Izgradnjom nove bolnice u Čakovcu (1973. g.) zaokružena je jedna etapa razvoja bolničke zdravstvene zaštite ti Međimurju.

 

Bolnica i prateće specijalističke osobe koje su istovremeno snažno kadrovski ojačale počele su pružati znatno kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Primarna (osnovna) zdravstvena zaštita međutim, znatno je zaostajala.

Ubrzo se osjetila potreba njenog bržeg razvoja.

Od 1974. godine do 1985. godine izgrađeno je desetak novih zdravstvenih objekata diljem Međimurja. Ambulante su izgrađene uglavnom samodoprinosom mještana. Vrijedno je nabrojiti slijedeće:

- Zdravstvene stanice u Prelogu, Mariji na  Muri, Orehovici, Goričanu, Maloj Subotici, Nedelišću, Belici, Martinu.....

Vidimo da su te ambulante građene, cijelom Međimurju, jer je primarnu zdravstvenu zaštitu potrebno približiti korisnicima  zdravstvene  zaštite.

 

 

Mještani Kotoribe primali su i primaju zdravstvenu zaštitu u Zdravstvenoj stanici koja je smještena u dijelu zgrade bivše Općine, te u prostorijama bivše prodavaonice voća u Kolodvorskoj ulici. Te su prostorije adaptirane kako bi se  i  u njima mogla pružati zdravstvena zastita.

Osjetili smo potrebu izgradnje nove Zdravstvene stanice.

 

Postavlja se pitanje zašto?  Evo odgovora:

 

   U Kotoribi je u posljednjih 10 do 12 godina podignuto i prošireno dosta industrijskih  pogona  gdje se zapošljavaoko 1200 radnika.

 

Prestalo  je  iseljavanje  iz  Kotoribe,sklapa  se  sve  više  brakova,  rađa   se

sve više djece.

 

U Kotoribi ima mnogo starijih i bolesnih ljudi (kroničara) koji trebaju redovitu   zdravstvenu  zaštitu   i   redovito uzimanje  lijekova, oni mogu biti izvjesno vrijeme bez hrane, ali bez lijekova ne

 

U Kotoribi se  rađa sve više djece - taj  ugroženi  segment naše populacije, jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvene zaštite

 

Kotoriba je u Međimurju najudaljenije mjesto od bolnice (40 km)

 

 

U sklopu zdravstvene zaštite predviđena je i apotekarska stanica, tako da će bolesnici moći odmah podići i koristiti lijekove. Na taj način moći će se bolest brže  i  efikasnije  liječiti.

 

Za očekivati je, da će budući Dom zdravlja u Kotoribi biti uistinu dom svih bolesnih ali i zdravih mještana i radnika Kotoribe, gdje će se bolesnima pružati takva zdravstvena zaštita koja teži bržem ozdravljenju, a zdrave će se upućivati kako će čuvati i unaprijediti svoje z"

 

VAŠ LIJEČNIK:Mr. sci. dr. Valent Percač specijalista opće medicine

 

 

DVA MJESECA POSLIJE...

Od izvanredne programsko-izborne konferencije održane 8. veljače o. g. mnogo se štošta promijenilo u životu i radu kotoripskih omladinaca. Održano je više radnih akcija koje su se bazirale uglavnom na uređivanju omladinske prostorije i okoliša Spornen-čitaonice. Pokrenuta je suradnja s OO SSOK RO Kotoribe, a jedna od najboljih suradnji je ona s omladinom "Meplasta" i "-MTČ-a", što se očituje iz zajednički održanih akcija. Slabija je suradnja s OO SSOH OS Kotoriba, na Čemu treba još dosta poraditi.

Rad mladih mnogo se više osjeća u kulturnom i sportskom životu mjesta. Naime, na radničkim sportskim igrama sudjelovala je jedna omladinska ekipa u šahu i osvojila četvrto mjesto, te dvije muške i jedna ženska omladinska ekipa u kuglanju.

 

Već tradicionalna "Trka oslobođenja Kotoribe" održana je i ove godine u organizaciji OO SSOH Kotoribe, pod pokroviteljstvom Društva za sportsku rekreaciju radnika i omladine "Partizan", te mladih "Meplasta". Može se reći da je organizacija trke bila uspješna uz samo jedan nedostatak a taj je što je veoma mali broj naših natjecatelja u omladinskoj konkurenciji. Animiran je rad u kulturi i društvenom životu, organizirana je i održana "fašenska večer", a mnogi omladinci su se uključili i u obilježavanje "fašenka" na nviou mjesta.

 

Trenutno je u pripremi zabavno poslijepodne koje će biti održano 26. travnja za sve mještane Kotoribe. Daljnji planovi mladih Kotoribe su slijedeći: nastavak s LORA na uređivanju omladinske prostorije koja je već sada osposobljena za sastanke, iako još uvijek nije adekvatan prostor za održavanje disco-večeri, zatim uređivanje mjesta, okoliša dječjeg vrtića, tvorničkih krugova, ¦kotoripskog "placa", grobova palih boraca, nastavak sudjelovanja u radničkim sportskim igrama, organizacija prvomajskih sportskih susreta, te uključivanje u ostvarenje planova MZ.

