i najmlađi Kotoripčan na prvenstvu Dino Sović, koji je bio drugi u mješovitoj konkurenciji neregistriranih limača i limačica.



Franjo Flac


STOLNI TENIS
Na veteranskom prvenstvu Međimurja Vinko Legin prvi,a Stanislav Sović drugi od 60 do 69 godina


Osam igrača Kos-Kotoribe nastupalo je na pojedinačnom veteranskom prvenstvu Međimurske županije za sezonu 2016./2017. odigranom u subotu u dvorani 2. Osnovne škole u Čakovcu.

U vrlo jakoj konkurenciji natjecalo se 89 igrača i 6 igračica, a naši su najuspješniji bili među igračima od 60 do 69 godina, gdje je u kotoripskom finalu Vinko Legin s 3:0 pobijedio Stanislava Sovića i osvojio svoju već sedmu veteransku titulu.
U istoj kategoriji u završnicu se plasirao još i Željko Dolenec, ali je u četvrtfinalu ispao od Rina Megle iz Putjana, dok je Ivan Špicar bio treći u svojoj kvalifikacijskoj skupini i plasman u razigravanje propustio porazom rezultatom 3:2 od na kraju brončanoga Franje Krznara iz Hodošana.

Dobri su u kategoriji veterana od 40 do 49 godina bili Ivica Jakupak i Stjepan Vidović, ali ih ždrijeb nije mazio, jer su nakon prolaska osmine finala u četvrtfinalu za protivnike imali prvo i drugo plasirane Rinalda Jurinca iz Šenkovca, odn. Roberta Mikaca iz Mihovljana od kojih su poraženi s po 3:0. Kvalifikacijsku skupinu je u kategoriji veterana od 50 do 59 godina prošao Anđelko Radmanić, koji je nakon drugoga mjesta u skupini u osmini finala s 3:0 ispao od Zvonimira Turka iz STK Čakovca, dok je u istoj kategoriji Dragan Rajher prvenstvo završio trećim mjestom u skupini.
U sklopu prvenstva odigran je i 5. Memorijal Nenada Vurušića, u vrijeme tragične smrti  2012. godine podupirajućega člana Kos-Kotoribe, na kojemu je nastupio i Krešimir Marđetko, koji je stolni tenis naučio igrati u Kotoribi, a turnir je završio porazom u osmini finala od Kreše Horvata iz GSTK Preloga.

Franjo Flac

___________________________________________________________

OPĆINA KOTORIBA
JAVNI NATJEČAJ za financiranje programa i projekata koje provode udruge, sredstvima iz proračuna Općine Kotoriba za 2017. godinu

Na temelju članka 6. Uredbe o kriterijima, mjerilima im postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine", br. 26/15) i članku 2. Odluke o načinu raspodjele raspoloživih sredstava iz Proračuna Općine Kotoriba za 2017. godinu namijenjenih financiranju programa i projekata koje provode udruge (KLASA: 402-08/17-01/01, URBROJ:2109/9-17-1 od 11. siječnja 2017. godine), objavljuje se


I.

Predmet Javnog natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga programa i projekata koje provode udruge, za financiranje iz proračuna Općine Kotoriba u 2017. godini.

II.

Pravo podnošenja prijava na ovaj Javni natječaj imaju sve udruge koje su osnovane ili djeluju na području Općine Kotoriba u području obrazovanja, kulture, sporta i rekreacije, socijalne skrbi i ostalih društvenih potreba, a kojima temeljna svrha nije stjecanje dobiti.
Ovaj Javni natječaj ne odnosi se na financiranje udruga koje se financiraju po posebnim propisima (DVD, Crveni križ i dr.).

III.

Ukupno planirana vrijednost Javnog natječaja je 480.000,00 kuna.

IV.

Rok za podnošenje prijava po ovom Javnom natječaju je 30 dana, a završava 17. veljače 2017. godine.

V.

Prijavu na ovaj Javni natječaj može podnijeti udruga koja je upisana u Registar udruga i koja je programski usmjerena na rad u području koje se financiraju ovim Javnim natječajem, a što je razvidno iz ciljeva i popisa djelatnosti u statutu udruge, koja je upisana u Registar neprofitnih organizacija i vodi transparentno financijsko poslovanje u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija i koja je ispunila ugovorne obveze prema Općini Kotoriba, te svim drugim davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora.

Prije potpisa ugovora udruga će morati priložiti dokaze da se protiv odgovorne osobe u udruzi i voditelja projekta ne vodi kazneni postupak, te da udruga ima podmirene sve doprinose i plaćen porez.

VI.

Kako se može ostvariti prednost u financiranju projekta i tko nema pravo prijave na Javni natječaj detaljno je opisano u Uputama za prijavitelje.

Prijedlozi projekata dostavljaju se isključivo na propisanim obrascima, koji su zajedno s Uputama za prijavitelje, dostupni na mrežnim stranicama Općine Kotoriba www.kotoriba.hr.



OBRAZAC OPISA PROGRAMA ILI PROJEKTA na Javni natječja udruge za 2017.

OBRAZAC PRORAČUNA PROGRAMA ILI PROJEKTA za Javni natječaj udruge za 2017.

___________________________________________________________

OPĆINA KOTORIBA

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine", br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13), te članka 44. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije", br. 3/13), Zakona o udrugama (Narodne novine, broj: 74/14), te sukladno odredbama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine", br. 26/15), Općinski načelnik Općine Kotoriba donio je








RAZGLEDNICA KOTORIBE : život i običaji
fotografije: www.kotoriba.hr
Ovo su fotografije Kotoribe, vezane za Kotoribu i Međimurje.Javite nam se s komentarom ili pošaljite neku staru fotografiju koju ćemo vrlo rado objaviti.
Naša e-adresa je : kotoriba@kotoriba.hr
Back to content | Back to main menu