KOTORIBA

VIJESTI IZ KOTORIBE

GODI�NJA SKUP�TINA �RD "SOM" KOTORIBA - NOVI PREDSJEDNIK �ELJKO SABOLI�

KOTORIBA - U subotu 28.01.2006. s po�etkom u 17 sati u Ribi�kom domu u Kotoribi odr�ala se izborna godi�nja skup�tina �RD "Som" Kotoriba.

Nakon otvaranja skup�tine i biranja radnog predsjedni�tva slijedila su op�irna podno�enja izvje��a dru�tva (predsjednik, blagajnik, nadzorni odbor, natjecateljska komisija,komisija za poribljavanje, inverturna komisija)

2005. godina bila je najuspje�nija godina- �ulo se u izvje��ima na izbornoj skup�tini. Nositelji su kvalitete u �upaniji Me�imurskoj za ribolovni sport a ostvareni su vrlo dobri rezultati. Seniorska ekipa osvojila je odli�no 5. mjesto u I Hrvatskoj ribolovnoj ligi. Juniorska ekipa osvojila je 4. mjesto na finalu kupa Hrvatske u Osijeku, kadeti su bili 11. na sletu kadeta, dok se 2. i 3. ekipa natje�e u I. Me�imurskoj riboliovnoj ligi.

�RD Som mo�e se pohvaliti da u svojim redovima ima dva reprezentativca Hrvatske i to: Mihaela Horvata koji je do sada bio �lan hrvatske Juniorske reprezentacije i Nikola Filipa�i� koji je izborio ulazak u kadetsku reprezentaciju i sudjelovat �e na svjetskom prvenstvu u Portugalu.

U pro�loj godini izvr�eno je poribljavanje voda �u�i�ka i �udergraba i to u polovi�nom omjeru �arana 339 kg i Linjaka 64 kg dok je u �udergrabu pu�teno jo� 23 kg Smu�a. Ostao je jo� dug od 100 kg Divera koji �e se ove godine pustiti u prolje�e.

Nakon toga slijedilo je razrije�enje �lanova upravnog odbora te imenovanje novih, te razrje�enje predsjednika, dopredsjednika, tajnika, domara, te imenovanje novih.

Tako je za novog predsjednika izabran �eljko Saboli�, za dopredsjednika �uro Golubi� , za tajnicu �ur�a Horvat, blaganik �e bit Antun Novak a domar An�elko Radmani�. Tri su nova �lana upravnog odbora koji sada broji 21 �lan i to:Vanja Radmani�, Antun Sr�a i �ur�a Horvat dok je Stjepan Vla�i� na svoj zahtjev razrje�en te funkcije.

U nastavku skup�tine podnesen je prijedlog programa rada za 2006. godinu koji je i ove godine isti: organiziranje i sudjelovanje na natjecanjima, organizacija male �kole ribolova, te zavr�etak dogradnje Ribi�kog doma.

U nastavku skup�tine iznesen je prijedlog financijskog plana.

Slijedila je diskusija po izvje��ima i rije� gostiju uz dodijelu zahvalnica i prigodan domjenak.

Skup�tini su osim �lanova bili nazo�ni na�elnik Kotoribe Zoran Radmani�, predstavnici kotoripskih udruga te predstavnici ribolovnih dru�tava iz Republike Ma�arske (radio me�imurje)

ODR�ANA GODI�NJA SKUP�TINA MOTO-KLUBA "ROLING FISH"

KOTORIBA - Godi�nju skup�tinu u subotu 27.01.2006. odr�ali su �lanovi Moto kluba "Rolling Fish" iz Kotoribe. Skup�tina se se odr�ala u sporskoj dvorani s po�etkom u 16 sati.

Uvodnu rije� odr�ao je predsjednik kluba Krunoslav Siladi. Moto klub Roling fish" osnovan je 2004. godine a od tada pa do danas broji ukupno 30 �lanova i 20 motora. Siladi je naglasio aktivnost �lanova po mnogobrojnim moto susretima i humanitarnim akcijama a nedavno su jednoj u niza akcija ovakvog karaktera iznenadili i darivali mali�ane u Dje�jem vrti�u Kotoriba. O planovima za 2006. godinu govorio je tajnik kluba Ivica Vugrin�i� te izme�u ostalog naglasio skoro formiranje ekipe za moto sport te sudjelovanje na prvenstvu na moto utrkama. Od prikupljene �lanarine koja godi�nje iznosi 6000 kuna , ostala nov�ana sredstva i pomo� o�ekuju od op�ine putem redovite dotacije prema udrugama.

Nakon skup�tine �lanovi su organizirali 2. Rolling Fish Winter party gdje su uz goste iz Zagreba i Slovenije pristigli gosti iz razli�itihih klubova iz Hrvatske a veselje je nastavljeno uz besplatan grah i odli�noj svirci hard rock bendova (radio me�imurje)

TE�KA PROMETNA NESRE�A U KOTORIBI

KOTORIBA - U 26.01.2006. u �etvrtak nave�er u Kotoribi na raskri�ju ulice Kralja Tomislava i Duge ulice dogodila nesre�a u kojoj su te�e ozlije�ena dva maloljetnika na motociklu.

Iz me�imurske Policijske uprave ponovno apeliraju na oprez. Maloljetnici koji su sudjelovali u nesre�i

nisu imali voza�ku dozvolu,bili su pijani, jedan je imao 1,53, a drugi .1,83 promila alkohola u krvi, a nisu imali ni za�titne kacige.

U PROJEKTU INTERREG III A

KOTORIBA - Poglavari Op�ine Kotoriba donijeli su odluku za uklju�ivanje u projekt Interreg III A posredstvom kojeg su se kandidirali za novac EU u visini od 100.000 eura.

Usmjerit �e ga prema preure�enju mjesnog Doma kulture koji bi trebao postati multimedijski centar, a kao partner u tom �e projektu sudjelovati Mjesna samouprava ma�arskih Murskih Kri�evaca. Op�ina �e osigurati 25 posto ukupnog iznosa, a Ivan Pla�ko je imenovan voditeljem projekta.

Kotoriba �e se uklju�iti u Interreg III A i preko projekta Park prirode Mura,vrijedan 100.000 eura. (M. Gr.)

POGLAVARSTVO KOTORIBE - POVE�ANJE CIJENE VODE I OTKUP NEPOVRATNOG AMBLA�NOG OTPADA

KOTORIBA - Op�insko poglavarstvo Kotoribe dalo je suglasnost Me�imurskim vodama za pove�anje cijene vode za 5,68 % odnosno 4,63 % .

Tako �e cijena kubnog metra vode za doma�instva iznositi 9,30 kuna a za tvrtke 11,29 kuna.

Osim opskrbe pitkom vodom u cijenu je uklju�eno odvodnja i pro�i��ivanje voda. Kotoriba odnosno op�ine Donjeg Me�imurja moraju takav zahtjev Me�imurskih voda podr�ati, jer od tog poduze�a dobivaju dosta, a jo� vi�e o�ekuju od izgradnje zajedni�kog kanalizacijskog sustava kao i zajedni�kog pro�ista�a - kazao je tom prigodom op�inski na�elnik Zoran Radmani� (m.gr.)

�lanovi poglavarstva Op�ine Kotoriba prihvatili su ponudu poduze�a Otpad-Pintari� iz Pribislavca za otkup nepovratnog ambala�nog otpada na podru�ju op�ine te ukladi�tenje i zbrinjavanje istog. Oni �e mje�tanima ispala�ivati 50 lipa po jedinici ambala�e do 100 komada, a vi�e od 100 komada ne�e pla�ati ve� samo preuzeti i odvoziti bez naknade. Na sjednici je re�eno da se otkup vr�i jedanput tjedno. Dan �e se odrediti nakon potpisivanja sporazuma i to na prostoru izme�u skladi�ta Poljoprivredne zadruge i poduze�a Me�imurjeplet - Mura u sajmi�noj ulici u Kotoribi (radio me�imurje)

KNJI�NICA I �ITAONICA KOTORIBA �LANARINA OSTAJE ISTA

KOTORIBA - �lanarina u Knji�nici i �itaonica Kotoriba i ove godine ostaje ista: za zaposlene iznosi 50 kuna, za umirovljenike 40 kuna , a za nezaposlene, studente i u�enike 30 kuna godi�nje. (radio me�imurje)

DRU�TVO NA�A DJECA - DJE�JI FA�ENK 26. VELJA�E 2006.

KOTORIBA - �lanovi i �lanice kotoripskog Dru�tva "Na�a djeca" odr�ali su sastanak vezan uz organizaciju dje�jeg fa�enka. Dogovoreno je da �e maskirana djeca prodefilirati mjestom 26.02.2006. od 15 sati. I ovaj put Dru�tvo "Na�a djeca" nagradit �e sve maskirane sudionike, a po izboru �iria oni s najma�tovitijim maskama osvojit �e vrijedne nagrade. (radio me�imurje)

TZ ME�IMURJA - KOTORIPSKI FA�ENK 19.VELJA�E 2006.