 

Jedan od bitnih zadataka OO SSOH Kotoribe u slijedećem razdoblju je priprema pionira za primanje u SSOJ što je dužnost komisije za IPO, te ispraćaj Štafete mladosti 4. svibnja. Planove, koje su si do sada zacrtali mladi Kotoribe su ispunjeni, a vjerujemo da će ovaj znatan pomak "s mrtve točke" unijeti određeni optimizam, da mladi mogu i žele raditi.

Bojana Kostanjević

 

 

Među posljednjim DPO mjesta svoju je izbornu konferenciju održalo KUD "Ivan Knez". Prostor nam ne dozvoljava da se istaknu svi pozitivni rezultati u radu Društva, da se evidentiraju svi nastupi. Njih je u proteklih 12 mjeseci bilo ukupno 23 i to u mjestu, općini, izvan općine i izvan granica Jugoslavije. Ovaj rekordan broj nastupa realiziran je uz svestranu angažiranost relativno malog broja članova koji djeluju  u  okviru sedam sekcija.

Upravo je omasovljenje članstva jedan od prioritetnih zadataka koji je zacrtan u predstojećem programu rada. Zato ovaj napis neka ostane poziv svima onima koji vole pjesmu, ples i svirku da se uključe u rad Društva, jer kako je i u izvještaju konstatirano: brojniji ćemo biti jači za nove nastupe. Podstrek za još bolji i uspješniji rad članovima Društva dale su riječi gosta Konferencije, predsjednika Skupštine MZ Antuna Fundaka: "Sada kada već imamo svoje poznato ime, kada smo cijenjeni i poznati, kada ostavljamo duboke brazde u sjećanju sviju koji nas gledaju i prate, moramo zajedničkim naporom još više svi skupa doprinositi da ovo Društvo bude kotoripsko, a Kotoriba njegova."

U narednom dvogodišnjem periodu za predsjedavajućeg Društva izabran je Vinko Horvat.

 

 

Sutra [petak] s početkom u 19,30 sati bit će održana u društvenim prostorijama OOUR-a "Jedinstvo" izvještajna konferencija MK SSRN mjesta. Na njoj će delegatima biti podnesen izvještaj o dvogodišnjem radu organa i sekcija Konferencije, a također će se trasirati put ka još boljem i uspješnijem radu.

Molimo sve članove MK SSRN, koji se do sada iz bilo kojih razloga nisu odazvali skupu u koji ih je delegirala baza, da bar 24. o. m. prisustvuju konferenciji.

 

 

Izuzetnu čast i priznanje ukazano je Kotoribi i KUD-u "Ivan Knez" da budu domaćini 1. smotre kazališnih amatera Međimurja. Dio te Smotre održan je 21. ožujka u prepunoj dvorani kina "Iskra" kada su nam se svojim kazališnim umijećem predstavili: Aktiv žena iz Gornjeg Mihaljevca, KUD "Ivan Kalšan" iz Donjeg Kraljevca, KUD "Antun Biber-Tehek" iz Podturna te KUD iz Belice.

 

Cilj Smotre bio je da se sagleda nivo dramskog amaterizma u Međimurju, da se prezentira nivo stvaralaštva ljudi zasnovano na entuzijazmu u današnjem vremenu i današnjim mogućnostima. Smotra, čiji su dijelovi realizirani još i u Mariji na Muri i Čakovcu stimulirala je kazališne amatere na nove stvaralačke napore i međusobno zbližavanje.

 

Želeći biti pravi domaćini, da na dostojan način primimo i ugostimo stotinjak kazališnih amatera i članova stručne komisije, Kotoriba i KUD "Ivan Knez" u tome su u potpunosti uspjeli. Ovom uspjehu i pravom domaćinskom ugođaju pripomogle su: RO -Bratstvo", OOUR "Jedinstvo", OOUR "Prerada šibe", EJ "Čašica i folija" čakovečkog "Međimurjepleta", MK SSRN, MZ, Aktiv žena, "Jugošped" filijala Kotoriba, no što posebno raduje je to što su su-pokrovitelji ovog dijela Smotre bili samostalni zanatlije, prijevoznici i poljoprivrednici: Stjepan Zvošec, Marijan Maltar, Valent Sabol, Stanislav Plačko, Alojz  Vojvoda,  Slavko  Škoda,  Josip   i

Željko Kos, Josip Kečak, Branko Kurjan, Terezija Ujlaki, Josip Horvatić, Zlatko Talaš i Josip Matotek.

 

U okviru Prve smotre kazališnih amatera Međimurja jedan dio je realiziran u Mariji na Muri gdje je nastupio i KUD "Ivan Knez" koji je u kategoriji scenskih prikaza i narodnih običaja uz Ogranak Seljačke sloge iz Preloga na stručni ocjenjivački odbor ostavio najpovoljniji utisak. Društvo se predstavilo scenskim prikazom narodnog običaja "Snuboki" autora Ljudevita Sabolića, Ova povoljna ocjena ocjenjivačkog odbora omogućila je Društvu da se istim prikazom predstavi sudionicima dijela "Univerzijade" koji će biti održan u Čakovcu.

