KOTORIBA

42. SJEDNICA OPĆINSKOG POGLAVARSTVA KOTORIBE

Za četvrtak sazvana je u prostorijama Općine Kotoriba 42. sjednica Općinskog poglavarstva Kotoribe. Za sjednicu je predložen sljedeći Dnevni red:

- dogovor o načinu organizacije ovogodišnjih Dana Kotoribe,

- Izvješće o izvršenju proračuna Općine Kotoriba za prvo polugodište 2004. godine,

-Prijedlog obračuna izgrađene kanalizacije te informacija o izvođenju priključaka i sanaciji asfalta u Murskoj i Prvomajskoj ulici,

- Informacija o potrebi usklađenja općih akata općine s odredbama zakona o izmjenama i dopunama zakona o komunalnom gospodarstvu,

- ostala pitanja, prijedlozi i zamolbe

NEŠTO O MEĐIMURJU .......

Pučki je pjesnik davno zapisao kako je u Međimurju "vrijeme zakoračilo u dvijetisućito jutro, pa golemi zamašnjak gazi drobne fijolice uspomena, blijede neka otajstva pod mraznim dahom prolaznosti ", a narodna pjesma pjeva: "Međimurje slavno, kak si lepo ravno".

Taj lijepi krajobraz na krajnjem sjeveru naše domovine nalazi se u kutku omeđenom rijekama Dravom i Murom, koja je u ovom dijelu Hrvatske i prirodna međudržavna granica sa susjednim prijateljskim državama Slovenijom i Mađarskom.

Čim se kod Varaždina prijeđe preko dravskoga mosta, namjernik odmah zapaža osobitost, posebice u kulturi življenja. Kuće uz cestu što od Varaždina vodi prema petnaestak kilometara udaljenom Čakovcu nove su i uređene. Ako je koja zaostala iz prošlih dana i preživjela vrijeme, sačuvana je od propadanja kao nijemi svjedok kako se nekad živjelo u najnapučenijem kraju Hrvatske. Nema kućanstva bez brižno uređene okućnice. Cvjetnjaci su čak i ispred kuća i ograda uz cestu. Gospodarske zgrade strogo su odijeljene od drugoga dijela seoskoga gospodarstva. Tako je u Kuršancu, prvom selu na međimurskom tlu, u čijem je lugu, prema povijesnome kazivanju, od vepra 1664. stradao Nikola Zrinski. U povodu 240. obljetnice smrti u Čakovcu mu je 1904. godine podignut spomenik.

Svjesni što znači živjeti u suglasju s prirodom, Međimurci betonske ili željezne ograde sve više zamjenjuju zelenim živicama, berberisom ili čempresima, pa se nerijetko može čuti kako Međimurje, zbog ljepote i uređenosti, zovu malom hrvatskom Švicarskom. Utjecaj je to Zapadne Europe.

U početku šezdesetih godina počeo je masovni odlazak Međimuraca na privremeni rad u zapadnoeuropske zemlje. Simbol odlazaka Međimuraca trbuhom za kruhom bio je hatižak, torba, naprtnjača izrađena od grubog platna, posebice nakon Prvoga svjetskog rata kad je počelo veće iseljavanje Međimuraca u Australiju, na tromeđu Južne Australije, Viktorije i New South Wallesa.

Prema podacima iz 1981. godine u Međimurju je na četvornom kilometru živjelo 160 stanovnika, što je velika relativna gustoća naseljenosti. Za samo desetak godina diljem Austrije, Švicarske i Njemačke radilo je već 17.000 međimurskih Hrvata, odnosno 50 posto ukupno radno sposobnog stanovništva u Međimurju. Radili su najteže poslove, u građevinarstvu, komunalnim djelatnostima i teškoj industriji. Međimurci ističu njihov nemjerljiv doprinos gospodarskom oživljavanju zavičaja, posebice u novije vrijeme. Gastarbajteri su investirali u stambenu gradnju i potaknuli razvitak obrta koji je danas temelj međimurskoga gospodarstva.

U Međimurskoj županiji živi oko 120.000 stanovnika, a najsjevernija hrvatska županija može se pohvaliti razvijenom i razgranatom komunalnom infrastrukturom. Asfaltirano je i uređeno 96 posto cesta, na županijski vodoopskrbni sustav priključeno je 85 posto, a plin rabi više od 80 posto kućanstava.