KOTORIBA - I ove godine Turisti�ka zajednica Op�ine Kotoriba i Fa�enski odbor koji djeluje u sklopu iste, organiziraju Kotoripski fa�enk. Na sastanku je dogovoren datum odr�avanja fa�enka 19.velja�e.

Za pomo� pri organizaciji sudjelovanja u povorci pozvane su kotoripske udruge a na fa�enk �e biti pozvani i gosti.

Sandu�i� za popularni "Vrabec" je postavljen kod rampi (�eljezni�ki prijelaz)- ako ne�to imate ubacite ! (radio me�imurje)

OSNOVNA �KOLA KOTORIBA- �KOLSKO NATJECANJE U MATEMATICI

KOTORIBA- U petak 20.01.2006. Osnovna �kola Kotoriba organizirala je �kolsko natjecanje u matematici. Pravo takmi�enja stekli su u�enici od 4. do 7. razreda koji poha�aju dodatnu nastavu iz matematike.

Rezultati:

4. razred - 1.mjesto osvojila je Ines Smrk, 2. mjesto Martina Kvakan a 3. mjesto Sara Spahija (mentorice Golub Dra�enka i Siladi Marija)

5. razred - 1. mjesto zauzela je Anja Vidovi�, 2.mjesto Matija Habu� a 3. mjesto Hinko Fu� (mentorica Horvat Karolina)

6. razred - 1.mjesto Sa�a Smrk, 2.mjesto Denis Radmani� a 3. Luka Pla�ko (mentorivca Horvat Karolina)

7. razred - 1. mjesto Ivan Jambre�i�, 2.mjesto Sini�a Smrk a 3. mjesto Emanuel Matotek (mentorica Horvat Karolina)

(radio me�imurje)

ODR�AN 4. TRADICIONALNI TURNIR U BELI

KOTORIBA - Ve� tradicionalno u nedjelju 22.01.2005. Caffe bar Kvazar organizirao je �etvrti turnir u kartanju Bele izme�u politi�kih stranaka. Tako su na turniru nastupili ekipe iz stranaka HSU, HSLS, HSS i HNS:

ekipa HSU -S. Maltar, J. Matulic,

ekipa HSLS 1- �. Habu�, M. Golub,

ekipa HSLS 2 - I. Bajs, I. Hegedi�,

ekipa HSS 1 - Z. Siladi, Z. Matotek,

ekipa HSS 2 - �. Kuzman, Z. Tala�

ekipa HNS 1 - D. Kova�i�, Z. Cmre�ki

Najbolja u Beli je bila druga ekipa HSS koju su �inilii Zlatko Tala� i �eljko Kuzman koji su za pobjedu nagra�eni vrijednom nagradom. Drugo mjesto osvojila je ekipa HSLS 1- �eljko Habu�, Mladen Golub , Tre�e mjesto ekipa HSU -Slavko . Maltar, Josip Matulic a za vo�enje i regularost rezultata pobrinuo se Zvonimir Brklja�i�.

IZBOR NAJSPORTA�A I NAJEKIPE KOTORIBE

KOTORIBA - Slijedom tradicije Op�ina Kotoriba �e i ove godine izabrati najbolje u svom sportu tijekom minule godine. Stoga je svim op�inskim sportskim udrugama pru�ena mogu�nost za predlaganje kandidata za sporta�a odnosno sportsku ekipu godine. Posebnom oformljenom povjerenstvu za postupak izbora stigli su prijedlozi kandidata za najbolje:

Za sportsku ekipu godine predlo�eni su: I Seniorski sastav �RD "Som" Kotoriba, I seniorski sastav STK "Kos" Kotoriba i mu�ka ekipa Karate kluba "Samuraj".

Za sporta�a godine su predlo�eni: Nikola Filipa�i� �lan SRD "Som", Nikola Horvat iz Karate kluba Samuraj i Aleksandar Fu� iz Fitness kluba Active.

Izbor �e biti povjeren sportskim udrugama i oformljenom povjerenstvu a sve�ano progla�enje �e biti obavljeno sredinom idu�eg mjeseca (m.gr.)

ROMSKA DJECA TREBAJU PLA�ATI �KOLSKU PREHRANU

KOTORIBA- Od po�etka ove kalendarske godine Romska djeca u Osnovnoj �koli Kotoriba trebat �e pla�ati �kolsku prehranu. Ta odluka kotoripske ustanove je kod njihovih roditelja izazvala otpr jer na to nisu naviknuti. Naime znatno ranije im je prehranu subvencionirao �akove�ki Centar za socijalnu skrb, a u posljednjih sedam godina jedna Nizozemska humanitarna organizacija. Sada, kada ona to vi�e ne �eli �initi, red je na roditeljima. Glede toga je pro�li tjedan odr�an roditeljski sastanak s Romima �ija djeca polaze �kolu. na sastanku su �kolu zastupale ravnateljica Snje�ana Mato� i psihologina Martina Katar, a tu su bile i Janja Balent i Suzana Belovi� ravnateljica i socijalna djelatnica �akove�kog Centra za socijalnu skrb.

Re�eno je kako opravdanja da nemaju novaca za te potrebe ne stoje jer svako od roditelja dobiva dje�ji doplatak iz kojeg mo�e i mora udovoljiti najosnovnijim dje�jim potrebama.

Roditelji su se s time slo�ili, no bude li netko izigravao dogovor re�eno je ta �e protiv takvih posredstvom �kole daljnje mjere poduzimati spomenuti centar (m.gr.)

SKUP PODUZETNIKA OP�INE KOTORIBA

KOTORIBA- Op�ina Kotoriba je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetni�tva organizirala skup poduzetnika s podru�ja Op�ine koji se odr�ao u petak 13.01.2006. u prostorijama knji�nice i �itaonice u Kotoribi a koji je privukao velik broj poduzetnika kao i gostiju.

Pomo�nik ministra Leo Begovi� prezentirao je poticajne mjere i mogu�nosti kreditiranja Ministarstva gospodarstva za razvoj malog i srednjeg poduzetni�tva te obrtni�tva. Prema njegovim rje�ima u Me�imurskoj �upaniji ulo�eno je 9.990.000,00 kuna takvih oblika poticaja i kreditiranja. Za poduzetni�ke zone ukupno je za Me�imurje iz Zagreba stiglo 4.803.000,00 kuna od �ega je Kotoriba dobila 700.000,00 kuna.

Direktor REDEA Marijan Novak na skupu je prezentirao regionalni operativni program s osvrtom na Op�inu Kotoriba u kojem je poduzetnike Kotoribe upoznao s programima.

Na kraju je doma�in skupa i na�elnik Kotoribe Zoran Radmani� upoznao prisutne s novom poduzetni�kom zonom Jug, nagla�iv�i kako je zona veli�ine 22 hektara, podijeljena je u tri faze s time da prva faza ima 12 parcela za prodaju od kojih su dvije kupljene.

Isto tako napomenuo je da cijena zemlji�ta iznosi 10 kn za 1 metar kvadratni i da je zona u potpunosti komunalno ure�ena pa je pozvao sve zainteresirane da se obrate u op�inu Kotoriba.

Na skupu su nazo�ni bili Vladimr Ivkovi�- predsjednik skup�time Me�imurske �upanije, zamjenik �upana M� Mladen Kri�ai� te dogradona�elnik Ludbrega sa suradnicima. (radio me�imurje)

KNJI�NICA I �ITAONICA KOTORIBA

TRA�E VE�U �LANARINU

KOTORIBA - Knji�nica i �itaonica Kotoriba od op�inskog �e Poglavarstva Kotoribe zatra�iti pove�anje godi�nje �lanarine, rekla nam je ravnateljica knji�nice Bernarda Habu�. Napominje kako je ve� tri godine �lanarina ista: za zaposlene 50 kuna, za umirovljenike 40, a za nezaposlene, studente i u�enike 30 kuna godi�nje. Predlo�eno bi pove�anje iznosilo u prosjeku 10 kuna.

-Pove�anjem �lanarine trebao bi se i promijeniti i odnos prema knjizi, djelomice pokriti tro�kovi igraonica i radionica te odr�avanja , a time bi se po cjeniku knji�nica izjedna�ila sa srodnim ustanovama u Me�imurju - isti�e ravnateljica. Lani je knji�nica imala 300 �lanova, u knji�nom je fondu vi�e od 8000 razli�itih naslova te jo� 5000 knjiga knji�nice mjesne osnovne �kole u sklopu te ustanove. U njenu je adaptaciju pro�le godine ulo�eno 70.000 kuna, �ime je dobila 35 �etvornih metara vi�e. (m.gr.)