 

 

Značaj vatrogastva na području Mjesne zajednice i u društvu općenito u ovom je trenutku veoma velik i odgovoran, posebno iz razloga Što se uvijek i na svakom mjestu treba ponašati štedljivo, čuvati stečeno jer su uvjeti privređivanja, investiranja i niz drugih okolnosti ti koji Društvu diktiraju razvoj i napredak.

 

Tehnička opremljenost, stručna osposobljenost kadra, priprema za stotu godišnjicu osnivanja vatrogastva Kotoribe, realizacija kandidature Općinskog natjecanja pionira, osnovne su karakteristike koje su razmatrane na godišnjem skupu vatrogasaca mjesta. Pored ovoga raduje podatak, što je Društvo u proteklih 12 mjeseci imalo svega dvije intervencije u gašenju požara, no zabrinjava činjenica što danas Društvo posjeduje cisternu sa svega 2 500 litara sigurne vode, a da je neophodno prateće vozilo koje bi osiguravalo još 5 000 litara vode. Ovo je jedan od prioritetnih zadataka Društva. Izgradnja vodovodne mreže nalaže što skorije opremanje postojećih hidranata kao i osposobljavanje stanovništva s njihovim rukovanjem jer je to garant u sprečavanju najgoreg.

 

Raduje podatak da Društvo pored 67 izvršujućih članova, okuplja 36 pionira-vatrogasaca, da interes među mladima za vatrogastvo raste, no s njima treba planski i kontinuirano raditi. Jedan od dokaza kontinuiranog rada je i plasman pionirki Društva za Republičko natjecanje koje će se uskoro održati u Bjelovaru.

 

Za kraj ovog napisa poželimo vatrogascima Kotoribe, da u jubilarnoj godini imaju još manje intervencija i da u suradnji s cjelokupnim stanovništvom mjesta i pomoći šire zajednice, realiziraju zacrtane programe."

 

 

Zimska sijela članica Aktiva žena i Članova Društva "Naša djeca" Kotoribe donijela su prve rezultate. Napravljeno je 30 različitih lutaka čija je izložba bila priređena prilikom održavanja Prvenstva prosvjetnih radnika Međimurja u stalnom tenisu. Mališanima Dječjeg vrtića će biti uskoro na prigodan način uručene ove lutke, a Društvo poručuje svim mještanima da se prilikom obilaska aktivista u što većem broju učlane u Društvo.

 

(Nastavak sa 1. strane)

Nakon primljenog priznanja koje nam daje stimulans za uspješniji rad, obratili smo se predsjedniku Skupštine MZ, da ukratko sumira i nadopuni da to obrazloženje Odbora za dodjelu priznanja pri SO Čakovec: "Prije svega htio bih da se spomenu svi dosadašnji nosioci funkcija u Mjesnoj zajednici od njezinog formiranja do danas: pok. Ludaš Stjepan, Spahija Andrija, pok. Vračić Josip, Fuš Nikola, pok. Marđetko Josip, pok. Munka Vinko, Ujlaki Vinko, Zvošec Franjo, i članovi njegovih samoupravnih organa koji su kroz 23 godine kontinuiranog rada doprinijeli rezultatima koje smo mi sada samo sumirali. Isto tako kao rezultat našeg uspješnog djelovanja ogleda se i u harmoniji suradnje sa svim subjektima društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života, a napose u razumijevanju radnih ljudi, radnih organizacija koje egzistiraju u Kotoribi. Sve što smo postigli proizlazi iz povjerenja radnih ljudi i građana u programe Mjesne zajednice koji se baziraju na objektivnim potrebama i mogućnostima Kotoribe, s datom mogućnošću, da svaki birač bude kreator i aktivni sudionik u provođenju programa.

 

Ovdje moramo istaći, da Mjesnoj zajednici kao osnovnoj samoupravnoj zajednici radnih ljudi i građana nisu brige samo komunalni problemi. Tu je i fizička kultura s 9 sportskih društava, aktivnost na području informiranja preko "Kotoripskog vjesnika", plodonosan rad KUD-a "Ivan Knez" sa svojim sekcijama i cjelokupnom aktivnošću u zadovoljavanju kulturnih potreba mjesta, zatim briga o školi, osnovnom obrazovanju i predškolskom odgoju koja se očituje kroz materijalna sredstva i moralnoj podršci u stvaranju boljih uvjeta života i rada dzece, te radnih ljudi u obrazovanju.

 

Obilježavanje značajnih praznika naše bliže povijesti stalna je briga društveno-političkih organizacija, a odaziv radnih ljudi i građana tim priredbama daje pun smisao potreba za takvim svečanostima."

 

 

Kotoriba nekad i sad

Sjećamo se nekadašnje Kotoribe,

davno je to bilo,

dok smo po njoj lovili ribe.

Uspjeli smo vodnim doprinosom

i uz našu Muru

nasipe napraviti,

i sve nalete murske vode

prema Kotoribi zaustaviti.

Nije naša Kotoriba,

tamna i mračna

kao što je  nekad bila,

ona je  danas  rasvijetljena

starima i mladima,

svima nam je mila.

Njezine ulice riješile se

vjekovnoga blata,

dobile su novo ruho,

a to je ruho od asfalta.

Kotoripčanima,

preko vodovodnih cijevi,

sa pravog izvora,

pitka,  zdrava  voda  teče,

 

i nećemo više upotrebljavati

zagađene vode,

i  piti kojekakvo  smeće.