Međimurje se proteže na površini od 730 četvornih kilometara. Gornji je dio Međimurja brežuljkast, do 350 metara nadmorske visine, a donji je nizinski. Nekad su ovom kraju Hrvatske bila najstarija hrvatska naftonosna polja. Rijetki znaju da je upravo u Međimurju sagrađena prva željeznička pruga u Hrvatskoj, 1860. godine, a spajala je Budimpeštu, preko Kotoribe, s Čakovcem i Pragerskim. Željeznička veza s Varaždinom ostvarena je 1886. godine.

Grad Čakovec županijsko je središte sa 17.000 stanovnika, čija se povijest isprepliće s poviješću Međimurja. Županija je podijeljena na 21 općinu, a osim Čakovca status grada imaju Prelog i Mursko Središće.

Najstariji dio Čakovca ujedno je i središnja turistička atrakcija, Stari grad, obnavljan do današnjih dana. To je grad tvrđava, okružen hortikulturnim spomenikom odnosno lijepim parkom u kojemu je kip sv. Jeronima. Za toga se crkvenog oca u 18. st. vjerovalo da je rodom Međimurec iz Štrigove. Prvi pisani dokumenti o Međimurju datiraju iz 13. stoljeća. Navodno je ovdje oko 1267.g. svoju drvenu tvrđicu podigao grof Dimitrij Csaky, prozvanu Čakov turen, i po ovome je grofu grad dobio ime.

Najveći dio današnje utvrde nastao je u 16. i 17. stoljeću. Kralj Ferdinand I. godine 1546. darovao je Čakovec branitelju Sigeta, hrvatskom banu Nikoli Šubiću Zrinskom, koji je k tome dobio još Štrigovu i Legrad. Do 1691. godine Čakovec i Međimurje bili su u posjedu nekoliko naraštaja feudalne obitelji hrvatskih banova i vojskovođa Zrinskih. Nikola Zrinski opasao je 1562. godine grad visokim zidinama i kanalima napunjenima vodom, koji je s kopnom bio povezan dugim drvenim mostom. Unutar palače bile su prostorije različitoga sadržaja (knjižnica, kapelica, riznica), bogata zbirka umjetničkih slika, trofejno tursko oružje i jedna od prvih numizmatičkih zbirka na području Hrvatske.

Kad je 1660.g. turski putopisac Evlija Ćelebi posjetio Čakovec, prema zapisu Tomislava Đurića i Dragutina Feletara u knjizi Stari gradovi, dvorci i crkve sjeverozapadne Hrvatske, bio je iznenađen "ugodnom oazom umjetnosti i kulture", pišući kako je Čakovec "predmet osvajačkih težnji svih vladara". Godinu poslije nizozemski putopisac Jacobi Tollius piše da se "čovjeka ugodno doima kad iz okolišne pustoši napokon ugleda krasnu palaču, pa u njoj nađe divno pokućstvo, veličajni sjaj i čistoću, te naobraženu i načitanu obitelj". Gušenjem Zrinsko-Frankopanske urote carskom odlukom sva imanja Zrinskih konfiscirana su, a ostavština grofova Zrinskih opljačkana. Međimurski kraj 30. travnja 1738. pogodio je razorni potres. Srušio se čakovečki zvonik što su ga Zrinski podignuli iznad središnje jednokatne palače, odnosno ponad obiteljske kapelice. Češki grofovi Althan ponovno su podigli zvonik, ali iznad glavnog ulaza gdje se i danas nalazi sa zvonom s gotičkim obilježjima. Pregrađivali su i adaptirali, unijeli stilske elemente austrijskoga baroka 18. stoljeća i sagradili drugi kat. Godine 1791. Čakovec i Međimurje kupila je obitelj grofova Feštetić, koja je u razdoblju 1855.-1870. u sklopu čakovečkoga Staroga grada uredila - tvornicu šećera. No dobrotom te obitelji u Čakovcu je 1879. počela raditi poznata učiteljska škola (preparandija), a iz Staroga grada bila je preseljena 1888. godine, pošto je sagrađena nova zgrada na Buzovcu, u kojoj i danas djeluje Učiteljska akademija, odnosno dio zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Feštetići su upravljali Starim gradom do 1923. godine.