OSNOVNA �KOLA KOTORIBA - U PONEDJELJAK ZAPO�INJE DRUGO POLUGODI�TE

KOTORIBA - Drugo polugodi�te nakon zimskih praznika zapo�inje u ponedjeljak 16.01.2005. Tako �e u jutarnjem terminu u �kolske klupe sjesti u�enici B turnusa a poslije podne u�enici A turnusa (radio me�imurje)

�UPNI ZBOR �UPE KOTORIBA U KOPRIVNICI NA TRADICIONALNOM BO�I�NOM KONCERTU

KOPRIVNICA - Na blagdan sv. Tri Kralja ili Bogojavljenje u �upi bla�enog Alojzija Stepinca u Koprivnici na tradicionalnom bo�i�nom koncertu gostovao je na� mje�oviti pjeva�ki �upni zbor .Samom koncertu je prethodila sveta misa koju je predvodio vl�. LJUBAN �KRABA te kotoripski �upni zbor koji je pjevao pod misom a kasnije nastupao kao gost na koncertu.Na koncertu je jo� nastupala i KLAPA �upe bl. Alojzija Stepinca sa pjeva�kim zborom.

NAKON 25 GODINA IZGUBLJENIH U ALKOHOLU ISKRENA ISPOVIJEST KOTORIP�ANINA

�ESTI RO�ENDAN JOSIPA FORAUERA

KOTORIBA - Proslavljamo �estu obljetnicu novog na�ina �ivota, �ivota bez boli, sva�a i suza, svega onoga �emu je uzrok bio alkohol. Sretni smo jer smo vam pomogli, zaboravite pro�lost, radujte se budu�nosti i probajte dosti�i sve ono �to ste u pro�lih �etvrt stolje�a propustili, izgubili .... - bile su rije�i Veronike Matotek, terapeutkinja u KLA Nada Kotoriba upu�ene supru�nicima Bla�enki i Josipu Foraureru. Izre�ene su na jednoj od obljetni�kih ve�eri koje u klubu posve�uju godinama provedenim u apstinenciji.

- �ivim novih �est godina i radujem se kao dijete. Sve vidim drugim o�ima, hvala obitelji �to mi je pomogla, hvala klubu. �Ja imam �est godina - rekao je ponosno 58- godi�nji Josip Foraurer, koji se 25 godina borio s alkoholom da bi ga prije �est godina potpuno porazio.

- Ne�u govoriti o mraku i vremenu kada su ljudi prstima upirali u mene, dizali me s ceste pom�u�i da na�em ku�u, kada su me tu�a djeca pijanoga dovodila pred moje �estero rasplakane - rekao je suznih o�iju Josip.

Dodao je kako mu djeca nikad nisu okretala le�a, pokotovo pok�erke Jasminka (32), Vesna (31) i k�i Josipa (23). One su bile te koje su plakale sa suprugom Bla�enkom (51) kada nitko nije mario za njihovu bol i jad, patile su na svoj na�in. Danas se ponose svojim tatom. �ive u Engleskoj, �alju tati pisma potpore, pi�u stihove ohrabrenja. Tata ti si pobjednik, poru�ila mu je uz ovu obljetnicu k�erka Josipa.

- Koliko sam trpjela i patila, toliko sam danas ponosna. Bodrila sam ga, vjerovala sam njemu i ljudima koji su ga lije�ili i nije iznjevjerio.- rekla je supruga Bla�enka. - Bio bih najsretniji da takvih slavlja bude mnogo vi�e - kazao je Josip, aludiraju�i na ljude koji jo� kora�aju njegovim pro�lim stazama. (m.gr.)

OBITELJSKA TERAPIJA I PRIJATELJSTVO

Joip je drugu godinu�predsjednik Kluba lije�enih alkoholi�ara Nada. Cijenjen je u Kotoribi. Premda je u mirovini radi u ekipi za mjesne pokope. Mjesni je aktivist, �ovjek kakvog do prije �est godina sumje�tani nisu poznavali. Ka�e da mu je u svemu najve�a potpora klub bez kojeg vjerojatno ne bi bio ono �to je danas. Obiteljska terapija i prijateljstvo vratili su ga u �ivot (m.gr.)

ZA VRTNO DOBILI SAMO 120 TISU�A KUNA

KOTORIBA - Danas u op�ini Kotoriba �ivi 360 Roma od kojih je ve�ina odvojena u svom naselju Vrtno. Svako drugo ime bilo bi primjerenije, isti�u Kotorip�ani jer naselje nagr�uje ulaz u mjesto. U Vrtnom je bespravno sagra�eno 20 objekata od kojih je ve�ina na uzurpiranu zemlji�tu. Preostalih 30 objekata sagra�eno je na jednakim parcelama veli�ine 200 �etvornih metara koje su katastarski i gruntovno sre�ene. Ti bespravni objekti nemaju mogu�nosti kori�tenja gotovo nikakve komunalne infrastrukture, a kako se vi�e ni bespravno ne mogu �iriti, u Op�ini Kotoriba njihov su problem �eljeli rije�iti preseljenjem u druge sredine ili nove lokacije unutar naselja. Za te potrebe zatra�ili su od Vladina ureda za nacionalne manjine 1,5 milijuna kuna smatraju�i da bi time pobolj�ali uvjete stanovanja Roma i socijelni status, a uvjeti bi se pobolj�ali i onima koji �ive u legaliziranim objektima.

Nakom preseljenja kona�no bi mogli urbanizirati postoje�e naselje u skladu s prostornim planom. Za to ime treba 50.000 kuna za izradu detaljnog plana ure�ivanja naselja. Zamolba je nepotpuna, odgovaraju iz vladina ureda, nema cjelovit projekt preseljenja. op�ina je ipak dobila 120.000 kuna, na �to je na�elnik Zoran Radmani� rekao kako je to novac za zadovoljavanje forme, a daleko od stvarnih potreba. Tim �e novcem ili urediti legalno romsko naselje ili �e se do naselja sagraditi cesta.

STOP DONJODUBRAVSKIM ROMIMA

KOTORIBA - Na vijest da �e jedna mnogobrojna romska obitelj iz njihovog naselja u Donjoj Dubravi u postupku najavljenog preseljenja biti preseljena u Kotoribu veoma je o�tro i jasno reagirao op�inski na�elnik Kotoribe Zoran Radmani�: - "Molim medije da moje stavove i reakcije objelodane. Ako �e se to dogoditi spreman sam organizirati ljude na druga�iji otpor" - bio je izri�it, nagla�iv�i slikovito da �e "di�i" revoluciju. Rekao je to na zadnjoj pro�logodi�njoj sjednici Op�inskog poglavarstva kada je spomenut taj problem. Obrazla�u�i svoje stavove naglasio je kako Kotoriba ne mo�e sama rije�iti problematiku koja se pojavljuje u ovda�njem romskom naselju, da i ovdje ima nagomilanih problema i saznanja kako su i sami njihovi sunarodnjaci protiv spomenutog ili bilo kojeg mogu�eg doseljenja.

Znaju�i za ovakve reakcije iz Kotoribe, a vjerojatno u �elji da zadr�i dobrosusjedske odnose Marija Varga, na�elnik Op�ine Donja Dubrava je kazao kako se to preseljenje ne�e dogoditi i da �e da obitelj biti preseljena u neku drugu sredinu: (m.gr.)

PAKETI ZA NAJPOTREBNIJE

KOTORIBA- Op�ina Kotoriba i ove �e godine paketima obradovati one kojima je pomo� najpotrebnija, a povodom Bo�i�no-novogodi�njih blagdana i to prema popisu zdrastveno socijalnog vije�a op�ine. Tako �e biti podijeljeno 19 paketa u vrijednosti od 50 kuna starijim i invalidnim osobama te 7 paketa istih vrijednosti djeci s posebnim potrebama. 56 paketa vrijednosti 100 kuna biti �e uru�eno socijalno ugro�enima dok �e se 7 puta po 100 kuna isplatiti mje�tanima Kotoribe koji borave u domu u Orehovoci. Tako �e se ukupno za ove namjete utro�iti 7600 kuna odlu�ili su �lanovi kotoripskog poglavarstva. (radio me�imurje)

SPORTSKE UDRUGE U KOTORIBI

Da su samo jo� svi uvjeti...