I kanalizacija bi trebala

malo brže poći;

znamo kaka se ono kaže,

ne možemo sve napraviti

preko noći.

I naše groblje,

svake se godine uređuje

kud god pogledaš,

tu sve napreduje.

Pokraj asfalta,

nastale su zelene površine,

uređuju se parkovi,

i parkirališta razne veličine.

Izgradile se društvene,

i stambene zgrade,

znamo da  nam  nije lako,

ali Kotoripčani rade i grade.

To je,  eto,  sve naš

samodoprinos,

a nama Kotoripčanima

neka nam je sve na ponos. (N. F.)

 

 

Mještani čuvajmo svoju okolinu od zagađivanja. Ovo što radimo sa svakim slobodnim prostorom ne služi nam na čast, niti je u duhu kulture čovjeka ovog vremena. Odlazimo smeće na zato određeni prostor. Krajnje je vrijeme da one koje zateknemo da ne poštuju propisane mjere ponašanja prijavimo nadležnim organima.

 

Za malobrojne i potencijalne članove Mjesne knjižnice i čitaonice radosna vijest - završetkom adaptacije  unutrašnjosti,  Knjižnica  će  početi  radom  1.  lipnja  po ustaljenom  radnom vremenu.

 

četvrtog  svibnja  u  8,20  sati  kroz  Čakovec  će proći  Savezna  štafeta  mladosti. Ove  godine   se   izuzetno   na   nivou   MZ   neće   izvršiti   ispraćaj   lokalne   štafete.   S   obzirom  da   se toga  dena  obilježava   i   godišnjica  smrti  druga  Tita,  sveukupno  obilježavanje  ovih  datuma  biti   ćs priređeno u okviru RO i OOUR-a mjesta.

 

S obzirom da je započela sezona poljskih radova, da su poljski putevi maksimalno opterećeni, a zabrinjava nedisciplina vlasnika zemljišta i poljoprivrednih strojeva molimo sve korisnike poljoprivredne mehanizacije i zemljišta da poštuju Pravila o održavanju i ponašanju na poljskim putevima  kako  ne  bi   bili   izloženi   dodatnim  troškovima  vezanim  za  održavanje  istih.

 

 

 

Danas je riječ o OOUR-u čiji naziv govori jasno o njegovoj djelatnosti. Nije tako daleko vrijeme kada su se te šibe gulile ščekalkom, kada su one mnogima značile život. Proizvodnja i prerada šibe od uvijek bio je mukotrpan i težak posao. Sadnja i uzgoj nije se ni danas mnogo promijenila osim što se danas primjenjuje sve više strojne obrade, a od skora i herbicida. Prerada koja je bila i teža, i napornija i sporija danas je došla prilično daleko i dostigla je gotovo svjetski nivo.

 

RO "Međimurjeplet", a posebno njezin OOUR "Jedinstvo" uvažavajući navedene činjenice a i primjećujući da težak posao prerade šibe sve više ljudi odvraća od te djelatnosti, ozbiljno je prišla rješavanju lakše, efikasnije i industrijske prerade šibe. Otkupom određenih obradivih površina u toku komasacije, plantažiranjem istih šibom, nametnulo je i potrebu gradnje industrijskog pogona za preradu šibe. Ideja o tome rada se 1978. godine. Prikupljaju se podaci o mogućim izvođačima i dobavljačima opreme. Iskustva u ovoj djelatnosti koja bi se mogla koristiti kod nas, svijet ne poznaje. Dakle, potrebno se uzdati u vlastito znanje i tehnologiju. Ubrzo poslije ideje prilazi se i izradi projektne dokumentacije, izboru izvođača radova, izboru lokacije, udružuju se sredstva na nivou RO "Međimurjeplet" i gradi se suvremena tvornica za preradu vrbove šibe. Lokacija se određuje neposredno uz plantaže kako bi se transportni troškovi što više smanjili.

 

Danas ovaj OOUR zapošljava 60 radnika mahom mladih ljudi. Posjeduje plantaže zasađene šibom u površini od 100 ha. Da bi se potpuno zadovoljile potrebe za suhom šibom, ovom OOUR-u nedostaje još oko 100 ha. obradivih površina koje bi se plantažirale šibom. To je razlog što se ne može u potpunosti zadovoljiti asortiman, zapaža se sve manji interes za sadnju šibe na individualnim posjedima čije površine se siju drugim kulturama.

 

Godišnji kapaciteti prerade šibe iznose 2.100 tona zelene šibe, a s vlastitih plantaža se ubire godišnje oko 1.000 tona. Dakle, kapaciteti prerade šibe su duplo veći nego se u vlastitoj proizvodnji proizvede pa tako ostaje dosta prostora za uslužnu preradu šibe. Sistem uslužne prerade je dobar jer se dovozi zelena šiba a vozi kući prerađena, tj. kuhana i oguljena. Možda je jedini problem uskladiti vrijeme prerade jer su zahtjevi  privatnih osoba  uglavnom sezonski a kapaciteti se za potrebe RO moraju koristiti tokom cijele godine.