Jednostranom odlukom Ugarskoga kraljevskog namjesništva 12. ožujka 1861. Međimurje je odcijepljeno od Hrvatske i pripojeno Ugarskoj. Provedena je nasilna mađarizacija, a mađarski je postao službenim jezikom. U početku 20. stoljeća budi se nacionalna svijest i želja za pripojenjem Hrvatskoj. U studenome 1918. Međimurci su osnovali svoje Narodno vijeće na čelu s dr. Ivanom Novakom i 24. prosinca 1918. Međimurje je pripojeno matici zemlji.

U Starom gradu danas je smješten Muzej Međimurja, osnovan 1954. godine. Ljubazna ravnateljica Ljubica Ramušćak svakom namjerniku stručno objasni sve o izlošcima u arheološkome i etnografskom odjelu i pokaže memorijalnu zbirku skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog, čije ime nose ugledni čakovečki glazbeni memorijal i mješoviti pjevački zbor, godinama jedan od najboljih u Hrvatskoj. Slavenski, rođen 1896. godine, bio je mladi pekarski radnik koji je studirao u Budimpešti, Pragu i Parizu. Nadahnut međimurskim melosom, skladao je ciklus Pjesme moje majke. Supruge međimurskih rotarijanaca pokrenule su akciju za podizanje spomenika Slavenskom, a poprsje, rad kipara Đure Počeka, postavit će se u Parku Rudolfa Kropeka.

Pozornost privlači i afrička lovačka zbirka dr. Zdravka Pečara, a u sastavu Likovne galerije nalazi se Memorijalna zbirka Ladislava Kralja-Međimurca, kojega su zvali međimurskim Dürrerom. Otvorena je 1979. godine donacijom supruge Slavice u njegovoj rodnoj kući, a izloženo je 126 djela toga najuglednijega međimurskog slikara, koji je umro 1976. godine. Likovnoj tradiciji pripada i skulptor Lujo Bezeredi.

Međimurje svojom ljepotom nadahnjuje umjetnike. Iz Međimurja je podrijetlom i jedan od najvećih hrvatskih melografa i muzikologa dr. Vinko Žganec, koji je snimio i zapisao 19.000 narodnih pjesama, od čega je samo iz Međimurja 3500. Rođen je 1890. godine u međimurskom selu Vratišincu, a 1916. objavio je prvu knjigu skupljenih pjesama, Hrvatske pučke popijevke. U književnosti bilježimo imena Nikole Pavića, Kalmana Mesarića, Jože Horvata, Milivoja Slavičeka te dr. Zvonimira Bartolića, mr. Ernesta Fišera, Ivice Jembriha i dr. Zvonka Kovača, koji su veliki afirmatori kajkavskog jezika. Pavić, primjerice, nije Međimurec rođenjem, ali 1921. godine došao je u Međimurje kao učitelj, počeo pisati na kajkavštini i postao antologijskim pjesnikom čiji je cijeli pjesnički opus nadahnut međimurskom grudom. Mesarić je pak obogatio kazališnu literaturu svojom komedijom Gospodsko dijete. Nemalo je glazbenika iz međimurskoga kraja med dvemi vodami, od pijanista Jurice Muraija do Božene Glavak, dugogodišnje ugledne primadone Ljubljanske opere.

Šetnja uređenim Čakovcem neminovno je podsjećanje na mnoge drvene kuće koje su izgorjele u požaru 1699. godine. Ljepotom privlači barokni kompleks franjevačkog samostana sa župnom crkvom sv. Nikole. Zrinski je, inače, omogućio dolazak franjevcima u Čakovec, a nad ulazom u župnu crkvu, čiji su temelji postavljeni 7. srpnja 1707. godine, isklesan je u kamenu grb Zrinskih.

Međimurci će se s ponosom pohvaliti prvom tiskarom u ovom dijelu Europe, koja je djelovala u Nedelišću blizu Čakovca. Zlatarski zanat posebice je razvijen u Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu i Mariji na Muri. I danas se mogu, doduše rijetki, sresti kako ispiru vodene taloge i šljunak u potrazi za zlatnim zrncima ili, kako je književnik zapisao, "Dravom zlato plovi" .

Brižno se njeguju stari običaji. Jedni od najdulje održanih pokladni su običaji sa značenjem zaštite od zlih sila, s uporabom drvenih maski. Najizvornije su sačuvane u selu Turčišću. To su larfe ili lafre, koje pokrivaju lice. Lampe su pak maske sa zoomorfnim elementima, a čaplje maske koje se nose na štapu ispred lica.

