Općina Kotoriba, Kolodvorska 4c 40329 Kotoriba tel. 385 40 682 247
www.kotoriba.hr - web stranice uređuje Dobriša Habuš
stranice postoje od 1997. godine- optimizirano za MS IExplorer
Dani šibe i ribe 2009. - opširnije...
Tijelovo 2009. - opširnije...
POČINJU DANI KOTORIBE 2009.
Započet će sportom
Mnogo ranije od običajnog, ovogodišnji Dani Kotoribe 2009.,koji se obilježavaju uz katoličku svetkovinu sv. Križa, počet započet će već ove subote, a bit će nastavljeni u nedjelju.
U subotu u 9 sati će na asfaltnom igralištu kod stare škole biti organiziran turnir imena Med vulicami, čiji će organizator biti mjesni Malonogometni klub 75. Dan kasnije u 10 sati na prirodnoj bari Žužička će Udruga prijatelja prirode i ribolova Žužićka organizirati međudruštveno natjecanje u sportskom ribolovu.
M. Grubić
OBLJETNICA OSLOBOĐENJA KARAULE U KOTORIBI
Prvi vojni objekt oslobođen u Međimurju
U subotu, 12. rujna kod Ribičkog doma SOM-a u Kotoribi organizira se obilježavanje osamnaest godina od oslobođenja karaule u Kotoribi.
Kotoripska karaula bila je 1991. godine prvi vojni objekt oslobođen u Međimurju iz koje je oružje u vrijednosti od sedam milijuna tadašnjih maraka otišlo za potrebe Hrvatske vojske.
Organizator je OO HDZ-a Kotoribe. Od 13 sati za sve mještane besplatno će se dijeliti grah, za 15 sati najavljena su natjecanja u gađanju zračnom puškom i pikadu, dok u večernjim satima slijedi svirka Rock Angelsa i gostiju iznenađenja.
A.Fuš
iz povijesti: Pogranična karaula "Sedam sekretara SKOJ-a"
Pogranična karaula "Sedam sekretara SKOJ-a" "JNA" nalazila se kod naselja Kotoriba na predjelu Raškov Krč, oko 10 km sjevernije od pogranične karaule kod Donje Dubrave.
Tijekom sredine rujna se intenzivno pregovaralo sa zapovjednikom karaule vodnikom Svetozarom Stojkovim. On je u načelo bio za dogovor o mirnoj predaji, no vjerojatno je vodstvo 43. graničnog bataljuna (odsjeka) u Koprivnici naslutilo o pokušaju mirne predaje, kada je dva dana prije predaje karaule došlo do smjene zapovjednika karaule. Za novog zapovjednika je došao kapetan Veroljub Simović.
S njim pak su pregovori bili dosta mučni. On je uporno tvrdio kako je dobio izričitu zapovijed ako hrvatske snage krenu na karaulu da ju digne u zrak. Naše snage su im obećavale da im se neće ništa dogoditi ako mirnim putem predaju karaulu. Tako se za vrijeme pregovora 16. rujna 1991. godine čula jaka eksplozija iz smjera karaule u Donjoj Dubravi, zbog čega se u jednom trenutku mislilo da će se pregovori vratili na početak. Ipak dogovorili su se o pojedinosti predaje na načina da je svaka strana trebala biti u određenoj satnici na svojim mjestima tijekom završne primopredaje. Isto tako kapetan Simović je ipak naveo da kao vojnik on mora tražiti pomoć od nadređenih iz Koprivnice te dodao da ako pomoć stigne predaje neće biti. Poradi toga je u određeno vrijeme telefonskog razgovora kapetana Simovića sa Koprivnicom bio ometan i pomoć nije stigla.
Do tada se već skupilo oko 400 branitelja, dobrovoljaca iz čitavog Međimurja. Među njima je čak bilo oko 250 lovaca. Tijekom noći 16./17. rujna 1991. godine do 5 sati su se približili na nekih pedesetak metara od karaule. Nakon toga je zapovjednik Općinski stožer Teritorijalne obrane Vladimir Šajn preko megafona pozivao vojnike "JNA" na mirno predaju. Kada su vojnici "JNA" uvidjeli da pomoći nema iz Koprivnice slijedila je predaja.
foto: karaula nekad
Tako su u 6.45 sati vojnici "JNA" pogranične karaule "Sedam sekretara SKOJ-a" "JNA" kod Kotoribe se mirno predali djelatnicima Policijske stanice Čakovec. Zarobljen je jedan podoficir sa dvadesetak ročnih vojnika, a zarobljeno je izuzetno mnogo oružja i vojne opreme. Zarobljeno je šezdeset cijevi različitog pješačkog naoružanja, dva pulta 9K11 sa 14 raketa tipa "maljutka", 3 netrzajna topa 82 mm ukupno 6 kamiona s oružjem. Vrijednost se procjenjuje na nekih 7 milijuna DEM.