 

Uslužno kuhanje šibe uglavnom se obavlja u proljeće i jesen, dok ostali dio godine ostaje za preradu vlastite šibe. U toku prošle godine za privatni sektor se preradilo oko 400 kotlova šibe po cijeni od 24.000 - dinara što predstavlja ekonomičan uvjet za privatni sektor. S obzirom na povećane cijene energenata ova cijena iznosit će u toku ove godine 35.000,- dinara po jednom kotlu. Cijena prerade je pristupačna što se tiče usluge za privatna lica, s obzirom što je usluga kompletna. Dakle, nije potrebno osiguravati ogrijev niti radnu snagu kao kod dosadašnjeg načina prerade šibe.

 

Ona nije ekonomska sa stanovišta tog OOUR-a no, međutim, razlika do stvarne cijene namiruje se u RO. Ineteresantno je i ekonomično što se kao ogrijev za loženje upotrebljava otpad u drvnoj industriji, granje, kora od šibe, korov od sortiranja šibe i drugi materijal koji se posebnim mlinom melje, suši i uskladištava. Tako je uputno veće količine granja pri rušenju šuma samljeti ovim mlinom na licu mjesta, mehanizirano tovariti i voziti u krug tvornice na sušenje. Prednost više što se na taj način mogu, a vremenom će to biti i stvarna potreba, čistiti šume od granja, jer za granje poslije ovakvog načina prerade i loženja gotovo nema interesa.

 

Posebno treba napomenuti da je guljenje šibe posve automatizirano izradom strojeva u vlastitoj režiji, tako da je naporan fizički rad gotovo neznatan s obzirom na raniji način guljenja šibe. Ovi strojevi izum su našeg sumještani-na, patentirani i proizvode se u RO i za potrebe drugih proizvođača koji se bave djelatnošću prerade šibe i košara od šibe.

 

Ovaj OOUR iako jedna od najmlađih u našoj MZ perspektivna je i ima uvjete daljnjeg razvoja i usavršavanja proizvodnje pod uvjetom da vremenom usvoji veće obradive površine sa što većim količinama zelene šibe koja je potrebna za košaračku proizvodnju. Posebno je to zanimljivo i iz razloga što za uzgoj šibe ne treba zemljište prve klase pa se čine napori da se ista sadi i na močvarnim područjima koja su do sada zapuštena. Prvi takav pokušaj plantažiranja Krke uskoro će pokazati koliko je to izvodljivo i opravdano i rezultate bi vidjeli već naredne, odnosno ove godine na jesen.

 

Danas je riječ o OOUR-u čiji naziv govori jasno o njegovoj djelatnosti. Nije tako daleko vrijeme kada su se te šibe gulile ščekalkom, kada su one mnogima značile život. Proizvodnja i prerada šibe od uvijek bio je mukotrpan i težak posao. Sadnja i uzgoj nije se ni danas mnogo promijenila osim što se danas primjenjuje sve više strojne obrade, a od skora i herbicida. Prerada koja je bila i teža, i napornija i sporija danas je došla prilično daleko i dostigla je gotovo svjetski nivo.

 

RO "Međimurjeplet", a posebno njezin OOUR "Jedinstvo" uvažavajući navedene činjenice a i primjećujući da težak posao prerade šibe sve više ljudi odvraća od te djelatnosti, ozbiljno je prišla rješavanju lakše, efikasnije i industrijske prerade šibe. Otkupom određenih obradivih površina u toku komasacije, plantažiranjem istih šibom, nametnulo je i potrebu gradnje industrijskog pogona za preradu šibe. Ideja o tome rada se 1978. godine. Prikupljaju se podaci o mogućim izvođačima i dobavljačima opreme. Iskustva u ovoj djelatnosti koja bi se mogla koristiti kod nas, svijet ne poznaje. Dakle, potrebno se uzdati u vlastito znanje i tehnologiju. Ubrzo poslije ideje prilazi se i izradi projektne dokumentacije, izboru izvođača radova, izboru lokacije, udružuju se sredstva na nivou RO "Međimurjeplet" i gradi se suvremena tvornica za preradu vrbove šibe. Lokacija se određuje neposredno uz plantaže kako bi se transportni troškovi što više smanjili.

 

Danas ovaj OOUR zapošljava 60 radnika mahom mladih ljudi. Posjeduje plantaže zasađene šibom u površini od 100 ha. Da bi se potpuno zadovoljile potrebe za suhom šibom, ovom OOUR-u nedostaje još oko 100 ha. obradivih površina koje bi se plantažirale šibom. To je razlog što se ne može u potpunosti zadovoljiti asortiman, zapaža se sve manji interes za sadnju šibe na individualnim posjedima čije površine se siju drugim kulturama. Godišnji kapaciteti prerade šibe iznose 2.100 tona zelene šibe, a s vlastitih plantaža se ubire godišnje oko 1.000 tona. Dakle, kapaciteti prerade šibe su duplo veći nego se u vlastitoj proizvodnji proizvede pa tako ostaje dosta prostora za uslužnu preradu šibe. Sistem uslužne prerade je dobar jer se dovozi zelena šiba a vozi kući prerađena, tj. kuhana i oguljena. Možda je jedini problem uskladiti vrijeme prerade jer su zahtjevi  privatnih osoba  uglavnom sezonski a kapaciteti se za potrebe RO moraju koristiti tokom cijele godine.