Jedna stara kotoripska uzre�ica ka�e: "V Kotoribi sem se rodil, v �akovec sem v �kolu hodil". Mogli bi je primijeniti i na sport, odnosno ovda�nje sporta�e koji su godinama unatrag, iz svoje Kotoribe odlazili kao perspektivni u druga mjesta, a Kotoriba se njima ostala di�iti. Sre�om bilo je, i jo� uvijek postoje sporta�i, koji su dolazili u Kotoribu iz drugih sredina jer su ovdje mogli, glede boljih uvjeta rada, istaknuti svoj talent. Sa svojih 3.333 stanovnika i deset aktivnih sportskih udruga Kotoriba je danas me�u vode�im me�imurskim sportskim sredinama, a vode�a je i po tome �to za sport, odnosno sportske kolektive godi�nje izdvaja do 150.000 kuna prora�unskog novca, a od ove godine �e to biti za 10.000 kuna vi�e. Jedni su od rijetkih koji valoriziraju dostignu�a svojih sporta�a izbor najboljih na kraju kalendarske godine.

- Uvijek rado isti�em bogati sportski �ivot i to s pravom jer se svake godine posti�u rezultati po kojima je Kotoriba prepoznatljiva kao mjesto ne samo u na�oj �upaniji i Hrvatskoj, nego i van Hrvatske s obzirom da su na�i sporta�i postali dr�avni reprezentativci, a nastupaju i na raznim me�unarodnim natjecanjima, isti�e izme�u inog op�inski na�elnik Zoran Radmani�, misle�i pritom na ribi�e "Soma", "bildere"... On je i sam aktivni stolnotenisa� u STK "Kos Kotoriba".

- Osim sportskih rezultata treba istaknuti da svi oni bri�no skrbe o objektima i terenima koji su im dati na upravljanje, a vjerujem da �e se za kotoripski sport �uti jo� vi�e i sna�nije kada �emo se useliti u novu sportsku dvoranu, optimista je Ivan �picar, predsjednik OV-a Kotoribe, a igrom slu�aja i on je aktivni stolnotenisa�.

Svi na�i sugovornici, mahom su to bili �elnici sportskih udruga, istaknuli su kako bi bili radosni kada bi se posebno �ulo za �enske sportske kolektive, a takvi su u Kotoribi bili �enski rukometni i nogometni klubovi, natjecale su se �ene u ribolovu i stolnom tenisu, bilo je tu i kugla�ica i rekreativki, na �alost njih danas nema, a �enski se nara�taj uklju�uje jedino u stolnoteniski klub, raduje i sve ve�i broj mladih karatistica. Do nedavno u mjestu su djelovali �ahisti i kugla�i.

NOGOMET

Nogometa�i su okupljeni u NK "Grani�ar", najstarijem sportskom kolektivu, koji �e ove godine u�i u 78. godinu svojeg postojanja. Sredina je to koja je kroz bogatu povijest nosila razli�ita imena, igrala u razli�itim re�imima, ali s primarnom zada�om razvijanja ljubavi prema nogometu, odnosno sportu. Prostor nam ne dozvoljava pisati o svim usponima i padovima kluba, no ostaje jedna �injenica da se za "Grani�ar" zna diljem Lijepe na�e i to pogotovo nakon igranja u Hrvatskoj nogometnoj ligi-sjever, a uz rame nekih dana�njih eminentnih prvoliga�kih sastava. Bilo je u sezoni 1988./89. U novoj dr�avi uspjesi su igranje seniorskog sastava u III. HNL sjever, no kako su generacijske smjene nu�nost ispadanje iz tog ranga kotoripskim nogometa�ima nije te�ko palo pogotovo uz �injenicu da u dana�njem rangu natjecanja - I. �L NSM seniorski sastav predstavlja jednu respektabilnu i obe�avaju�u cjelinu. Uz njih kroz klub se natje�u lima�i, pioniri, kadeti i juniori, pogon je to od 97 registriranih igra�a, prava je �teta �to je minule godine klub ostao bez respektabilne veteranske ekipe. Neki �e re�i: Bilo je to glede obostranog djelovanja usijanih glava. �teta! Klupski je predsjednik Vinko Ujlaki, ing., a podatke nam je prezentirao njegov sin Roberto, �ovjek koji je u klubu zadu�en za vo�enje administrativno financijskih poslova.

KO�ARKA

Ove �e godine ko�arka�i KK "Kotoriba" obilje�iti tri desetlje�a osnutka i aktivnog rada.

- Momentalno smo u situaciji kada se ne mo�emo pohvaliti rezultatima, a koji su uvjetovani premalim brojem igra�a. A taj spominjani broj je rezultat sustavnog zanemarivanja rada s mladima. Premda godinama taj cilj isti�emo primarnim, de�ava se da u tome zatajimo. Mo�da i opravdano jer osim otvorenog ko�arka�kog igrali�ta toj mladosti ne mo�emo ponuditi gotovo ni�ta pa smo mi jedini od onih koji dvoranu �ekaju ko' ozebli sunce, ka�e klupski predsjednik Dobri�a Zvo�ec.

Seniorski sastav se momentalno natje�e u B-1 ligi-sjever s rezultatima koji nisu za isticanje. U minulom pak periodu treba ista�i sezonu 1996./97. kada su igrali u B-ligi Hrvatske gdje su osvojili 4. mjesto, te osvajanje dvaju juniorskih prvenstava na razini Me�imurja.

STOLNI TENIS

Uz klubove �akovca i njegovog bli�eg podru�ja Kotoriba je, premda dosta te�ko, zadr�ala stolni tenis u svojoj sredini. I to je klub koji je imao uspone i padove, to je klub koji se natjecao pod razli�itim imenima da bi danas bio znan po imenu "Kos-Kotoriba". Kos je sponzorsko ime bra�e poduzetnika i sportskih zanesenjaka, Josipa i �eljka.

- Klupska povijest datira iz davne 1977. godine premda se stolni tenis u Kotoribi igrao i znatno ranije, kazao je Vinko Legin, i danas aktivni igra� i sportska legenda Kotoribe. Dodao je kako ih je odr�ao entuzijazam i prijateljstvo i da su oni jedni od najzaslu�nijih �to Kotoriba danas ima kakvu-takvu sportsku dvoranu jer su je oni, mahom svojim dragovoljnim radom, iz skladi�nog prostora pretvorili u prostore u kojima su se igrala drugoliga�ka natjecanja u mu�koj i �enskoj konkurenciji. Igranjem u toj konkurenciji kod �ena, sastava koje na �alost od prije 10-12 godina nema, to su bile: Gordana Tilo�anec (danas Fundak), Marija Kampi�, Ksenija Horvat (Marka�), Anica Trojko (Benjak), Vilenka Horvat (Vojvoda), Nikolina �ajn, Marina Mumi� (Posavec), �eljka Hertelendi (Strbad) i Lidija Jakupak. Kod mu�kih su naporna drugoliga�ka natjecanja imali: Vinko Legin, �eljko Dolenec, Dra�en Radmani� i Ivica Jakupak. Svi ti de�ki, uz nekolicinu drugih, igraju i danas u razli�itim sastavima i kategorijama, od Regije "A" sjeverozapadne Hrvatske, preko 1. i 2. �upanijske stolnoteniske lige, pa do onih najmla�ih koji igraju u 5. �upanijskoj ligi skupina "B". Ukupno je igra�ki aktivno preko 20 stolnotenisa�a, a aktivno se radi jo� s toliko djece �to je jamstvo da �e zvuk ping-pong loptice jo� dugo odzvanjati Kotoribom momentalno s klupskim �elnikom Dra�enom Radmani�em.

FITNESS KLUB

Djeluje pod imenom "Active" ve� osmu godinu. Izme�u 45 �lanova, na �ijem je �elu Ivan Pla�ko, �alje nekolicinu najspremnijih na sva doma�a i inozemna natjecanja. Spada u red najperspektivnijih hrvatskih klubova prije svega glede dobrog rada i odaziva mladih.

- Mladi u na�e redove dolaze iz svih dijelova donjeg Me�imurja, a ima i onih iz Koprivnice, ka�e Pla�ko i dodaje kako su za dosada�nje klupske uspjehe najzaslu�niji: Danijel Maltar, Tomislav Pintari�, Aleksandar Fu� i njegova malenkost.

KARATE KLUB

Djeluje pod imenom "Samuraj" punih pet godina, a njegovi korijeni datiraju jo� iz 1992. godine kada je interes za tu borila�ku i plemenitu vje�tinu dostizao rekordni interes. Kroz tih pet godina kroz klub je pro�lo preko tridesetak dje�aka i djevoj�ica, a do�li su u njega da se upoznaju s najstarijom i najpopularnijim borila�kim sportom. Iz godine u godinu, stepenicu po stepenicu klub je stasao kadrovski i materijalno pa je danas spreman organizirati i zahtjevnija karate natjecanja. U prilog tome idu ve� dva organizirana Kupa sjeverozapadne Hrvatske za najmla�e uzraste. Raduje podatak �to u ti sredinu dolaze djeca iz okolnih op�ina, a jo� vi�e �to sva ta djeca imaju nesebi�nu roditeljsku pomo�.