Sa zarobljenicima se postupalo dobro i više nego su si oni mogli to zamisliti. Aktiv žena Kotoriba je organizirao ispraćaj ročnih vojnika "JNA". Dobili su cvijeće i novac za put do svojih kuća, dok su oficirima dali novac za put u inozemstvu. Politika Kriznog stožera Čakovec je bila i više nego ispravna o načinu i ophođenju prema zarobljenim oficirima i vojnicima jer su vjerovali da će se ovakav dobar glas proširiti prema ročnim vojnicima i oficirima "JNA" koji su se još nalazili u drugim blokiranim vojarnama diljem Hrvatske. (t)
U OŠ-i KOTORIBA OBILJEŽILI HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN
Kretanjem do zdravlja
Odjeveni u bijele majice i sportsku opremu učenici i učitelji OŠ-e Kotoriba izašli su 10. rujna na svoje sportske terene kako bi obilježili Hrvatski olimpijski dan. Hodanjem, trčanjem i vježbanjem napravili su prvi korak prema zdravom načinu života, a što je bio cilj obilježavanja toga dana. Bijela majica im je bila simbol mira, prijateljstva i razumijevanja.
Tekst i snimka: M. Grubić
KNJIŽNICA I ČITAONICA KOTORIBA
Oplemenjuju se prostori hrama kulture
Na galerijskom prostoru Knjižnice i čitaonice u Kotoribi, te na samom ulazu u prostore ustanove počelo je uređenje kutka posvećenog Joži Horvatu, književniku, moreplovcu, svjetskom putniku, a nadasve Kotoripčaninu.
Riječ je o ostavštini, odnosno poklonima koje je Joža darovao rodnoj sredini izrazivši želju da njegov književni opus i ostali bogati književni fond od 601 knjige budu dostupni čitateljima.
Tu će biti mjesta za njegove brojne nagrade, priznanja, zahvalnice i poklone koje je dobio i donio s brojnih i dalekih putovanja.
Posebno dojmljivim se čini kutak u kojem se nalazi njegova statua kormilara, njegov portret i Plaketa Kotoribe.- Ideja da se taj prostor oplemeni tinja dugo. Do jučer je sve to bilo pohranjena u brojnim kutijama i sanducima i mi bi bili kulturni vandali da smo je takvom ostavili-rekao je Vinko Horvat, općinski vijećnik i jedan od posrednika između Jože Horvata i općine Kotoriba koja je ostavštinu prihvatila.
Da to ne ostane tako, da se unesu duh i srce Jože Horvata u mjesni kulturni hram posebne zasluge pripadaju Anici Jauk, umirovljenoj nastavnici hrvatskog jezika, Ireni Maltar, vijećnici kotoripske općine, i Bernardi Habuš, ravnateljici Knjižnice i čitaonice, koje su uz Vinka Horvata prostor osmislile.- Na galeriji će biti i čitalački dio jer se njegove knjige neće moći posuđivati- dodala je Bernarda Habuš, ravnateljica Knjižnice i čitaonice, a Anica Jauk je dometnula kako će to će biti dio koji će nas oplemenjivati šireći istinu o čovjeku i istinskom stvaratelju.
Među sijaset spomenutih književnih djela izdvajaju se ona s porukama Joži Horvatu, nastala iz pera naših i svjetskih velikana na polju kulture, politike i svakodnevnog života. Uskoro postavljena vitrina na ulazu u knjižnicu bit će podsjetnik namjernicima da ovdje stanuje čovjek kojem smo dužni divljenje i poštovanje- istaknula je Maltareva.
Zadovoljstvo učinjenim izrazili su Ljubomir Grgec i Dobriša Zvošec, načelnik i njegov zamjenik, koji su rekli kako će kroz tjedan dana pozvati Jožu Horvata u Kotoribu na proslavu njenih dana.
Tekst i snimke: M. Grubić
FOTOGRAFIJE:
Jauk, Maltar,Horvat i Habuš sređuju ostavštinu
Posebno dojmljivi kutak
Prostore je razgledao D. Zvošec
OSNOVNA ŠKOLA KOTORIBA
UČENICI ROMI: U kotoripskoj OŠ-i čine sve da prvi kontakt sa školom bude što bezbolniji
Postali prvašići
Između 40.000 hrvatskih đaka prvaka i njih 1353 iz Međimurja u klupe OŠ-e Kotoribe u ponedjeljak je sjelo i desetero malih Roma, dok će ih 25 biti iz domicilnog stanovništva. Da bi ulazak u novu sredinu, pogotovo jezične barijere, što bezbolnije prebrodili mali Romi su svaki dan od 17. kolovoza do 3.rujna po dva sata probavili u školi.
S njima je radila romska pomagačica, a pod kraj njihovoga rada s napretkom i dostignućima upoznali su se njihovi budući razredni učitelji. Karolina, Rosana, Đulijano, Petar i Radovan su prednjačili u demonstraciji pokazanog.- Naglasak u radu je bio govor hrvatskim književnim jezikom što je đacima prvacima najveća barijera kod dolaska u novu sredinu, u borbi s novim obvezama- kaže Zlatica Šebestjan, pomagačica koja je s njima radila.
Njezina pomoć je to djeci i dalje primarna pa su u OŠ-i Kotoriba izrazili potrebu za bar još jednim romskim pomagačem.