Šetnjom etnografskim odjelom Muzeja Međimurja, osim pokladnih maska, mogu se vidjeti koševi za spremanje zrnja, ručni žrvanj, izbor keramike, seoski oslikani namještaj s kraja 19. i početka 20. stoljeća s obojenim krevetima (špampeti), škrinje (lajce ili ladlini), plahte (vihlan) koje bi mladenci dobivali prigodom vjenčanja i čuvali u škrinji do smrti za ukop pokojnika, tkalački stan... i još niz izložaka, nijemih svjedoka radišnosti susretljivih Međimuraca kojima je danas bavljenje poljoprivredom važna djelatnost, posebice proizvodnja krumpira i žitarica, a u podrumima Štrigove može se uživati u provjerenoj kvaliteti međimurskih vina.

S pravom se ponose svojom županijskom metropolom čiji su urbanisti pravodobno počeli skrbiti kako će se novo nastaviti na staru jezgru, a u sudaru stare i nove arhitekture ljepotom privlači zgrada secesijske arhitekture s početka 20. stoljeća u središtu Čakovca. Piše: Željko Slunjski

KUD KOTORIBA NA OVOGODIŠNJIM VINKOVAČKIM JESENIMA

KOTORIBA-Zbog vrlo dobrog nastupa na Smorti Međimurskog folklora u Donjoj Dubravi članovi KUD-a Kotoriba nastupit će ove godine 18. rujna na Vinkovačkim jesenima. Na sastanku upravnog odbora rečeno je da su isto tako vrlo zadovoljni na stupima na Mihovljačkom sijelu i Smotri tamburaša u Mačkovcu. Uz nastup na Vinkovačkim jesenima u planu je gostovanje 7. kolovoza u Šiofoku u Republici Mađarskoj, nastup 10. listopada na smorti Dječjeg folklornog stvaralaštva te sudjelovanje u projektu Međimurje u Lisinskom 24. listopada (radio međimurje)

ZAPOČINJU LIKOVNE RADIONICE U KNJIŽNICI I ČITAONICI KOTORIBA

Knjižnica i čitaonica Kotoriba poziva djecu svih uzrasta na likovnu radionicu koja će se održati svakog utorka i petka u naredna dva tjedna i to od 18 do 20 sati, počevši od petka 23.07.2004. u prostorijama Knjižnice i čitaonice. Materijal za likovno izražavanje djece osigurava knjižnica. Isto tako pozivaju se djeca da svoje slobodno vrijeme iskoriste u knjižnici i čitaonici uz računalo ili časopise za mlade. Ljetno radno vrijeme Knjižnice i čitaonice Kotoriba je ponedjeljkom i četvrtkom od 8 do 14 sati , utorkom i petkom od 16 - 20 sati., te svake prve subote od 9 do 11 sati.

ZA DANE KOTORIBE NOVI BROJ KOTORIPSKOG VJESNIKA

Prema odluci članova Poglavarstva općine Kotoriba povodom obilježavanja Dana općine štampat će se novi broj informativnog glasila općine- "Kotoripski vjesnik". U ovom broju obuhvatit će se događaji od Uskrsa pa do Dana općine. (radio međimurje)

Kamen temeljac za novu školu i dvoranu u rujnu

Poglavarstvo općine Kotoriba.

Načelnik Zoran Radmanić upoznao je poglavare da je raspisan javni natječaj za prvu fazu izgradnje škole i sportske dvorane pa se u rujnu može očekivati, što je uostalom obećano i na nedavnoj svečanosti u Maloj Subotici, polaganje kamena temeljca za novu školu i sportsku dvoranu.

Načelnik je izvjestio i o podnesenim zahtjevima Fondu za regionalni razvoj za izgradnju javne rasvjete u novoj Industrijskoj zoni. Obznanio je i da je Ministarstvo kulture općini Kotoriba odobrilo 100 tisuća kuna za daljnje uređenje Doma kulture. Taj će novac biti utrošen za uređenje interijera, ponajprije sanitarnog čvora. U izradi je troškovnik, a uskoro će biti raspisan i javni natječaj za odabir izvođača radova. Radmanić je izvjestio kako je provedena parcelacija nove Industrijske zone, da ovlašteni procjenitelj upravo obavlja procjenu vrijednosti vojnih stanova i poslovnih prostora u zgradi Općine radi moguće prodaje, te da je dogovoren nastavak radova na dovršenju izgradnje kanalizacije u Murskoj i Prvomajskoj ulici kao i da je obavljen razgovor sa ŽUC-om oko asfaltiranja ceste Kotoriba-Donji Vidovec i uvrštenja izgradnje pješačko-biciklističke staze u Murskoj ulici u program ŽUC-a za iduću godinu.