- Roditelji su ustvari klupska uprava, koordinatori i organizatori rada, stru�ni u�itelj Franz Siladi pak je najzaslu�niji �to se ve� petnaestak, od dana�njih 25, �lanova natjecatelja okitilo medaljama razli�itog sjaja od kojih ih neki imaju preko desetak. Me�u njima treba ista�i imena: Denisa Radmani�a, Sini�e i Borisa Novaka, Nikole Horvata, Borka Belige, Tomislava Pintari�a, kazala je klupska tajnica Sanja Radmani�. Raspon godina aktivnih �lanova se kre�e od sedam do sedamnaest.

RIBOLOV, LOV...

Kako su ribi�i i lovci prije svega u slu�bi prirode i za�tite okoli�a, segment njihova djelovanja su i natjecanja. Kod ribi�a je to lov ribe, a kod lovaca natjecanje na lete�e ciljeve. Sve to ostvaruju kroz razli�ite discipline.

Sportsko ribolovno dru�tvo "Som" djelatno je od 1952. godine. Na natjecateljskom planu u ekipnoj konkurenciji u minuloj godini ribi�i seniorskog sastava zabilje�ili su najve�i osobni i dru�tveni uspjeh - plasman u Prvu ligu HSRS a. Povijesni uspjeh su postigli: Zvonimir Dravec, Ivica Jakupak, Sini�a Tkal�ec, Mihael Horvat, Nikola Seli�anec i kapetan �eljko Dolenec.

- Uspjeh je tim ve�i �to se znade da smo �isti amateri, nagla�ava kapetan Dolenec, dodaju�i kako su i ostale kategorije, kadeti i juniori na �upanijskim regionalnim i dr�avnim natjecanjima godinama pri samom vrhu. Ribi�i se ponose imenom Mihaela Horvata iz D. Dubrave koji je u svojoj zadnjoj juniorskoj godini branio boje dr�avne reprezentacije, a ranije je ve� imao nastupe u kadetskoj. Raduje �to je zabljesnula mlada ribi�ka zvijezda Kotoribe - Nikola Filipa�i� koji je kroz osam nastupa u dr�avnoj pojedina�noj kadetskoj ligi bio drugi �to ga je dovelo do kadetske reprezentacije Hrvatske. Ponosni predsjednik je �uro Golubi�.

Klub prijatelja prirode "�u�i�ka" - ime tog ribi�kog dru�tva govori sve. Ekolo�ki djeluju, orijentiraju se na uzgoj i za�titu riba. Ima ih 60-ak, usput love i ribu pa se kao natjecatelji natje�u u II. ligi Z�RD-a M�-e. �elni im je �ovjek Mladen Gori�anec.

Lova�ko dru�tvo "Jarebica" najmalobrojnija je udruga. - Skupi je to i zahtjevan sport pa mu s godinama sve rje�e ljudi i dolaze, no pru�a zdravi i rekreativni �ivot, ka�e predsjednik Ljubomir Grgec. Tu funkciju vr�i i na razini �upanije pa dodaje kako ga raduje da je "njegovo" dru�tvo prepoznato i na toj razini. Momentalno okuplja 22 �lana, postoji od 1945. godine, a najve�u brojnost je imalo po�etkom 60-ih godina.

Malonogometni klub 75' djeluje organizirano od nedavno, no po�eci mu datiraju od 1975. godine. Ne natje�u se organizirano ali nogomet igraju rekreativno svake nedjelje. Rijetki su koje nikakve vremenske nepogode ne mogu odvojiti od ledenog ili u�arenog asfalta. �elni �ovjek im je Ivan Ostrognjaj, a kroz njihove redove godi�nje pro�e po nekoliko desetaka rekreativaca od kojih je deset stabilnih i postojanih.

VREMEPLOV KOTORIBE

1715. kanonska vizitacija zabilje�ila je da naselje Kotoriba ima 100 ku�a sa oko 500 stanovnika.

1720. Me�imurje se razvija u okvirima ugarske uprave uz male prekide za vrijeme vladanja Josipa II od 1785. do 1789. godine, te od 1848. do 1860. god. U prvo vrijeme Me�imurjem vladaju grofovi Althoni, ali ga ubrzo prodaju hrvatskom velika�u grofu �uri Festeti-�u'de Tolna 1791. g.

19. st. Uspostavljena je plovidba Murom i Dravom, �to je aktiviralo trgovinu, naro�ito drvetom. Ve�e luke bile su Kotoriba na Muri i Legrad na Dravi, a kasnije je trgovinu preuzela D. Dubrava.

1887. Osnovana je Op�inska vo�arska �kola, jedna od prvih u sjevernoj Hrvatskoj. No �kola je ubrzo prestala sa radom.

1921. Prema popisu stanovni�tva Kotoriba ima 4121 stanovnika.

1946. Osnovano je poduze�e za izradu pletene robe "Gigant". To poduze�e se raspalo pa je kasnije osnovano "Jedinstvo".

1948. Zapo�elo je s radom kino "Iskra" .

�ELJEZNICA

1841. - Be�ki dvor donosi kona�nu odluku da se magistralni pravac pruge Be�-Trst gradi preko �tajerske i Kranjske i da se sa sjevera pove�e prugom Budim-Kani�a-Kotoriba-�akovec-Pragersko.

28. 2. 1842. - U Be�u osnovana Generalna direkcija dr�avnih �eljeznica. Njezin zadatak je projektiranje pruge

me�u kojima je i pruga dr�avnih �eljeznica Be�-Trst na koju se kasnije na-dovezuje i na�a Kotoripska pruga.

1850. - Prva inicijativa za gradnju pruge Pragersko-Kotoriba potekla od gradskog zastupstva Velike Kani�e (Nagykanizse) dolazi se do zaklju�ka da se pove�e ova pokrajina s Budimpe�tom, Be�om te drugim politi�kim, privrednim i kulturnim centrima.

1853. - Gradsko zastupstvo Velike Kani�e uputilo Be�koj vladi memorandum u kojem joj je ukazalo na va�nost izgradnje �elj. pruge Velika Kani�a-Kotoriba-Maribor.

1855. - U Velikoj Kani�i osnovan poseban odbor sa zadatkom da osnuje dioni�ko dru�tvo za izgradnju pruge Velika Kani�a-Kotoriba-Pragersko i odbor je iste godine zatra�io koncesiju za izgradnju pruge.

1855. - Dru�tvo ju�nih �eljeznica ili Odrsko kraljevsko privilegirane Austrijsko dru�tvo dr�avnih �eljeznica ili ukratko nazvano "St. E. G." dobilo koncesiju za gra�enje i eksploataciju pruga.

To dru�tvo sagradilo je prugu Pragersko-Kotoriba u du�ini od 41 km kroz Me�imurje po�ev od Macinca do Kotoribe dr�. granice.

1690. Oslobo�enjem Nagykanizse (Nagykanizsa je bila u turskim rukama od 1600. do 1690. godine) i prestankom neposredne ratne opasnosti stanovnici Kotoribe su po�eli naseljavati zemlju sjeverno od Mure u podru�ju Szerdahely.

1880. Zahvaljuju�i �eljeznici firma za trgovinu drvetom Ujlaki - Hirschler iz Donje Dubrave otvara pilanu u Kotoribi. Firmu za trgovinu drvetom osnovale su te dvije �idovske obitelji ve� 1828. god. Trgovina i transport drveta bio je organiziran splavima niz Dravu. 1891. Osnovana je Kotoripska �tedionica d.d.

1900. Na prijelazu iz 19. u 20. st. u Kotoribi dolazi do sna�nog razvoja obrta, trgovine, kirija�enja, �to se vidi iz izvje�taja obrtni�ke komore. Te godine djeluju u Kotoribi �ak 32 stolara.

1926. Sadnice vrbove �ibe "amerikan-ke", pogodne za planta�ni uzgoj, donijete su u Kotoribu. Time i ko�ara�tvo poprima vid kapitalisti�ke privrede. 1978, Zapo�eta je komasacija. Na podru�ju katastarske op�ine Kotoriba bilo je oko 17000 parcela, a nakon komasacije oko 6 000 parcela.

od 24. XI. do 23. XII. 24. studenoga 1984. po�eo s radom novoizgra�eni dje�ji vrti� u Kotoribi.

26.studenoga 1979. zapo�elo obavje�tavanje korisnika kotoripske komasacije o mjestu gdje im je nadijeljeno zemlji�te i u kojoj veli�ini.

27.studenoga 1793. vizitator Stjepan Kalo�vari zabilje�io je da u Kotoribi Juraj Lepamer obavlja �ak tri du�nosti. On je notar (tajnik) u op�ini, u�itelj u �koli gdje podu�ava nekoliko dje�aka i orgulja� u crkvi. Interesantno je i to �to on govori i tri jezika: hrvatski, njema�ki i latinski.