U kotoripskoj školi s 332 učenika stotinjak njih otpada na učenike romske populacije i od toga broja ih je 70% u razrednoj nastavi koja je još uvijek mjesto za svladavanje jezika pa kažu kako jedan romski pomagač nikako nije dovoljan.
Ravnateljica OŠ-e Kotoriba Snježana Matoš, prof. kaže kako je raduje što s godinama sve više učenika Roma završava osnovnoškolsko obrazovanje, upisuju se oni u srednje škole, a ove godine ističe Lidiju Bogdan, učenicu koja je se je upisala u jednu zagrebačku opću gimnaziju jer je bila u višim razredima odlična učenica.- Lidija je već mogla imati završeni prvi razred srednje škole da nije ponavljala prvi, početni razred.- Gotovo ništa nisam razumjela kada sam prije 9 godina sjela prvi puta u školske klupe, sve mi je bilo strano, imaginarno- kaže danas Lidija, djevojka koja za svoj narod kaže kako mora izaći iz višestoljetnog tradicijskog sivila, a i sama je to napisala u svom istraživačkom radu Povijest Roma kojim se je predstavila na natjecanju povijesnih grupa.- Po završetku gimnazije namjeravam upisati medicinu- kaže novo pečena gimnazijalka koja za nove đake prvake kaže kako danas imaju više mogućnosti i znanja da svladaju prvi, a potom i ostale razrede.
Poruka ?- Redovito dolaziti u školu, a ta odgovornost pada na roditelje tih mališana od kojih se neki još uvijek neodgovorno odnose prema obvezama škole odnosno njihove djece- poruka je djevojke koja se iz ponora prvog uzdigla do zvijezda osmog razreda.
Tekst i snimke: Mladen Grubić
FOTOGRAFIJE:
Dosta naučili prije škole
Lidija Bogdan primjer upornosti
Popis odlikaša u prošloj školskoj godini.
1. A razred: Tin Čmrlec, Lorena Habjan, Ana Kedmenec, Vinko Legin, Dijana Matotek, Vanja Matotek, Lovro Nikić, Andrea Novak, Lovro Radmanić, Gabrijela Siladi, Anesa Šarkanj, Ana Štefić i Evita Tilošanec. Učitelj Robert Katanec.
1. B razred: Ivan Fabić, Magdalena Friščić, Karlo Gabaj, Dajana Horvat, Dino Jakupak, Josip Kalinić, Lana Maria Ludaš, Anja Mlakar, Leonardo Orehovec i Tara Posavec. Učiteljica Ivanka Cmrečki.
2. A razred: Klara Hodak, Matej Hudiček, Josipa Nestić, Luka Somi, Franjo Trojko, Veronika Vojvoda, Ema Zadravec i Jelena Žinić. Učiteljica Branka Lovrenčić.
2. B razred: Roberto Dežđek, Katja Dornik, Ana Koprek, Aksel Latin, Hana Mikulan, Matija Rodek, Ervin Škoda i Viktorija Vojvoda. Učiteljica Snježana Filipašić.
2. C razred: Leonarda Bogdan. Učitelj Damir Kos.
3. A razred: Mihael Hrešć, Erika Hunjadi, Mišel Maltar, Ida Matjanec, Aleksandar Matoš, Filip Matotek, Mihael Petković, Dora Rebrek, Lovro Rebrek i Iva Virgej. Učiteljica Adela Horvat.
3. B razred: Benjamin Fabić, Franciska Hodak, Sabina Horvat, Tomislav Jambrešić, Mihovil Legin, Monika Mikulan, Jan Nikić, Lorena Plačko, Dijana Šebestijan, Borna Valpatić i Dario Volar. Učiteljica Draženka Golub.
4. A razred: Ines Hozjak, Dino Hraščanec, Ema Martinčević, Nikolina Matoš, Marko Pintarić i Elena Posavec. Učiteljica Danijela Sabol.
4. B razred: Petar Fuš, Klara Kedmenec, Monika Markač, Ozana Matoš i Adrian Zvošec. Učitelj Mladen Grubić.
5. A razred: Elena Balog, Karlo Bogomolec, Doroteja Dežđek, Maja Hudiček, Matija Sabol, Josip Špoljarić, Hrvoje Tišler i Karlo Žinić. Razrednica Danijela Krobot, prof.
5. B razred: Viktorija Fundak, Danijel Kvakan, Karla Lisjak, Nataša Matoš, Ana Radmanić i Neven Ujlaki. Razrednica Nikolina Fuš Zvošec, prof.
6. A razred: Boris Balog, Paula Dravec, Vanja Kovač, Manuel Božidar Marđetko, Elizabeta Pongrac, Darija Škoda i Ana Špoljar. Razrednica Anka Fundak.
6. B razred: Bruno Kanižaj, Irena Kovač, Joana Latin, Renato Mikulan, Filip Ptiček, Stela Sabolić, Sanja Siladi, Karlo Stojkov, Lora Ujlaki i Lana Vidović. Razrednica Karolina Horvat Sačić.
7. A razred: Valentina Hertelendi, Gabrijela Sabol, Sara Spahija, Mateja Škoda, Marta Vojvoda i Anamarija Žinić: Razrednica Romina Volar.
