Početkom školske godine 1945/46., kada je izveden prigodan kultur-no-umjetnički program, na kojem se "deklamiralo", zborno pjevalo, plesala se narodna kola, izveden je i prvi dramski prikaz. Prema zapisima taj prikaz je gledalo preko 400 gledatelja. No, treba napomenuti da je dramski amaterizam u Kotoribi bio razvijen i znatno ranije.

Sama ideja o osnivanju amaterskog kazališta javila se prije svega zbog dugogodišnje tradicije i spontanog rada u školi. Ideju je inicirao gosp. Josip Rebok, a podržali su je učitelji osnovne škole Drago Popović, Višnja Tkalčec, Vilma Gabaj i Melita Kaušek. Isto tako, ideju su podržali tada već vrsni glumci Luka Balog i Ljudevit Sabori.

Od te godine, pa do formiranja Dramske sekcije unutar današnjeg KUD-a, bilo bi potrošeno previše navoda imena te priredbi koje su kroz to razdoblje "prodefilirale" pozornicama Kotoribe, Podravine, šireg područja Međimurja, diljem Hrvatske i izvan njenih granica.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Istraživaču ovog djelovanja dosta je teško odrediti razdoblje koje se smatra najuspješnijim u gajenju dramskog amaterizma Kotoribe.

Koja su imena kroz to razdoblje "zadužila" dramsko stvaralaštvo teško je reći, no, ovdje neizostavno moramo spomenuti ime gospodina Josipa Reboka koji je svojim redateljskim umijećem i okupljanjem vjernih glumaca dao obol da se djelovanje dramskog amaterizma Kotoribe dugo, dugo pamtilo.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uz njega potrebno je spomenuti i ostale članove koji su sudjelovali u glumi ili su na drugi način pomagali Društvu. To su Vlado Srša, Franjo Matjaanec, Katica Dominić (Maltar), Terezija Horvat, Katarina Maltar (Rajher), Branko Radmanić, Josip Ružić, Ljudevit Bajkovec, Dragica Star-čević a posebno je ostao u sjećanju gosp. Betljehem kao glavni sponzor.

Bez navođenja imena glumaca, fotografije će djelomično reći sve. Ka-zivački - gospode Marija Vračić (Radmanić), Irena Maltar (Rajher) i Branko Radmanić, spominju kazališna djela, kojima se posebno ponose, a to su bili Jazavac pred sudom, Ero s onog svijeta, Poštar, Komedija života, a posebno komedija Zašto da se ne ženimo. Taj su program realizirale dvije povremene kazališne grupe. Jedna je djelovala pod nazivom "Narodna omladina", druga u sastavu AFŽ-a.

Predstave je režirao Josip Rebok a pomagali su mu gosp. Balog i učiteljica Višnja Tkalčec. Glavni okupitelj Društva bio je Drago Popović a kulisa i dekoraciju uređivao je Ljudevit Sabol.

Svi oni ističu da su poseban obol promaknuću dramskog amaterizma u Kotoribi dali učitelji. Bilo bi zasigurno da se neka od onih koji su svojim predanim radom i u ovom zapisu "izgube". Jedino izdvajamo tadašnjeg direktora škole Dragutina Popovića, vrsnog dramskog animatora.

Posebnost svih nastupa glumaca, koji su djelovali u razdoblju od 1945. godine pa sve do 1970. godine, predstavljaju prepune dvorane u mjestima gdje su nastupali.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kako su ostvarili tu posebnost?

Vrijednim i predanim radom, entuzijazmom svakog glumca ponaosob. Tu posebnost svojim nastupima nastavljali su, prilikom prekida djelovanja Glumačke skupine, učenici OŠ Kotoriba. Doduše, za njih se može reći da su bili samo vjerni "snimatelji" djela onih koji su dramski amaterizam Kotoribe dostojno prezentirali i održali.

Od fotografske građe izabrali smo dio najuspješnijih nastupa prezentirane "građe" uspješnog dramskog amaterizma Kotoribe.

Onima koji će doći u nadolazećim ZAPISIMA na red, želimo da im i ovaj kratak zapis i fotomaterijal budu poticaj za još uspješniji rad i djelovanje.