27. studenoga 1949. u �ast Dana Republike u Kotoribi je sve�ano otvoren Dom kulture koji se po�eo graditi 1940. godine. Nakon oslobo�enja 1948. godine nastavilo se s radovima na izgradnji zgrade te je ona bila zavr�ena dva dana prije roka. Istog dana u klnodvorani Doma prikazan je prvi put film, dok su se ranije filmovi prikazivali, zbog nedostatka kinodvorane, bilo na otvorenom bilo u biv�oj gostionici na po�etku Murske ulice. Od po�etka 1950. godine Dom kulture koristi se prvenstveno za prikazivanje filmova, a pored toga i za druge kulturnozabavne priredbe, masovne sastanke, zborove bira�a, sve�ane akademije i sli�ne priredbe.

29. studenoga 1959. kino �Iskra� u Kotoribi, nakon nabave novog kino-projektora, prvi je put prilkazalo film u boji. Bio je to fiilm �Trka za suncem� koji je na �etiri predstave gledalo 729 osoba.

1.prosinca 1984. po�ela saobra�ati nova me�unarodna autobusna linija Donja Dubrava � Kotoriba � �akovec � Munchen s polaskom iz Kotoribe u 17,10 sati.

3. prosinca 1979. U ju�nom dijelu Ulice mar�ala Tita u Kotoribi po�eli su radovi na postavljanju podzemnog kabla za uli�nu rasvjetu i za doma�instva.

7. prosinca 1979. u istoj ulici zavr�eni su radovi na kanalizaciji. 9. prosinca 1984. u Kotoribi izglasan novi samodoprinos koji �e se upla�ivati do kraja 1989.

11. prosinca 1979. postavljena bu�a�a garnitura za tra�enje nafte i plina �Kotoriba 3� kraj ekonomije.

15. prosinca 1977. na �eljezni�koj stanici Kotoriba pu�teni su u rad signalnosigurnosni ure�aji.

15.prosinca 1979. po�eo radom restoran za topli obrok u �Meplastu� u Kotoribi.

16.prosinca 1941. ma�arski parlament proglasio je aneksiju Me�imurja Ma�arskoj.

20. prosinca 1968. u Kotoribi pu�tena u rad automatska telefonska centrala na koju je bilo priklju�eno 30 telefona u radnim organizacijama i 4 u stanovima mje�tana. Prvi pretplatnici bili su: dr. Valent Perca�, lije�nik-specijalista, dr. Petar Vranje�, stomatolog, Milica Turk i Ivan Vuk.

23.prosinca 1913. u Kotoribi je ro�ena Elizabeta Vla�i�, poznatija kao Be�ka Frnti�, �lan KP od 1934. g., prvoborac. Preko dvije godine bila je izlo�ena strahotama zloglasnih usta�kih logora Jasenovac i Stara Gradi�ka. Poslije oslobo�enja zemlje bila je aktivno anga�irana u mnogim dru�tveno-politi�kim organizacijama i organima gdje je bila na raznim visokim funkcijama, kao: poslanik Ustavotvorne skup�tine za kotar Prelog, �lan Okru�nog KKP Vara�din,sekretar GK KP Vara�din, �lan Sekretarijata Oblasnog KK PH Zagreb, �lan i sekretar OP Sekretarijata CH KPH.

Obavljala je i druge funkcije: bila je�lan Izvr�nog Vije�a Sabora SRH, �lan Glavnog odbora AF�-a i SUBNOR-a i �lan Saveznog odbora SSJ. Vi�e je puta birana za zastupnika Sabora SRH. Za svoj neumorni rad odlikovana je s vi�e visokih odlikovanja.

24. prosinca 1918. Hrvatska vojska pod zapovjedni�tvom Dragutina Perka do 11 sati zaposjela je cijelo Me�imurje osim Kotoribe i Legrada. Ta dva mjesta kao i skele na Muri kod Kotoribe i Kakinje zaposjela je do 13 sati, �ime je �itavo Me�imurje bilo oslobo�eno od Ma�ara

25.prosinca 1918. u Kotoribi, nakon ju�era�njeg oslobo�enja, odr�ana je javna skup�tina na kojoj je prvi govornik bio Josip Butorac, predradnik u Kotoripskoj pilani. Kad je on upitao narod: �Ho�ete li jo� Ma�are i Ma�arsku?�, narod je jednoglasno povikao: �Ne, ne�emo!�

25. prosinca 1924. pet Kotorip�ana Iskucalo se s broda u luci Adelaide i stupilo na tlo daleke Australije u potrazi za zaposlenjem. To su bili: Ivan i Franjo Vidovi�, Andrija Matotek, Stjepan Siladi i �uro Sokol. Oni su bili prvi ekonomski emigranti iz Me�imurja u Australiju.

25. prosinca 1939. odr�an je masovni sastanak naprednih Kotorip�ana. Sastanak je organizirala partijska organizacija Kotoribe.

9. sije�nja 1919. Narodna skup�tina u �akovcu donijela je rezoluciju o otcjepIjenju Me�imurja od Ma�arske i priklju�enju Kraljevini SHS.

12. sije�nja 1724. u op�inskom uredu Kotoriba po�eo se voditi �Kotoripski protokol� koji se vodio sve do 1805.godine.

13. sije�nja 1919. u Kotoribi je odr�ana narodna skup�tina na kojoj je prihva�ena rezolucija: �Me�imurski Hrvati op�ine Kotoriba koji su jedva do�ekali oslobo�enje od tu�ina i pripojenje svojoj miloj majci Hrvatskoj i preko nje cijeloj Jugoslaviji pridru�uju se od sve ga srca izjavama osfalih hrvatskih, slovenskih i srpskih gradova i op�ina da ni jedna druga na�a hrvatska ili slovenska zemlja ne ostane pod tu�inskim jarmom . . . Heren�i� kapetan.�

1. 3. 1851. U Me�imurju uveden dr�avni monopol na promet duhana i duhanskih prera�evina.

6. o�ujka 1804. Posljednji dan Kotoripskog protokola (zapisnika) koji se po�eo voditi 12. 1. 1724. godine.

7. o�ujka 1937. u Kotoribi osnovan Ogranak Selja�ke sloge.

7. o�ujka 1980. Milka Planinc razgledala pogon MT� u Kotoribi.

11. o�ujka 1915. Ro�en Jo�a Horvat u Kotoribi, Glavna ul. br. 213. Tu polazi u osnovnu �kolu, ali kao desetgodi�njak seli u Zagreb. On je poznati knji�evnik, partizanski komesar i nosilac "Partizanske spomenice 1941" i moreplovac. Primio vise nagrada za svoj knji�evni rad: nagradu "V. Bakari�" za �ivotno djelo, a za roman za djecu "Wai-tapu" nagradu "I. Brli�-Ma�urani�", republi�ku nagradu "Grigor Vitez" i saveznu nagradu "Mlado pokoljenje".

13. 3. 1968. Zavr�eno je fuzioniranje ugostiteljskih radnih organizacija Me�imurja, pa su umjesto pet, ostala samo dva, i to jedno u �akovcu i drugo u Kotoribi.

18. 3. 1861. Ukinuto kmetstvo u Me�imurju.

27. 3. 1938. U Kotoribi se osjetio potres slabijeng intenziteta. 27. 3. 1977. Novoosnovani ko�arka�ki klub "Kotoriba" odigrao prvu utakmicu s KK "Macinec" na neasfaltiranom igrali�tu O� Kotoriba.

29. o�ujka 1670. Car Leopold izdaje proglas da je Petar Zrinski, gospodar Me�imurja, li�en banske �asti i da mu se oduzima njegovo imanje Me�imurje. 2. travnja 1945. Zapo�ele vojne operacije za oslobo�enje Me�imurja.

30. 3. 1861. Posljednji poznati kupoprodajni ugovor pisan hrvatskom kajkav�tinom i ovjeren pe�atom "Uredski pe�at ob�ine Koturiba" iako je Me�imurje prije dva mjeseca ponovno potpalo pod Ma�arsku �upaniju Zala. to dokazuje da se u op�inskom uredu Kotoriba i dalje uredovalo hrvatskim, a ne ma�arskim jezikom.

1.4. 1870. Pu�tena u promet �eljezni�ka pruga Budimpe�ta - Koprivnica -Zagreb i time su otpali svi planovi za ve� odobrenu gradnju pruge Kotoriba - Koprivnica - Zagreb.

2.4. 1945. Zapo�ele vojne operacije za oslobo�enje Me�imurja. Prema prethodnom odobrenju Glavnog �taba Hrvatske savezni�ke sovjetske i bugarske jedinice pre�le su Muru kod Kotoribe, a jedinice Kalni�kog partizanskog odreda Dravu kod D. Dubrave. Njema�ka vojska prilikom svojeg povla�enja minama je digla u zrak �eljezni�ki most na Muri kao i manji most na izlazu iz stanice Kotoriba prema �akovcu.