7. B razred: Ivan Bartolić, Tamara Čukulic, Luka Herc, Martina Kvakan, Bruno Munka, Ines Smrk, Mateja Šebestijan, Minea Špilak i Ela Valpatić. Razrednica Karmen Somi, prof.
8. A razred: Lucija Hodak, Boris Novak, Tomica Pintarić, Filip Radmanić, Renata Seličanec, Vinko Trojko i Leo Ujlaki. Razrednica Klaudija Vidović, prof.
8. B razred: Lidija Bogdan, Tea Čukić, Iva Dolenčić, Hinko Fuš, Matija Habuš, Matej Matoš, Karlo Nikić, Nikola Siladi, Ivan Tilošanec i Anja Vidović. Razrednica Marija Strbad, prof.
Ravnateljica: Snježana Matoš,prof.
TAKO TO RADE U KOTORIBI
S molitvom u novu školsku godinu
Učenici, učitelji, zaposlenici škole, njihovi roditelji i drugi vjernici već jednu punoljetnost početak školske godine započinju u mjesnoj župnoj crkvi.
Slave Boga s molitvom da im školska godina bude ispunjena željama za uspjeh, da početak i završetak godine budu posuti božjim blagoslovom.
Odnosi se to posebno na one koji su tek zakoračili u školske klupe kao i za one koji će ih u ovoj školskoj godini napustiti.
Takvim željama su se mnoštvu u crkvi obratili župnik vlč. Ljuban Škraba i ravnateljica OŠ-e Kotoriba Snježana Matoš, prof.
Ona je posebno pozdravila prvašiće koji je biti pri koji će ući od početka svoga školovanja u novu školsku zgradu. Djeca su ostala oduševljena kada su u ulozi crkvenih pjevača vidjeli svoje učiteljice i učitelje.- Gledali su vas otvorenih usta. Čestitam vam jer ste im pokazali jedan od načina slaveći Boga- istaknuo je vlč. Škraba. Događaj se je zbio u danu kada Varaždinska biskupija slavi sv. Marka Križevčanina svoga zaštitnika.
Tekst i snimke: M. Grubić
Vlč. Ljuban Škraba se molitvom uveo učenike u novu školsku godinu
Želje za božjim blagoslovom izrekla je S. Matoš
Učitelji u ulozi crkvenih pjevača
ŽUPA KOTORIBA:
U subotu, 5. rujna na Misi u 18,00 sati po sakramentu krštenja u našu župnu zajednicu primili smo novoga člana. Krštena je RINA ZVOŠEC, kći Nikole i Slađane r.Šarić.
Sretnim roditeljima čestitamo i neka malu Rinu odgoje u vjeri Crkve u kojoj je krštena.
Isti dan na Svetoj Misi je bila prisutna i generacija koja je slavila i zahvalila Bogu za 30 godina od osnovne škole. Iskrene čestitke i neka ih Dobri Bog svojim blagoslovom prati i nadalje u njihovu životu i radu gdje god se nalazili i neka se ponovo prvom prilikom ponovo nađu na nekoj sličnoj proslavi. (župnik)
UKRAS KOTORIPSKOG SREDIŠTA
Lokomotivi krov i tračnice
Od šibe pletena lokomotiva ponovno se nalazi na jednom travnjaku u središtu mjesta i sada ima odgovarajući pokrov. Jedno je vrijeme nije bilo jer je sklonjena od utjecaja sunca i kiše da bi se za nju napravila odgovarajuća nadstrešnica . Sada kada je nadstrešnica tu ona će ovdje ostati kao podsjetnik na mjesnu prošlost, kada su šiba i lokomotiva Kotoribi život značile. Cjelovito željezničko autentičnost dobilo je okruženje jer je lokomotiva postavljena na drvene pragove i prave željezničke tračnice što su učinili općinski komunalni djelatnici. Lokomotiva je postavljena u svibnju uz turističku manifestaciju Dani šibe i ribe. Postavljanje nadstrešnice platila je općina Kotoriba i ona košta 18.000 kuna, dok su željezničke pragove i tračnice dobili od HŽ-a. Prema navodima općinskog načelnika Ljubomira Grgeca općina je u pregovorima s HŽ-ma da se na tom mjestu postave i ružna pružna vozila tzv. "trzine" pa bi slika željezničke prošlosti bila cjelovita i uklapala bi se u obilježavanje 150-te obljetnice prve Hrvatske željezničke pruge Kotoriba- Pragresko.
Tekst i snimke: M. Grubić
FOTOGRAFIJE:
Komunalni djelatnik Ljudevit Vojvoda uz mjesni ukras
Podsjetnik na prošlost
4. HNL-sjever/skupina A-3.kolo
GRANIČAR-PLITVICA 1:2
KOTORIBA- Sportski park. Gledatelja: 200. Sudac: Marinko Ćosić (Varaždin)
Strijelci: 0:1 M. Črnila (8), 1:1 Čižmešija (16), 1:2 Meljnak (62)
GRANIČAR: Tropšek, Radmanić, (od 75. Trstenjak), Fundak, Matulin (od 80. Latin), Matotek, Habuš, Paveli, Hertelendi, Čižmešija, Gorupić, V. Kos.