 

Uslužno kuhanje šibe uglavnom se obavlja u proljeće i jesen, dok ostali dio godine ostaje za preradu vlastite šibe. U toku prošle godine za privatni sektor se preradilo oko 400 kotlova šibe po cijeni od 24.000 - dinara što predstavlja ekonomičan uvjet za privatni sektor. S obzirom na povećane cijene energenata ova cijena iznosit će u toku ove godine 35.000,- dinara po jednom kotlu. Cijena prerade je pristupačna što se tiče usluge za privatna lica, s obzirom što je usluga kompletna. Dakle, nije potrebno osiguravati ogrijev niti radnu snagu kao kod dosadašnjeg načina prerade šibe. Ona nije ekonomska sa stanovišta tog OOUR-a no, međutim, razlika do stvarne cijene namiruje se u RO. Ineteresantno je i ekonomično što se kao ogrijev za loženje upotrebljava otpad u drvnoj industriji, granje, kora od šibe, korov od sortiranja šibe i drugi materijal koji se posebnim mlinom melje, suši i uskladištava. Tako je uputno veće količine granja pri rušenju šuma samljeti ovim mlinom na licu mjesta, mehanizirano tovariti i voziti u krug tvornice na sušenje. Prednost više što se na taj način mogu, a vremenom će to biti i stvarna potreba, čistiti šume od granja, jer za granje poslije ovakvog načina prerade i loženja gotovo nema interesa.

 

Posebno treba napomenuti da je guljenje šibe posve automatizirano izradom strojeva u vlastitoj režiji, tako da je naporan fizički rad gotovo neznatan s obzirom na raniji način guljenja šibe. Ovi strojevi izum su našeg sumještani-na, patentirani i proizvode se u RO i za potrebe drugih proizvođača koji se bave djelatnošću prerade šibe i košara od šibe.

Ovaj OOUR iako jedna od najmlađih u našoj MZ perspektivna je i ima uvjete daljnjeg razvoja i usavršavanja proizvodnje pod uvjetom da vremenom usvoji veće obradive površine sa što većim količinama zelene šibe koja je potrebna za košaračku proizvodnju. Posebno je to zanimljivo i iz razloga što za uzgoj šibe ne treba zemljište prve klase pa se čine napori da se ista sadi i na močvarnim područjima koja su do sada zapuštena. Prvi takav pokušaj plantažiranja Krke uskoro će pokazati koliko je to izvodljivo i opravdano i rezultate bi vidjeli već naredne, odnosno ove godine na jesen.

 

VREMEPLOV Piše: Franjo Sović

 

24. travnja 1860. Službeno otvorena željeznička pruga Kaniža - Kotoriba - Čakovec - Pragersko, a redoviti saobraćaj započeo je 1. svibnja i to dnevno u oba pravca po dva vlaka s putničkim i teretnim vagonima. Pruga je dala Kotoribi veliki značaj, jer to je bila prva pruga u Hrvatskoj.

 

24. travnja 1948. Osnovano kino "Iskra" u Kotoribi. Šest dana kasnije počelo je redovitim prikazivanjem filmova. Prvi film prikazan u tom kinu bio je domaći film "Mladost naše domovine" koji je gledalo 1073 mještana.

 

30. travnja 1967. Otvoren novi vatrogasni dom u Kotoribi u Glavnoj ulici južno od rampi.

 

1. svibnja 1928. U Kotoribi osnovan nogometni klub "Sloga" koji je nakon četiri godine promijenio ime u "Graničar".

 

5. svibnja 1716. Kotoriba se u izvještaju vozitatora Ivana Mužinića prvi put spominje kao trgovište ili gradić, dok se dotada spominjala samo kao tvrđava. 9. svibnja 1927. Mijo Maltar, košarački obrtnik iz Kotoribe, primio diplomu ve-

 

like plakete časti i zlatnu medalju na sajmu uzoraka (velesajmu) u Rimu na kojem je izložio svoje pletene proizvode od šibe.

 

12.svibnja 1972. Kotoriba je dobila teleks liniju, čime je omogućeno našim radnim organizacijama da dobiju teleks veze.

 

27. svibnja 1972. Prvi teleks u Kotoribi dobio Transjug, međunarodna špedicija. Poslije njega teleks su dobile i ove špedicije: Željezničko-carinsko posredništvo, Feršped, Tranšped, Jugotran-sport i Jugošped. Neko vrijeme teleks je imala i pošta.

 

4. lipnja 1920. Mađarska je konačno, pod prijetnjom oružane intervencije, potpisala u Trianonu kraj Pariza ugovor kojim je novoj Državi Srba, Hrvata i Slovenaca priznala Međimurje time što je priznala Muru kao državnu granicu. Ugovor je u Mađarskoj ratificiran 15. listopada iste godine.

 

13.lipnja 1937. Ogranak Seljačke sloge iz Kotoribe nastupio na centralnoj folklornoj smotri u Zagrebu gdje je na tri mjesta (Kazalištu, Zagrebačkom zboru i u  vrtu  Hrvatskog  sokola)   izveo  program:    otpjevao   je   svatovsku   pjesmu "Stanite se gori stari starešina" i otple-

sao uz pjevanje kolo "Turki robe".