Imenovani su članovi Povjerenstva za stručni nadzor koji će zastupati interese Općine prilikom izgradnje nove škole i sportske dvorane. Riječ je o Zoranu Radmaniću i Ljubomiru Grgecu. Poglavarstvo je potvrdilo zakupce poslovnih prostora koji su u vlasništvu Općine. Prostore su u zakup dobile tvrtke "Royal transporti", "Logitex" i "Tranšped". Oni će plaćati mjesečni zakup od 100 do 205 eura. Raspravljalo se i o ponudi tvrtke "Heraldic art" za izradu idejnog i izvedbenog likovnog rješenja grba i zastave Općine. Kao mogući simboli koji se predlažu za grb i zastavu su Mura, željeznica, kotoripska župna crkva i šiba. Poglavarstvo o ovom pitanju nije donijelo konkretan zaključak, a o tome će uskoro raspravljati i Vijeće. Poglavarstvo je udovoljilo zamolbi Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec i njihova štićenika i učenika Miroslava Munka iz Kotoribe da mu se pomogne oko plaćanja troškova ljetovanja. Općina će pomoći sa 600 kuna.

Mješovitom pjevačkom zboru župe Kotoriba Općina će doznačiti 1.600 kuna na ime troškova prijevoza u Zagreb gdje su nastupili na Međimurskom proščenju. Crvenom križu pak je dodijeljeno 3 tisuće kuna, a Nevenki Anderlon jednokratna pomoć za dijete u iznosu od 360 kuna.(D.M.)

SPORTSKI RIBOLOV

Uspjeh kotoripskih kadeta

U nedjelju su se kao doprvaci Hrvatske sa četverodnevnog Sleta kadeta HŠRS-a vratili ribiči ŠRD-a "Som" Kotoriba. Slet je održan u Pakri nedaleko Novske. Mladi ribiči Kotoribe taj su uspjeh postigli u konkurenciji 23 natjecateljske ekipe iz čitave Hrvatske, a tamo su se plasirali, uz ekipu ŠRD-a "Čakovec", kao najbolji u Međimurskj županiji. Bolji od Kotoripčana bili su samo natjecatelji ŠRD-a "Šaran" iz Bickog Sela.

Veliki uspjeh postigli su i u pojedinačnoj konkurenciji gdje je Nikola Filipašić u konkurenciji sedamdeset natjecatelja bio treći, Edvin Dravec je osvojio četvrto mjesto, a Nikola Seličanec je bio dvadeseti. Za taj uspjeh velike zasluge pripadaju njihovom voditelju Dragutinu Filipašiću koji godinama radi s mladim ribičima, a ovoga je puta s njim kao stručni savjetnik bio i Zvonimir Dravec, jedan od najboljih kotoripskih ribiča. Valja dodati da su Čakovčani na tom najtecanju zauzeli dvadeseto mjesto.

SLOBODNA RADNA MJESTA

Grijanja KOS d.o.o., Kotoriba, R. Boškovića 60: jednog dipl. ing. strojarstva, više montera centralnog grijanja. Puno radno vrijeme, hitno se javiti poslodavcu na broj: 098/242-139. Rok za prijave: do popunjenja.

KONJIČKI TURNIR U DONJOJ DUBRAVI

U nedjelju započeo je program obilježavanja Dana općine Donja Dubrava. Udruga "Dobravska mladež" organizirala je 2. Ljetne igre na Dravi.

Na prostoru sportskog parka Krbulja održan je Konjički turnir "Donja Dubrava 2004 ". Turnir se održao na spomen branitelja Novi Zrin i 340. godišnji pada utvrde Novi Zrin.

ŽUPA KOTORIBA

subotu, 10.srpnja 2004. u našoj crkvi sakrament žendbe sklopili su VJEKOSLAV GOLUBIĆ, sin Zlatka i Štefice r. Tkalčić i TANJA MATOTEK, kći Josipa i Nevenke r. Maltar. Sretnim mladencima čestitamo a na njihov zajednički obiteljski život zazivamo Božji blagoslov....

U subotu, 10.srpnja na Svetoj misi po sakramentu krštenja u našu župnu zajednicu primili smo novoga člana. Krštena je NIKA BULJAN, kći Roberta i Lidije r. Kopasić......Sretnim roditeljima čestitamo i neka malu Niku odgoje u vjeri u kojoj su je krstili....