Nakon dvije pobjede Kotoripčana na noge im je došla momčad bez bodova i neugodno ih iznenadila odnijevši iz Kotoribe sva tri boda. Bilo je to u igri u kojoj su domaćini bili bolji, stalno su napadali stvorivši sijaset izglednih prigoda. One nisu realizirane glede nesmotrenosti njihovog napadačkog reda, ali i nekoliko dobrih intervencija vratara Antonia Kišičeka. Gosti su se orijentirali na brze i rijetke protuudare iz kojih su i postigli pogotke, a mogli su pod kraj još i više da je bio spretniji Nino Meljnak. Ono što su pak postigli pada na "dušu" smušene domaće obrane. Znalački su "krali" vrijeme koje je Marinko Ćosić nadoknadio svega za 2 minute. Na početku susreta minuta mirnog stajanja u spomen na Josipa Jeđuta- Dodu, poznatog i priznatog nogometnog djelatnika iz Preloga.
Tekst i snimke: Mladen Grubić
FOTOGRAFIJE:
Ovakve scene su bile česte
Marko Matulin-teško kroz obranu gostiju
BLAGOSLOVLJEN KAMENA SA LEŠA
Iz Kotoribe do Udbine uz međimurske bajkere
U nedjelju, 6. rujna na svetoj misi u župnoj crkvi Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Svetog Križa župnik Ljuban Škraba blagoslovio je kamen sa grobišta Leš u Kotoribi koji će biti ugrađen u crkvu Hrvatskih mučenika u Udbini.
Kamen iz Kotoribe s još pet takvih s grobišta u Međimurju biti će dostavljeni u Udbinu uz pomoć međimurskih bajkera.
Tamo će biti postavljeno više od tisuću kamena koliko je grobišta u Hrvatskoj otkriveno i obilježeno.
U Kotoribi nasuprot željezničkog kolodvora na mjestu zvanom Leš nedavno su postavljeni križ i hrvatski barjak kao spomen obilježje za sve nedužne žrtve ubijene nakon II. svjetskog rata.
A. Fuš
POVJERENSTVO ZA DODJELU PRIZNANA OPĆINE KOTORIBA
Plakete, medalje i zahvalnica
Povjerenstvo za dodjelu priznanja općine Kotoriba (Ž. Šebestjan, D. Dolenčić, V. Horvat, Z. Radmanić, I. Špicar) razmatralo je prijedloge za dodjelu javnih općinskih priznanja koje su im uputili udruge i političke stranke Ukupno je pristiglo 12 prijedloga, a devet njih razvrstano je u tri kategorije dobitnika.
Za najveću kategoriju- Plaketu Kotoribe predloženi su Župa Kotoriba i Blaženka Zvošec.
Za općinske medalje su predloženi Bernarda Habuš, Snježana Matoš, Antun Ujlaki, Bojan Zvošec i poduzeće Elkos d.o.o Kotoriba, dok je općinska Zahvalnica namijenjena Povijesnoj grupi OŠ-e Kotoriba.
Prijedlog povjerenstva upućen je na usvajanje Općinskome vijeću za 4. sjednicu koja će biti održana u utorak 8. rujna.
Svečana podjela pak će biti upriličena na sjednici Općinskog vijeća 18. rujna, a povodom Dana Kotoribe 2.009 koja ova sredina obilježava od 12. do 20. rujna.
Tekst i snimka: M. Grubić
FOTOGRAFIJA: Povijesna grupa OŠ-e Kotoriba predložena za općinsku zahvalnicu
POČEO 4. MEĐUNARODNI VOĆARSKI SAJAM
Hrvatski ministar poljoprivrede Petar Čobanković u petak 4.9.2009. je u Donjem Kraljevcu svečano otvorio 4. Međunarodni voćarski sajam koji se u Donjem Kraljevcu održava od 4. do 6. rujna 2009. godine.
Na sajmu između stotinjak izlagača svoje štandove imaju i firma Masa d.o.o. iz Kotoribe koja se bavi proizvodnjom i prodajom sokova te Sušara Siladi koja se bavi proizvodnjom i prodajom poljoprivrednih proizvoda (bučine koštice, suncokret, kamilica, buičino ulje,suveniri). Između mnogobrojnih gostiju otvorenju sajma nazočio je i načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec te Vinko Ujlaki.
Fotogaleriju slika sa sajma možete pogledati ako kliknete na link: Voćarski sajam
AKCIJA: Kotoriba međimurski cvjetnjak
Poznati najbolji
U ovogodišnjoj akciji Turističke zajednice općine Kotoriba imena Kotoriba međimurski cvjetnjak izabrani su najbolji u uređenju svojih kuća, odnosno okućnica.
U kategoriji najuređeniji balkon i dvorište najboljim je proglašeno ono koje ima Jasna Plačko u Ulici kralja Petra Krešimira IV. Đurđa Vidović u Ulici Josipa Slavenskog 4 ima najljepši balkon, a Nevenka Knez u Ulici Nikole Tesle 55 najljepše uređuje dvorište.
Uvedena je kategorija ustrajnost u uređenju okućnice gdje se je takvom proglašena Terezija Siladi iz Ulice Ruđera Boškovića 51.