(nastavlja se)

 

 

Na godišnjem zborovanju najuspješnijih proizvođača šećerne repe u 1986. godini, održanom nedavno u Ormožu, vrijedno priznanje - drugu nagradu za ostvarene rezultate u proizvodnji šećerne repe primio je naš sumještanin Josip Horvatić.

Uz čestitke kao najuspješnijem kooperantu "Agromeđimurja" iz Kotoribe, poželimo Josipu i ostalim poljoprivrednicima još plodonosniju godinu!

 

 

Isti karakter kakav će imati prošla proslava Prvog maja u Balogovcu održati će se kod gostionice "Mlin" sa ciljem  okupljanja   radnih  ljudi   MK'I SSRN iz Kotoribe, D. Dubrave, D. Vidovca i Marije na Muri. Pokrovitelj prve proslave ovakvog tipa je  RO "Bratstvo"   Kotoriba. Program proslave:

-        Prvomajska   budnica  kroz   Kotoribu,

-        zvanični  početak  proslave  je  u 10 sati, kada će u ime MK SSRN  biti pročitan prigodni referat, nakon toga slijedi kulturno-umjetnički program u kojem će sudjelovati Ogranak  Seljačke sloge  iz D.  Dubrave, I I KUD "Ivan Knez"  i učenici OŠ Kotoriba, - slijede   sportska   natjecanja   u: odbojci, visećoj kuglani, pikadu, potezanju užeta i bacanju kamena s ramena.     

Organizator i  nosilac sportskih natjecanja je DSR "Partizan" Kotoriba, a sudionici natjecanja su RO Kotoribe.   Prijave   za   natjecanje   prima i DSR  "Partizan do 25. 4. O  održavanju    navedene   proslave službeno će biti obavještene sve MK| SSRN susjednih mjesta.

Sudionike   proslave   snabdijevat  će hranom   (po   minimalnim  cijenama) RO "Bratstvo", a sindikalne organizacije će biti te koje bi trebale svojim članovima na istoj organizirati i | obezbijediti topli obrok.

 

 

Na Zboru radnih ljudi i građana održanom 29. 03. 1987. godine, vođena je rasprava o Programu rada za ovu godinu u kojem se daje prioritet izgradnji nove zdravstvene stanice. Sredstva sa kojima raspolaže Mjesna zajednica nisu dostatna, te su birači jednodušno podržali da se raspiše dodatni mjesni samodoprinos u vremenu od 01. 07. 1987. do 31. 12. 1990. godine u visini od 2 %. Na taj način sakupila bi se sredstva u visini od cea 20 milijardi starih dinara.

 

Iz spomenutih sredstava financirala bi se izgradnja Zdravstvene stanice i izvršila adaptacija "Spomen-čitaonice". Isto tako skupila bi se inicijalna sredstva za izgradnju glavnog kolektora kanalizacije, te sufinanciranje nabavke autocisterne za potrebe DVD-a. Kako se radi o kapitalnim objektima važnim za život i rad mještana, uvjereni smo da će ovakav pristup rješavanja naših potreba naići na punu podršku svakog radnog čovjeka i građanina Kotoribe.

 

Sa svim podacima oko sadržaja, veličine i cijene izgradnje nove zdravstvene stanice, kao i Odlukom o raspisivanju referenduma za uvođenje dodatnog mjesnog samodoprinosa, upoznat ćemo vas u posebnom broju "Kotoripskog vjesnika" koji će izaći neposredno prije referenduma - sredinom svibnja ove godine.

 

 

Koncem mjeseca ožujka u Kotoribi je održana prva od dviju Akcija (u toku 1987.) dobrovoljnog davanja krvi. Za razliku od prošlogodišnje održane u studenom kojoj se odazvalo 138 dobrovoljaca, prva ovogodišnja akcija je nešto brojčano slabija jer se odazvalo 132 dobrovoljnih davalaca krvi. Organizatori Akcije tvrde da će u mjesecu studenom, kada će se održati druga ovogodišnja Akcija, biti porušeni svi dosadašnji   rekordi   po  odazivu.

 

 

Od Centra za socijalni rad naše Općine zamoljeni smo da obavijestimo zainteresirane mještane za prihvat u svoje porodice socijalno ugroženu djecu. Detaljnije upute mogu se dobiti u Centru za socijalni rad u Čakovcu, uz napomenu da se mjesečna naknada za takav prihvat kreće u rasponu od 41.000 -54.000 dinara.

 

 

Ideja o izdavanju internog glasila mjesta, naišla je na odobravanje i pohvale sve šireg broja čitalačke publike Kotoribe te i onih čitalaca kojima list dostavljamo izvan mjesta. U prilog tome govore i pismene pohvale, riječi ohrabre-nja   i    podrške    koje   stižu   našoj    Redakciji.

 

Pišući o tim riječima hvale i podrške, ohrabruje i nedavna Odluka Skupštine MZ koja je jednoglasno (kada smo već bili u dilemi da li bi i dalje list izdavali) potvrdila, da i unatoč poskupljenju troškova tiska od 100%, Kotoripski vjesnik i nadalje izlazi.

 

Objavljujemo odlomke iz pisama koje su redakciji uputili čitaoci izvan Kotoribe, uz zahvalnost svima onima koji su to učinili ili pak to čine usmenim putem.

