Kino "Iskra" Kotoriba osnovano je odlukom Mjesnog narodnog odbora Kotoriba 24. travnja 1948. godine pod brojem 547/1948. Rješenjem Izvršnog odbora Kotarskog narodnog odbora u Prelogu, 27. travnja 1948. godine, upisano je u registar državnih privrednih poduzeća pod brojem 16.

 

Osnovna djelatnost kina "Iskra" je prikazivanje filmova.

 

Kinoaparaturu je iz Australije donio Ivan Matotek vrativši se u domovinu. On je u Australiji od naših iseljenih Kotoripčana prikupio 37.000 ondašnjih dinara za kupnju kinoaparature. Iseljenici iz Argentine, na inicijativu Dure Maltara, skupili su novčane priloge od preko 18.000 ondašnjih dinara za izgradnju kina. Pavao Radmanić je iz Kanade poslao zastor za pozornicu, koji je bio vrijedan oko 20.000 ondašnjih dinara. Kinoapara-tura se sastojala od dva projektora marke "Pyrox 20" za 35-milimetarski film standardnog formata, s potrebnim uređajima za prikazivanje filmova.

 

Na početku rada Ivan Matotek je uz posao kinooperatera i upravitelj, a zamjenik mu je Ivan Matjanec. 30. travnja 1948. godine kino je počelo stalnim radom, a prvi film koji je prikazan na otvorenju bio je domaći film "Mladost naše domovine". Taj film je gledalo 1073 posjetitelja, što pokazuje da je vladao veliki interes naših mještana za gledanje filma.

 

Prikazivanje filmova se vršilo u staroj općinskoj zgradi, u Murskoj ulici broj 3, koja se nalazila na mjestu današnjeg školskog igrališta, kao i na otvorenom prostoru ispred željezničkog kolodvora. Zbog lošeg prostora za prikazivanje filmova, mještani Kotoribe započeli su gradnju sadašnje kinodvorane. Zapravo, izgradnja temelja započela je još 1939. godine, ali je za okupacije Međimurja obustavljena. Na inicijativu mještana, nastavak gradnje započeo je u srpnju 1948. godine.

 

Gradilo se dobrovoljnim radom, a sudjelovali su gotovo svi radno sposobni žitelji Kotoribe, koji su dali preko 24.000 radnih sati dobrovoljnog rada. Izgradnja je dovršena 27. studenog 1949. godine. Dva dana kasnije zgrada je svečano otvorena pod nazivom Dom kulture. Na svečanom otvaranju posebno su pohvaljeni istaknuti radnici: Ivan Matotek, Josip Šalamon, Ivan Škoda - kao glavni organizator stolarskih radova, a Gabrijel Vidović kao jedan od najboljih stolarskih radnika.

 

Zidari Andrija Siladi i Vinko Markač bili su također među najboljima. Naravno, bilo je i kritiziranih, onih koji nisu htjeli sudjelovati u gradnji.

 

Površina zgrade kina je 340 m2, a njena ukupna vrijednost je iznosila 2,118.286 ondašnjih dinara. Zgrada se koristila uglavnom za prikazivanje filmova, ali uz to i za druge kulturnozabavne i svečane priredbe, masovne sastanke, zborove birača i druge potrebe. Da bi zgrada mogla udovoljiti svojoj namjeni, od Tvornice pohištva Kamnik 18. prosinca 1949. godine nabavljeno je 274 kinostolica. Da bi se stolice mogle nabaviti, trebalo je prije toga otpremiti dobavljaču 225 kg svježeg svinjskog mesa, za što je pribavljeno odobrenje Narodnog odbora Kotara Prelog. Otprema je izvršena 31. siječnja 1949. godine. Kino "Iskra" radi s kinoaparaturom Ivana Matoteka do 13. ožujka 1953. godine kada je on prodaje Narodnom odboru Općine Kotoriba.

 

Kinoprojektor je s ostalim priborom potrebnim za prikazivanje filmova prodan za 665.000 tadašnjih dinara, koje je kupac preko Poljoprivredne zadruge Kotoriba isplaćivao u četiri rate tijekom 1953. godine.

Tim projektorom prikazan je ukupno 471 film, odigrane 1.204 predstave, koje je posjetilo 181.703 gledatelja, a ukupan brutto promet od prodaje ulaznica je 3.395.093 ondašnjih dinara. U Kotoribi je posljednji film tim projektorom prikazan 26. srpnja 1959. godine.

 

Ivan Matotek i dalje je kinooperater, sve do 1956. godine.

23. travnja 1956. godine vrši se primopredaja kinoaparature s pomoćnim redstvima i ostalog inventara između Ivana Matoteka i budućeg vrštitelja dužnosti, kinooperatera Andrije Spahije. Primopredaji su prisustova-li Ignac Markač, kao predsjednik Narodnog odbora Općine Kotoriba, i Vinko Munka, odbornik Narodnog odbora Općine Kotoriba.