Povjerenstvo Turističke zajednice (N. Fuš Zvošec, M. Posavec, J. Dorinik, M. Grubić) obišlo je samo prijavljene za natjecanje, a takvih je bilo devetero.
Rekli su kako im je bilo teško donijeti odluku, od mnoštva lijepih za najljepše.
Svi prijavljeni će biti nagrađeni, a najbolji će primiti posebne nagrade na završnoj priredbi povodom Dana Kotoribe 20. rujna.
Povjerenstvo izražava žaljenje što se Kotoripčani dvoje istači ljepotu koju njeguju sklopu svojih domova, a takve je napretek.
Tekst i snimke: Mladen Grubić
Dvorište Knezovih
Tereziji Siladi nagrada za ustrajnost
Najljepši balkon i dvorište- J. Plačko
Balkon Đ. Vidović
Novi natpis dobrodošlice
Velika natpisna ploča dobrodošlice u Kotoribu, napravljena u obliku košare, otišla je smeće. Podjećala je namjernike kako su došli u mjesto šibe i njenih proizvoda.
Zamijenila ju je metalna, suvremenog izgleda i dizajna.
Načelnik općine Ljubomir Grgec kaže kako je dosadašnja natpisna ploča ostala zaboravljena, nije bila adekvatno održavana pa je vrijeme na njoj učinilo svoje.
Kako je Kotoriba dobila svoja obilježja u obliku grba iz kojeg se vide sve njene posebnosti,Grgec smatra da je prilagođena današnjici. Vrijednost njene izrade i postavljanja je s PDV-om blizu 8.000 kuna.
Tekst i snimke: M. Grubić
FOTOGRAFIJE:
Ploča prilagođena današnjici
Stara košara odlazi u zaborav
DAROVITA PRIRODA
Šefovi šefuju na brajdama Nenada Legina
Tikvica, šef je jednogodišnja ukrasna vrsta tikvi oblih i dugoljastih oblika. U Međimurju se ukorijenio naziv šef i danas je doista ukras, no u ne tako dalekoj prošlosti dugoljasta se je vrsta koristila za vađenje vina iz bačvi. Danas ih zamjenjuju slične staklene posude, a šefovi su u podrumima i klijetima samo su ukras i podsjetnik na prošlost. Ima dosta onih koji malo znaju o njihovom porijeklu, odnosno rodu ove tikvice.
Zađete li u dvorište Murske 2, (39) iz Kotoribe dobit ćete cjelovit uvid u njen rast, razvoj kao i uvid u to kako šef doista postaje "šef" na nekom prikladnom mjestu u vašoj kući.- Stanjuju oni ovdje više od 30 godina kada je prve sjemenke posadio uz čokote dvorišne vinove loze, iliti brajde, otac Ivan- govori Nenad o njihovoj genezi.
Nenad i dodaje kako njihovom urodu nikada nisu posvećivali dužnu pozornost.- Rodili su oni toliko da mi osušeni budu zanimacija u dugim zimskim večerima, da ih pretvaram u ukrase- objašnjava Nenad pokazujući one koje je zadržao u kući, a nemalo ih je podijelio prijateljima, znancima. Pozvao nas je kako bi se pohvalio kako su danas njegove dvorišne brajde naprosto preplavile te tikvice postavši pravi "šefovi" između grožđa.- Koliko sam mogao, nabrojio sam ih 123 koje vise postojano na čvrstim peteljkama i svaka će od njih proći kroz moje ruke, moju obradu, a ona se sastoji od skidanja tankog kožnog tkiva, bušenja bušilicom, jer je kora tvrda, vađenja koštica, obrezivanja, rezanja, potom "šmirglanja" i najposlije lakiranja te spremanja za darivanja- govori Nenad koji je u sklopu svoje kuće jednu prostoriju prilagodio njihovoj obradi.
Rekao nam je kako je koštice takvih tikvica dobio prije 4 godine od svoje susjede koja ih je donijela iz Zagreba. Nenad, pola u šali, pola u zbilji, kaže kako mu je neugodno što je susjeda, koja je istovremeno stavila koštice u zemlju, tih tikvica ostala prikraćena.- Dokaz je to da im odgovara tlo našeg dvorišta, ali i briga. Ovo silno čudo se je razgranalo od 8 matičnih sadnica koje sam njegovao od lipnja- ponosno će.
Tikvice će svoju pravu boju dobiti u listopadu. Sada dvorište u zelenilu njihovom pojavom djeluje impozantno, a pokušat ćemo vam to predočiti i za dva mjeseca.
Tekst i snimke:
Pogled na impozantne plodove
Ovo je već veliki ukras
VANDALIZAM: Opet na meti vertikalna signalizacija kod Kotoribe
Počinitelji stanju u Kotoribi !?
Minulog vikenda, 29. i 30. rujna, prometna signalizacija na relaciji gostionica Mlin- Kotoriba ostala je bez većeg dijela vertikalne prometne signalizacije.- Ona je porušena, pobacana u grmlje i grabe, a dio nje jednostavno je nestao- rekao je Zoran Šarić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Čakovec, dodavši kako ga raduje što mediji ukazuju na problem u čijem rješavanju cestari praktički ostaju usamljeni.
