DONJA DUBRAVA

Donja Dubrava- Naselje smješteno u kutu međimurskog trokuta na krajnjem jugoistoku, tamo gdje se Mura ulijeva u Dravu. Naziv mjesta dobiva po dobravi, dubravi, gustoj šumi kakva je bila uz ovaj riječni sliv, sastajalište dviju rijeka.

I inače, prošlost je i razvoj Donje Dubrave blisko vezana uz Dravu:najprije spomenimo ribare,mlinare, šajkače (trgovce po vodenim putevima), zlatare (zlato se ispiralo već u 15. stoljeću) te, posebice, FLOJSARE, ljude koji su vodom dopremali trupce (vezane kao malu splav). Drvo se prerađivalo u Donjoj Dubravi ili je putovalo vodom do Osijeka, ili vlakom do Kotoribe pa u Mađarsku. Položaj mjesta uvjetovao je razvoj svekolikog gospodarstva, u čemu je posbice zaslužna tvrtka Ujlaki-Hirschler, utemeljena još 1828. Koncem 19.stoljeća je tako u Dubravi ambulanta, ljekarna, čak kasino te niz cehovskih udruženja - još 1950. u mjestu je bilo 60 obrtnika obućara.

Pored gospodarstva, obitelj Hirschler ostavila je za sobom i izgrađeno središte trgovišta u klasicističkom stilu: to je prije svega zgrada stare škole, zgrada današnje ambulante, te raskošni perivoj.

U crkvenim se knjigama Donja Dubrava javlja razmjerno kasno jer je do 1789. bila pod donjovidevačkom (bistrečkom) župom. Sredinom 18. stoljeća mještani podižu zidanu crkvu sv. Margarete, namjesto prijašnje drvene. No ta crkva više ne postoji jer je zbog šteta od dva potresa (1827. i 1880.) morala biti zatvorena a potom i srušena godine 1912. Župljani su podigli novu u centru mjesta i dovršili je 1940 godine.

Donja Dubrava je do danas - a to i površno oko putnika namjernika može potvrditi - očuvalo obilježja trgovišta svojom vanjskom arhitektonskom slikom. Osim toga mjestu je blizu Ludbreg i Koprivnica.

U gospodarstvu se osjeća razmah privatnog poduzetništva. Od športskih kolektiva Dubrovčani imaju Nogometni klub "Dubravčan" , kuglački klub "Dubravčan", Ribolovno društvo ŠTUKA , a aktivno je i Društvo za zaštitu životinja - MEĐIMURSKA LASTAVICA. Pučka škola u Dubravi djelovala je u 18. stoljeću, godine 1857. tu školu pohađa 200 đaka, a danas je u novoj, suvremeno opremljenoj zgradi.

Poseban ponos Dobravčana je njihov Ogranak Seljačke sloge utemeljene još 1927. godine. Pored mnogih nastupa u zemlji i inozemstvu, pri čemu posebno oduševljava svojim glasom Elizabeta Toplek, Ogranak se već dvadesetak godina iskazuje i kao vrlo uspješan organizator međimurske smotre folklora.

U mjestu je banka, pošta, zdrastvena ambulanta, zubna ambulanta, veterinarska ambulanta, benzinska crpka i vatrogasno društvo još iz 1888. godine.