Malo kasnije ista vojska digla je u zrak i kotoripsku pilanu. Ipak, ve� prvog dana oslobo�ena je Kotoriba, pa je ona prvo oslobo�eno mjesto u Me�imurju. Na prostoru izme�u Kotoribe, D. Dubrave i

D. Vidovca vodile su se ogor�ene borbe za oslobo�enje Me�imurja, koje je nastupilo 6. travnja.

2. travnja 1945. Samo dan prije oslobo�enja Kotoribe poginuo Ivan Knez, organizacijski sekretar Kotarskog komiteta Prelog.

3. travnja 1945. Oslobo�ena Kotoriba,prvo mjesto u Me�imurju koje je do�ivjelo tu radost.

6. travnja 1941. Jugoslavenski vojnici oko 9 sati minirali �eljezni�ki most na Muri, kako bi sprije�ili prodor neprijatelja u Jugoslaviju. 6. travnja 1941. Po nare�enju Kotarskog poglavarstva Prelog op�ina Kotoriba oglasila po selu, da se svi vojni obveznici imaju odmah javiti u mjestu svog ratnog rasporeda i da sve vojne osobe, uklju�uju�i i �andare, policajce i finance, moraju napustiti Me�imurje do 18 sati.

6. travnja 1980. Prva "Trka oslobo�enja Kotoribe".

7. travnja 1941. Preko Mure kod Kotoribe iz Ma�arske u na�u zemlju u�ao motoriziran odred njema�ke vojske i odjurio dalje. To je bilo oko 20 sati.

8.travnja 1975. Pu�ten u promet novi �eljezni�ki most na Muri kod Kotoribe koji su zajedni�ki gradile jugoslavenske i ma�arske �eljeznice. To je tre�i most na tom prijelazu. Prvi je bio u upotrebi od 1860. do 1945. kada ga je u zrak digla njema�ka vojska na svom povla�enju pred oslobodila�kim jedinicama na�e i bugarske armije. Drugi, privremeni most, izgradila je Jugoslavenska armija 1945. g. koji je izdr�ao do 1975.,dakle gotovo 30 godina.

13.4. 1980. U poljoprivrednoj emisiji Radio-Zagreba ing. Klemen�i� govori o zavr�etku komasacije u Kotoribi.

14.4. 1670. Nakon tajnog odlaska Petra Zrinskog i F. K. Frankopana u Be� austrijski general �pankau zauzima tvr�ave �akovec i Kotoribu, a general Brajner tvr�avu Legrad, kako bi Petru Zrinskom, kojeg je car li�io banske �asti, onemogu�io eventualni bijeg k Turcima u Kani�i. Time je u stvari bilo zauzeto �itavo Me�imurje.

15.travnja 1975. �eljezni�koj stanici Kotoriba dodijeljena je petnaestotravanjska nagrada Zajednice Jugoslavenskih �eljeznica najvi�eg na na�im �eljeznicama, za izuzetno za laganje na poslu uprkos malih kapaciteta stanice. Po ja�ini prometa grani�nih stanica u Jugoslaviji Kotoriba je tada bila na �etvrtom mjestu. Ispred nje su bile jedino Jesenice, Se�ana i Subotica.

16. travnja 1941. U Jugoslaviju preko Mure kod Kotoribe u�ao je odred ma�arske vojske koji je odmah s op�inske zgrade skinuo hrvatsku zastavu koja je S. travnja bila izvje�ena po nalogu njema�kog oficira te izvjesio ma�arsku zastavu.

20. 4. 1956. Carinska ispostava Kotoriba uzdignuta u rang carinarnice. Naime, do 1948. u Kotoribi je bila carinarnica, ali je tada zbog napada Informbiroa na Jugoslaviju i u vezi s tim zbog zatvaranja dr�avne granice prema Ma�arskoj ukinuta i kotoripska carinarnica. Kad je 1955. opet otvorena granica, u Kotoribi je otvorena Carinska ispostava zagreba�ke carinarnice, da bi idu�e godine ispostava prerasla u carinarnicu.

20. 4. 1976. Podignuta bu�a�a garnitura za tra�enje plina i nafte "National 8" Kotoriba 2.

20. 4. 1976. Otvoren novi kiosk "Vjesnika" kraj rampi u Kotoribi.

24. travnja 1860. Slu�beno otvorena �eljezni�ka pruga Kani�a - Kotoriba - �akovec - Pragersko, a redoviti saobra�aj zapo�eo je 1. svibnja i to dnevno u oba pravca po dva vlaka s putni�kim i teretnim vagonima. Pruga je dala Kotoribi veliki zna�aj, jer to je bila prva pruga u Hrvatskoj.

24. travnja 1948. Osnovano kino "Iskra" u Kotoribi. �est dana kasnije po�elo je redovitim prikazivanjem filmova. Prvi film prikazan u tom kinu bio je doma�i film "Mladost na�e domovine" koji je gledalo 1073 mje�tana.

30. travnja 1967. Otvoren novi vatrogasni dom u Kotoribi u Glavnoj ulici ju�no od rampi.

25.travnja 1720. U kanonskim vizitacijama spominju se ovi funkcionari op�ine Kotoriba: Stjepan Sentmartoni,vojvoda i Matija Vojvoda, na�elnik.

30. travnja 1980. Zavr�ena nadioba novim posjedima kada su svi sudionici komasacije u Kotoribi uvedeni u posjed dodijeljenih novih povr�ina. Da je svrha komasacije postignuta, vidi

se iz ovih podataka: prije komasacije bilo je u Kotoribi 13.228 parcela s prosje�nom veli�inom od 1.300 m2, a poslije komasacije broj parcela se smanjio na 2.128 sa prosje�nom veli�inom od 8.200 m2.

1. svibnja 1951. Vatrogasnom dru�tvu Kotoriba predana je na upotrebu vatrogasna autocisterna za ga�enje p �ara.

1. svibnja 1928. U Kotoribi osnovan nogometni klub "Sloga" koji je nakon �etiri godine promijenio ime u "Grani�ar".

5. svibnja 1716. Kotoriba se u izvje�taju vozitatora Ivana Mu�ini�a prvi put spominje kao trgovi�te ili gradi�, dok se dotada spominjala samo kao tvr�ava. 9. svibnja 1927. Mijo Maltar, ko�ara�ki obrtnik iz Kotoribe, primio diplomu velike plakete �asti i zlatnu medalju na sajmu uzoraka (velesajmu) u Rimu na kojem je izlo�io svoje pletene proizvode od �ibe.

11.svibnja 1976. Kod Kotoribe po�ela bu�enja garniturom "National 8" radiispitivanja da li ima nafte ili plina.

12.svibnja 1972. Kotoriba je dobila teleks liniju, �ime je omogu�eno na�im radnim organizacijama da dobiju teleks veze.

13. svibnja 1976. U Kotoribi formiran Inicijativni odbor za pripremu i provo�enje komasacije. Predsjednik mu je bio Nikola Dolen�i�, a �lanovi: Josip Vra�i�, Vinko Ujlaki i Franjo Zvo�ec.

20. svibnja 1783. lgnac Sentmartoni ml. iz Kotoribe pripremio za tisak knjigu na njema�kom jeziku "Uvod u hrvatsku gramatiku za Nijemce".

20. svibnja 1985. Po�ela gradnja nove tvorni�ke zgrade MT� u Kotoribi.

26. svibnja 1978. "Vlak sunca", izvanredna �eljezni�ka kompozicija od 13 vagona s 300 nepokretnih austrijskih invalida te 170 njihovih pratilaca na kru�nom putovanju srednjom Evropom stigao iz Be�a u Kotoribu, gdje im je KUD "Ivan Knez" sa spletom narodnih plesova priredio lijep do�ek.

27. svibnja 1972. Prvi teleks u Kotoribi dobio Transjug, me�unarodna �pedicija. Poslije njega teleks su dobile i ove �pedicije: �eljezni�ko-carinsko posredni�tvo, Fer�ped, Tran�ped, Jugotran-sport i Jugo�ped. Neko vrijeme teleks je imala i po�ta.

29. svibnja 1967. U Kotoribi po�eo radom Fer�ped, me�unarodna �pedicija.

30.svibnja 1937. Ogranak Selja�ke sloge, folklornog dru�tva iz Kotoribe, na smotri u D. Kraljevcu osvojio prvo mjesto i time izborio pravo nastupa na centralnoj smotri u Zagrebu te godine.