U potonjem slučaju šteta nije velika jer su znakovi pronađeni. Iznosi 1.200 kuna i s poslom djelatnika cestarske ophodnje ona je oko 2.000 kuna.- Pa da je i kunu i to je mnogo jer pruža ružnu sliku uz i na prometnici, a k tome predstavlja opasnost i zabludu stranicama, onima koji ne poznaju cestu, a takvih u Kotoribu glede carine dolazi dosta.
Šarić kaže kako Kotoriba nije usamljeni slučaj, da vandalizam naspram signalizacije caruje i u ostalim dijelovima Međimurja te da je prometna signalizacija najugroženija na cestama u blizini noćnih klubova.
Glede tih vandalskih činova, odnosno uništenih znakova to godišnje upravu za ceste košta 20.000 kuna, a ušteda je u tome što cestari odbačenu skupljaju po okolnim poljima, grabama, travnjacima.
U šali kaže kako bi na takvim mjestima trebalo postaviti neki novi znak, poput "oprez, vandali na cesti" . Tko su vandali ? Oni koji se pod znatnim utjecajem opijata upuštaju u "sukob" s nedužnim cestovnim pomagačima. Spomenuo je suradnju s policijom koja im prije svega dojavljuje štete, pronalazi, ali nedovoljno, počinitelje, a upravo za te potonje bi javnost trebala znati.- Javnost bi trebala znati imenom i prezimenom tko to vozačima uzima njihov novac jer se štete nadoknađuju iz naknada za ceste prilikom registracije vozila, a voljeli bi znati kakve i kolike su im kazne- ogorčeno će ravnatelj.
Dodaje kako bi javno obznanjene kazne mnogima bile za primjer. Nama pak se čini da se previše spominje cesta koja vodi u Kotoribu gdje počinitelji najvjerojatnije stanuju. Tko može do njih ?
Tekst i snimke: M. Grubić
FOTOGRAFIJE:
Smjerokazni stupić na krivom mjestu
Znaku nije mjesto u grmlju
Tko će vidjeti ograničenje
RADNA AKCIJA ŠRD SOM
Akciji se odazvalo 25 članova
U subotu, 29. kolovoza okupili su se članovi ŠRD-a Som na radnoj akciji. Vrijedne ruke dvadeset i pet ribiča krenulo je u uređenje okoliša oko Šodergrabe te parka uz obalu i ribički dom.
Akciju su organizirali nakon uređenja parkirališta koje je nedavno asfaltirano. Ovo je bila druga u nizu akcija, a svaki član ima obvezu dva puta godišnje sudjelovati u radnim akcijama.
Predsjednik društva Željko Sabolić istaknuo je sudjelovanje u spašavanju mlađi i ribe u rijeci Muri poslije velikog vodostaja. Potrošeno je dosta kalorija, pa ih je trebalo nadoknaditi. Za to se pobrinuo A.Z. Brkljačić pripremivši odlične špek fileke.
A. Fuš
Na temelju članka 8. Odluke o subvencijama u poljoprivredi na području Općine Kotoriba ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 3/08.),
Općinski načelnik Općine Kotoriba, r a s p i s u j e
N A T J E Č A J za dodjelu subvencija u poljoprivredi na području Općine Kotoriba u 2009. godini
1. Predmet natječaja:
Dodjela bespovratnih novčanih sredstava (subvencije) za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, nabavu sistema za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, te nabavu voćnih sadnica u slijedećim iznosima:
- 1.500,00 kuna po jednom hektaru zemljišta kupljenog u svrhu okrupnjavanja postojećih parcela kupnjom susjednog zemljišta ili zamjenom susjednog zemljišta,
- 30 % vrijednosti sistema za navodnjavanje "kap na kap", odnosno 20 % vrijednosti sistema za navodnjavanje "tifon",
- 2,00 kune po komadu sadnica, osim za sadnice oraha za koju subvencija iznosi 20,00 kuna po komadu.
2. Uvjeti za odobravanje subvencije:
Zahtjev za subvenciju može podnijeti komercijalno poljoprivredno gospodarstvo s prebivalištem, odnosno sjedištem na području Općine Kotoriba koje je upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva u Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji, a koja zadovoljava slijedeće uvjete:
- da su u razdoblju od 15.11.2008. do 15.11.2009. godine kupili ili zamijenili susjedno poljoprivredno zemljište, i/ili nabavili sistem za navodnjavanje i/ili posadili voćne sadnice,
- da se poljoprivredno zemljište, sistem za navodnjavanje, odnosno posađene voćne sadnice za koje traže subvenciju nalaze na području Općine Kotoriba,
- da je minimalna površina poljoprivrednog zemljišta za koju se traži subvencija za okrupnjavanje 0,20 hektara u jednom komadu,
- da je minimalna površina poljoprivrednog zemljišta za koju se traži subvencija za nabavu sistema za navodnjavanje "kap na kap" u voćarstvu 0,50 hektara, a za povrtlarstvo i cvjećarstvo 0,20 hektara,
- da su posadili voćni sadni materijal SA (standardne kvalitete) i to: najmanje 800 komada sadnica jabuka ili najmanje 350 komada sadnica kruške, breskve, šljive i trešnje ili najmanje 200 komada sadnica lijeske ili najmanje 1.000 komada sadnica kupine ili najmanje 100 komada sadnica oraha.