 

Sve do 1959. godine nisu vršena nikakva ulaganja za održavanje zgrade, kao ni za poboljšanje i uvođenje nove i modernije opreme u kino "Iskra". No, te je godine izvršena manja adaptacija zgrade. Izbačeni su prozori s ulične strane, postavljena je nova željezna konstrukcija ekrana, izvršeno je tapeciranje izlaznih vrata, nabavljen je novi zastor koji se pokretao na električno-motorni pogon, izvršeno je bijeljenje svih prostorija unutrašnjeg djela zgrade, izvršena je djelomična izmjena električne instalacije i betonaža deke u kinokabini. Za te je radove utrošeno ukupno 1.104.519 ondašnjih dinara. Financijska sredstva za adaptaciju su osigurale Poljoprivredna zadruga Kotoriba i Košaračko poduzeće "Jedinstvo". Ali, i kinoaparatura je bila zastarjela i nju je trebalo promijeniti i modernizirati. Upravni odbor Kina raspravljao je na svom sastanku o opravdanom negodovanju filmske publike zbog nekvalitetnih kino-predstava (nerazumljivog tona, nejasne slike, kao i nemogućnosti prikazivanja novim modernih filmova u tehnici cinemascop).

 

Na prijedlog Ignaca Markača zatražena su od predstavništva "Iskra" Kranj u Zagrebu detaljna uputstva o uvjetima za nabavu nove aparature. Direktor predstavništva "Iskra" Kranj iz Zagreba ing. Tvrtko Hramberg osobno je došao pogledati staru aparaturu te predložio nakon kratkog vremena vrlo ozbiljnog kupca. Kupac je bio Narodni odbor Općine Gradec kod Pljevalja, kojima je stara aparatura prodana za 850.000 ondašnjih dinara. Istodobno je zaključeno da se kupi nova aparatura s jednim kinoprojektorom, te je već 31. srpnja 1959. godine sklopljen ugovor o kupnji. Kinoprojektor "Iskra" N P - 21. sa 35-milimetarskim filmom, svjetlosnim tonskim zapisom i pripadajućim uređajima kao i montažom, koštao je 3.369.815 ondašnjih dinara.

 

Tijekom 1960. godine nabavljeno je još 46 kinostolica, od kojih 6 pomoćnih i jedan pisaći stroj.

Manja ulaganja u poboljšanje i uređenje dvorane, modernizacija aparature, vrše se svake godine prema planu i financijskim mogućnostima. U rujnu 1978. obnovljena je fasada pročelja i bočnih strana zgrade. Radove je u cijelosti financirala Mjesna zajednica Kotoriba. Narednih godina došlo je do uređenja sela (promijenjene su kinostolice, postavljen je brodski pod, izvršeno bijeljenje i uređenje pozornice). Također je kupljen i nov i moderni kinoprojektor. On je i danas u funkciji.

 

 

Prikazivanje filmova u kinu "Iskra"

 

Kino "Iskra" svoju prikazivačku djelatnost počelo je domaćim filmom "Mladost naše domovine" koji je bio izuzetno osjećajan. Do 1960. godine, prikazivan je po jedan film tjedno. U najplodnijem razdoblju za kino i kinopredstave, između 1960. i 1968. godine, tjedno su prikazana po dva filma različitih žanrova. Najuspješnija od svih bila je 1961. godina, kada je bilo čak 56.503 gledatelja.

 

S obzirom na broj stanovnika, proizlazi da je svaki stanovnik 15 puta posjetio kinopredstavu. U tom vremenu najpos-jećeniji filmovi su bili o Tarzanu s preko 1469 gledatelja po filmu i filmovi "Deset zapovijedi", I. i II. dio, s 1.449 gledaoca.

 

Pojavom televizora, broj kinoposjetitelja naglo pada, pa kino ostvaruje gubitke. Unatoč svemu, ono uz financijsku pomoć Mjesne zajednice, djeluje do 1992. godine, kada prestaje s radom.

Ponovo otvara svoja vrata 24. veljače 1995. godine.

 

Govoreći o nastanku i radu kina "Iskra", ne smijemo zaboraviti na ljude koji su godinama predano radili u tom poduzeću. Andrija Spahija, kinooperater i upravitelj kina dugi niz godina, aktivan je gotovo od prvih godina nastanka kina, a od 1956. godine, i njegov upravitelj, a uz to knjigovođa, blagajnik, organizator rada i repertoara kina.

 

On je 1961. godine položio državni ispit u Zagrebu za KV kinooperatera i od tada se ozbiljno bavi tim poslom. U svom radu, strpljivo i marljivo je svoje znanje prenosio na mlade koji su pokazali interes za kino. Tako je sadašnji kinooperater Ivan Sabol prošao kroz sve faze učenja i rada u kinu, i postao vrstan kinooperater. On tu dužnost obavlja od odlaska gospodina Spahije u mirovinu, 1983. godine.  Nepravedno bi bilo ne spomenuti i ostale djelatnike kina "Iskra": Ignac Golubić je prvih godina bez ikakve novčane naknade radio na održavanju reda na kinopredstavama; Jelena Švelec je više od deset godina bila na blagajni i prodavala kino-ulaznice; Klara Ujlaki je dvadeset pet godina obavljala poslove biljeterke i čistačice.

 

Od 1995. pa do 2004. Anka Cmrečki -  obavljala je  poslove biljeterke i čistačice. Od 1995. godine  Dobriša Habuš (uz Ivana Sabola) obavlja poslove kinooperatera te je organizator rada i brine se za repertoara kina. Sadašnji blagajnik je Danijela Horvat.