1.lipnja 1984. U Murakeresturu, zajedni�koj pograni�noj �eljezni�koj stanici u Ma�arskoj, otvoren tzv. Referat carinjenja, gdje se obavljaju sve carinske formalnosti nad robom i putnicima.

2.lipnja 1985. Me�imurska biciklijada ili BIMEP prvi put obuhvatila i Kotoribu, gdje je bila i kontrolna stanica pred trgovinom "VIKO".

3.lipnja 1976. Zavr�eni radovi na produ�enju kolosijeka na �eljezni�koj stanici Kotoriba.

4. lipnja 1920. Ma�arska je kona�no, pod prijetnjom oru�ane intervencije, potpisala u Trianonu kraj Pariza ugovor kojim je novoj Dr�avi Srba, Hrvata i Slovenaca priznala Me�imurje time �to je priznala Muru kao dr�avnu granicu. Ugovor je u Ma�arskoj ratificiran 15. listopada iste godine.

6. lipnja 1977. Po�eli radovi na signalno-sigurnosnim ure�ajima na �eljezni�koj stanici Kotoriba.

10. lipnja 1980. Zavr�eno pro�irenje kolovoza asfaltnim slojem u ulici M. Tita do kina.

13.lipnja 1937. Ogranak Selja�ke sloge iz Kotoribe nastupio na centralnoj folklornoj smotri u Zagrebu gdje je na tri mjesta (Kazali�tu, Zagreba�kom zboru i u vrtu Hrvatskog sokola) izveo program: otpjevao je svatovsku pjesmu "Stanite se gori stari stare�ina" i otplesao uz pjevanje kolo "Turki robe".

16. lipnja 1977. Zavr�ena gradnja tra-fo-stanice kod nogometnog igrali�ta u Kotoribi.

18. lipnja 1982. Nakon trogodi�njih radova zavr�en remont �eljezni�ke pruge od �akovca do dr�avne granice kod Kotoribe. Time je osovinski pritisak pove�an od 18 na 20 tona, a pove�ana je i brzina vlakova od 60 na 100 km na sat.

30. lipnja 1976. Skup�tina op�ine �akovec na prijedlog Inicijativnog odbora iz Kotoribe donijela je Odluku o pristupanju komasaciji u k.o. Kotoriba.

1. srpnja 1945. Iz Kotoribe i drugih mjesta Me�imurja krenula prva me�imurska radna brigada "Mijo Smolek" posebnim vlakom u zatvorenim teretnim vagonima u okolicu Osijeka radi

�etvenih radova, jer je prijetila opasnost propadanja p�enice.

2.srpnja 1977. U �ast Dana borca sve�ano pu�tena u rad trafostanica Kotoriba od 35/10 kV izme�u �ume i "mlina".

9. srpnja 1941. U Me�imurju slu�beno uvedena ma�arska vojna uprava o �emu su Kotorip�ani obavije�teni plakatima na ma�arskom i na tzv. "me�imurskom" jeziku. Dva dana kasnije po Ma�arima postavljeni op�inski na�elnik istjerao je dvoje hrvatskih pisara iz op�inskog ureda zbog toga �to nisu htjeli polo�iti zakletvu �efu ma�arske dr�ave. To je bio posljednji dan rada hrvatskih slu�benika u kotoripskom op�inskom uredu jer su ga idu�eg dana ma�arski �andari zape�atili.

16. srpnja 1862. Car Franjo Josip odobrio gradnju �eljezni�ke pruge od Kotoribe do Mure kod Kakinje gdje je bila predvi�ena izgradnja rije�nog pristani�ta. U planu je naime bilo da se sav izvoz iz Slavonije, koja nije imala pruge, odvija brodovima Dravom i Murom do pristani�ta Kakinja gdje bi se roba pretovarilava u �eljezni�ke vagone radi daljnje otpreme preko Kotoribe.

26. srpnja 1964. Otkriven spomenik Ivanu Knezu, organizacijskom sekretaru Kotarskog komiteta KPH Prelog, u �umi kraj Kotoribe gdje je poginuo uo�i oslobo�enja Kotoribe.

7. kolovoza 1965. Nakon katastrofalne poplave u Kotoribi, razru�ene pruge i obustave �eljezni�kog saobra�aja prije tri dana, pruga je popravljena pa je ponovo uspostavljen saobra�aj i prema �akovcu i prema Ma�arskoj. 14. kolovoza 1962. Otvorena Knji�nica i �itaonica u Kotoribi u novoizgra�enoj zgradi kraj rampi.

31. kolovoza 1945. U Kotoribi ponovno otvorena carinarnica u koju je raspore�eno 12 slu�benika.

6. i 7. rujna 1930. u Kotoribi odr�an prvi slet sokolskih dru�tava Me�imurja. Budu�i da su sokolska dru�tva u to vrijeme postojala jedino u �akovcu, Prelogu i Kotoribi, cilj tog sleta bilo je omasovljenje sokolstva u Me�imurju, �to je i ostvareno idu�e godine.

22. rujna 1920. U Kotoribi ro�en mla�i brat knji�evnika Jo�e Horvata Franjo Horvat, poznati koreograf i baletni pedagog. Radio u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Splitu.

27.rujna 1945. Kod Kotoribe otvoren �eljezni�ki saobra�aj s Ma�arskom nakon vi�e od pet mjeseci prekida zbog sru�enog mosta na Muri od strane njema�ke vojske koja se povla�ila pred naletom oslobodila�kih armija u travnju te godine.

28.rujna 1924. Na�i poznati etnomuzikolozi dr. V. �ganec i dr. M. Gavaci (Gavazzi) u D. Dubravi i Kotoribi izvr�ili su prva fonografska snimanja narodnih pjesama u Hrvatskoj. U Kotoribi su im pjeva�ice pjeva�kog zboraotpjevale 24 pjesme, a poznata solistica Kata Ujlaki pjesmu "�uk sedi".

O pjevanju te solistice dr Gavaci 46 godina kasnije izrekao je ove pohvalne rije�i: "... glas joj je zvu�ao kao da je �kolovana. Odlomci koje je ona interpretirala me�u najljep�ima su u �itavoj gra�i snimljenoj u Me�imurju."

14. listopada 1945. U Kotoribi odr�an predizborni zbor na kojem su govorili:Be�ka Frnti� ro�. Vla�i�, Ivan Stankovi� iz Tur�i��a, Josip Radmani� i Ignac Marka�.

14. listopada 1920. Zavr�en tromjese�ni �trajk pilanskih radnika u Kotoribi ispunjenjem skoro svih zahtjeva radnika. 16. listopada 1968. zavr�ena kanalizacija Kolodvorske ulice u Kotoribi.

2. kolovoza 1793. �uro Vojvoda, na�elnih trgovi�ne op�ine Kotoriba, kao i prise�nici Josip Matotek, �uro Horvat, Martin Siladi, Josip Fu�, Marko Horvat, Mijo Matan, �iga �trok, Mijo Markulija i Mijo Ujlaki potpisali su na hrvatskoj kajkav�tini, poput drugih me�imurskih op�ina, izjavu podlo�nosti grofu Jurju Festeti�u i imenovali Stjepana Cenka, Ljudevita Mlinari�a i Boltu Bedekovi�a svojim opunomo�enicima pred grofom za sklapanje ugovora o arendi tj. zakupnini za zemlju.

4. kolovoza 1965. Katastrofalna poplava Kotoribe. Ujutro toga dana vodene bujice Mure sru�ile su se u sjeverozapadni dio sela i poplavile stambene i gospodarske zgrade od kojih je nekoliko desetaka bilo sru�eno ili te�e o�te�eno. Bio je sru�en i armiranobetonski most na cesti pred Kotoribom i o�te�ena pruga prema �akovcu, a prugu prema Ma�arskoj morali su prekopati sami branioci da bi spasili selo. Zato je selo bilo odsje�eno od svijeta preko tri dana.

6. kolovoza 1941. Me�imurje su nakon progla�enja ma�arske vojne uprave napustili posljednji hrvatski slu�benici iz Kotoribe i to tri u�itelja i dva op�inska pisara koji su odbili polo�iti zakletvu �efu ma�arske dr�ave. Oni su na kotaru dobili propusnicu za prijelaz granice na Dravi istom kad su potpisali izjavu da dobrovoljno napu�taju Me�imurje i da se vi�e nikad ne�e vratiti kao i da nemaju nikakvih potra�ivanja iz Me�imurja.

19.kolovoza 1966. Mura probila nasipe i poplavila kotoripsko polje i dvije najni�e seoske ulice. To je bila posljednja poplava Kotoribe, ali manja od pro�logodi�nje.

20.kolovoza 1857. Izra�ena zemlji�na knjiga (gruntovnica) za k.o. Kotoriba na njema�kom jeziku. To je naime bilo doba apsolutizma i centralizma.Na�e selo tu se naziva Koturiba.