Iz sustava subvencije za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta izuzete su sve poljoprivredne površine u vlasništvu Republike Hrvatske i one poljoprivredne površine koje su u prostornim dokumentima Općine Kotoriba utvrđene kao građevinska područja.
Najviši godišnji iznos subvencija koju jedan korisnik može ostvariti za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta iznosi 4.500,00 kuna, za nabavu sistema za navodnjavanje "kap na kap" 10.000,00 kuna po hektaru, a za nabavu sistema za navodnjavanje "tifon" 15.000,00 kuna, s time da maksimalni godišnji iznos svih subvencija po jednom korisniku iznosi 15.000,00 kuna.
Visina sredstava razmjerno će se smanjiti ako ukupni zahtjevi premaše maksimalno dozvoljena proračunska sredstva.
3. Potrebna dokumentacija:
- obrazac zahtjeva za dodjelu subvencija (obrazac se može dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kotoriba),
- dokaz o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, a za obiteljsko gospodarstvo i dokaz o obvezniku poreza na dohodak,
- dokaz o prebivalištu / sjedištu na području Općine Kotoriba,
- broj bankovnog računu i naziv banke podnositelja zahtjeva,
- uz zahtjev za subvenciju za okrupnjavanje zemljišta još treba priložiti: kupoprodajni, odnosno zamjendbeni ugovor ovjeren kod javnog bilježnika i prijavljen kod nadležne Porezne uprave, zemljišno-knjižni izvadak za vlastito i kupljeno ili zamijenjeno zemljište, te kopiju katastarskog plana za vlastito i kupljeno ili zamijenjeno zemljište,
- uz zahtjev za subvenciju za nabavu sistema za navodnjavanje još treba priložiti: račun ili ovjerenu presliku računa o nabavi sistema za navodnjavanje, a za sistem "kap na kap" i zemljišno-knjižni izvadak za vlastito ili ugovor o zakupu za zakupljeno zemljište ovjeren kod javnog bilježnika, te kopiju katastarskog plana za zemljište na kojem je postavljen sistem za navodnjavanje,
- uz zahtjev za subvenciju za nabavu voćnih sadnica još treba priložiti: račun ili ovjerenu presliku računa o kupnji sadnog materijala, deklaraciju sadnog materijala, zemljišno-knjižni izvadak za vlastito ili ugovor o zakupu za zakupljeno zemljište ovjeren kod javnog bilježnika, te kopiju katastarskog plana za zemljište na kojem su posađene voćne sadnice.
4. Rok za podnošenje zahtjeva:
Zahtjev se podnosi do 15. studenog 2009. godine.
5. Naziv tijela kojemu se podnosi zahtjev:
Općina Kotoriba, Jedinstveni upravni odjel Općine, Kolodvorska 4 s naznakom "Zahtjev za subvencije u poljoprivredi".
Zahtjevi koji neće imati priloženu svu traženu dokumentaciju ili ne udovoljavaju uvjetima iz ovog natječaja, neće se razmatrati.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kotoriba ili na broj telefona 040 / 682-247.
Zahtjev za subvencije u poljoprivredi na području Općine Kotoriba (pdf)
RASPORED MISA KROZ TJEDAN
07.09. Pon. - SVETI MARKO KRIŽEVČANIN - ZAŠTITNIK BISKUPIJE
08:00 + KOVAČ JOSIP i ROZALIJA, HORVAT MARTIN i ANDRIJA,POGORELEC LJUDEVIT;
- ZAZIV DUHA SVETOGA - POČETAK ŠKOLSKE GODINE
08.09.Uto. - ROĐENJE B. D. MARIJE - MALA GOSPA
19:00 + MATOTEK SNJEŽANA;
09.09. Srij. - Petar Klaver
19:00 + VIDOVIĆ ALOJZ (god.), STANKO, VINKO,ANA i JOSIP;
10.09. Četvr. - Nikola Tolentino
19:00 + NAĐ IVAN;
11.09. Pet.- Feliks
19:00 + LATIN MIRKO i obitelj;
12.09. Sub. - Ime Marijino
17:00 + ŠKODA SLAVKO (god.);
+ CMREČKI ANĐELKO, STJEPAN, JELENA i SLAVKO;
+ TALAŠ IVAN i MARIJA (god.);
- zahvalna Misa za 50 GODINA ŽIVOTA;
13.09. - DVADESETA I ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU
08:00 + DOLENČIĆ DARKO i MARTA, MATIJANEC ROK;
10:30 - ŽUPNA MISA;
- KRŠTENJE: Zara Ujlaki
UREDOVNO VRIJEME ŽUPNOG UREDA SVAKI RADNI DAN OD PONEDJELJKA DO PETKA OD 16:00 DO 18:00 SATI. U HITNIM SLUČAJEVIMA SVAKI DAN OD 00:00 DO 24:00.
UREDOVNO VRIJEME CARITASA PETKOM OD 15:00 - 17:00 SATI
pročitajte najnoviji 82.broj
Kotoripskog vjesnika !