OPĆINSKO POGLAVARSTVO OPĆINE KOTORIBA

Članovi Kotoripskog poglavarstva raspravljali su o službenom grbu i zastavi općine. Zatražena je ponuda za izradu idejnog izvedbenog likovnog rješenja grba, zastave i počasne zastave. Ponuda je izradila tvrtka Heradlik art a njezina je vrijednost 10.736,00 kn sa PDV-om. Ovakva ponuda uputit će se Općinskom vijeću na rasmatranje, te se očekuju ideje i prijedlozi o izgledu grba i zastave i od strane vijećnika (radio međimurje)

ODRŽANA 40. SJEDNICA OPĆINSKOG POGLAVARSTVA OPĆINE KOTORIBA

Na posljednjoj sjednici OP Kotoribe rečeno je kako je objavljen natječaj za prikupljanje ponuda za izgradnju temelja buduće školske zgrade i sportske dvorane čiji bi kamen temeljac trebao biti položen u rujnu ove godine pa je poglavarstvo u svezi toga u povjerenstvo za stručni nadzor gradnje imenovalo Zorana Radmanića i Ljubomira Grgeca načenika i donačelnika općine.

Zaključeno je da se radovi na obnovi Doma kulture izvode etapno. Ove godine bit će obnovljeni sanitarni čvor i predvorje, jer su to poslovi koji se mogu napraviti za 100.000,00 kuna koliko ime je dalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Inače prema procjenama cijelokupna obnova vrijedit će 1.500.000,00 kn za što će projekti biti izrađeni do rujna. (M.Gr)

KADETI ŠRD SOM KOTORIBA VICEPRVACI HRVATSKE 05.07.2004.

KOTORIBA-Od 1-4. srpnja je u Novskoj održano natjecanje u ribolovu Slet kadeta Hrvatskog športskog ribolovnog saveza 2004. Sudjelovalo je 14 ekipa kadetkinja i 23 ekipe kadeta. Na sletu su nastupili kadeti SRD Som iz Kotoribe koji su ukupno osvojili naslov Vice prvaka Hrvatske za kadete. Ekipu su činili Nikola Filipašić, Edvin Dravec i Marko Seličanec. Nakon dva dana natjecanja sveukupni pojedinačni plasman je slijedeći: Od 70-tak natjecatelja Nikola Filipašić je bio treći, Edvin Dravec četvrti i Marko Seličanec 23. Ovakim odličnim rezultatom Edvin Drvaec i Nikola Filipašić stekli su pravo za Majstorice za reprezentaciju Hrvatske u kategoriji kadeta, dok je Marko Seličanec u kategoriji juniora. Velike čestitke našim kadetima, njihovim roditeljima koji su doveli i pripremili za ovo veliko državno natjecanje.

Na vodi žužička održano je ribolovno takmičenje članova ŠRD Žužička. Sudjelovalo je 14 natjecatelja a poredak prvih 8 je: 1. mjesto osvojio je Slavko Emreuš, 2. mjesto Viktor Hrašćanec, 3. Branko Matoš, 4. Anđelko Ujlaki, 5. Vinko Latin 6. Denis Embreuš, 7. Josip Šarkanj 8. Krešimir Zvošec (radio međimurje)

Odali počast žrtvama fašizma

Na Dan antifašističke borbe čelnici općinskog odbora SDP-a Kotoribe na spomen-obilježja položili vijence. Ostale političke stranke nisu zapalile svijeće ni položile vijence, pa ostaje pitanje jesu li žrtve fašističkog terora samo SDP-ove?!

DODJELJENE NAGRADE IZ ZAKLADE OBITELJI FUNDAK 01.07.2004.

KOTORIBA- Još 1996. godine su supružnici Emilija i Stanislav Fundak , Kotoripčani koji žive u SAD-a, oformili svoju Zakladu u koju su uplatili 10.000 američkih dolara i odlučili da se iz kamata glavnice nagrade najbolji završni osnovci kotoripske OŠ-e.Tako su i ove godine najbolji osmaši nagrađeni novčanom nagradom iz Zaklade obitelji Fundak. Prvu nagradu 1.300 kuna dobio je Dario Hegediš, drugu 780 kuna Sabina Spahija dok je 520 kuna i treću nagradu dobila Marija Matulin (radio međimurje)