 

... "Čestitam na tako korisnoj inicijativi. Već ova prva dva broja vrlo uspješno daju sliku vašeg rada, uspjeha i problema svakom stanovniku naše Kotoribe. Želim vam daljnji uspjeh i zahvaljujem se na pažnji (BEŠKA FRNTIĆ - ZAGREB)

 

.. . "Iz jednog skromnog iskustva znam da je za takav pothvat potrebno mnogo truda, entuzijazma i sredstava, pa stoga vaš ponos i zadovoljstvo trebaju biti    još   veći..."    (IGNAC   VUČENIK,   Rijeka)

 

..."Ugodno sam bio iznenađen kada sam iz Čakovca (nedavno) dobio 1. i 2. broj Kotoripskog vjesnika. Bravo! Čestitam vam na realizaciji! Kotoriba također zavređuje jedan takav svoj list..." (DR. ALOJZ JEMBRIH, Sesvete)

 

 

 

Dvadeset sedmog ožujka navršilo se deset godina otkako je u Kotoribi na lešnatom igralištu OŠ Kotoriba odigrana prva košarkaška utakmica. Igrali su: KK "Kotoriba" i KK "Macinec". Rezultat utakmice nije važan, no nije na odmet spomenuti, da od prve utakmice pa unatrag dvije godine entuzijasti-košarkaši nisu osjetili slast pobjede. U arhivi kluba zapisan je datum, 10. 10. 1979. kada su pobjedom  nad  KK  "Borcem"   iz  Nedelišća košarkaši  Kotoribe prvi  put pobijedili.

 

Valja napomenuti, da su teren za treninge i odigravanje prvih službenih utakmica zanesenjaci i zaljubljenici košarke koristili 5 km dalje od Kotoribe, koristili    su   terene    Karaule    "Sedam   sekretara   SKOJ-a".

 

Koji su ti koji su inicirali košarku 1977? Kad odgovorimo na to pitanje, neizostavno moramo spomenuti: Daroslava Vračića (pokojnog), Josipa Goluba i Julija Jauka, da su im u tome svestrano pomagali Franjo Zvošec, Marija Vojvoda i Ivanka Snopek.

 

Golub, Vračić, braća Beliga, Sokač, Trojko, Rebok... bili su ti koji su JJ nedostatku financijskih sredstava i igrališta, nastojali prevladati na terenu sve početne probleme. Zato ih u Klubu s ponosom ističu jer su dali i pokazali onima koji danas nastavljaju njihov entuzijazam, da volja čini čuna. Košarkaški klub "Kotoriba" (naziv u KK "Graničar" mijenja 1978. godine) za sve postignuto veliku zahvalnost, pored gore spomenutih, odaje DPO mjesta koje su na bilo koji način pripomogle da ovaj sportski kolektiv s 46 aktivnih članova opstane u kotoripskom sportu.

 

Kada smo ih zapitali za rezultate kojima se posebno ponose, skromno su nam odgovorili, da je prva podjeda bila osvajanje prvog mjesta u Međimurskoj košarkaškoj ligi 1981. godini, te trijumf juniora prošle kalendarske godine - naslov   juniorskih    prvaka    Međimurja.

 

Početni problemi su prevaziđeni, no nedostatak financijskih sredstava i adekvatnog stručnog kadra su primarni problemi Kluba. Zahvaljujući već pomalo, nazovimo ih tako veteranima košarke Dušku Jauku, Miroslavu Mlakaru, Josipu Lukši, Damiru Fundaku i Miljenku Fušu stručni se kadar entuzijazmom pokriva, no oni su ti koji uz stručnu pomoć klubu pružaju sve ono što je u njihovoj mogućnosti    da    klub   egzistira.

 

Za ovih deset godina kroz klub nije prodefiliralo mnogo imena, danas ih je u ovom napisu spomenuto mnogo, stoga u Klubu upućuju ispriku svima koji nisu uz   ovaj    skromni    jubilej    Kluba   spomenuti.

Za kraj valja napomenuti da je 10 godina predsjedavajući u Klubu bio Julije Jauk i da je na nedavno održanom godišnjem skupu od njega funkciju preuzeo Vilim    Virgej.

 

 

U čast Dana oslobođenja Međimurja u Čakovcu je na kuglani RO "Union" održano natjecanje kuglača-penzionera. U natjecanju je sudjelovala ekipa penzionera Međimurja gdje je u konkurenciji 5 ekipa, ekipa Kotoribe osvojila prvo mjesto.

Uz čestitke penzionerima-kuglačima napomenimo da su ovaj vrijedan uspjeh ostvarili: Matulic, Virgej, Fuš, Fajer, Špoljarić, Viktor Oršoš, Svrta, Tišljer, Drago Dolenec i Đuro Fundak.

 

Ženski rukometni klub "Graničar" iz Kotoribe ima ekipu koja se natječe u 1. međimurskoj ligi. U natjecateljskoj sezoni 86/87. ekipa zauzima 6. mjesto što u klubu smatraju nezadovoljavajućim. Zbog slabe pozicije na tablici, ni u proljetnoj polusezoni ne očekuje se veći pomak na prvenstvenoj ljestvici, ali su zbog ovakve situacije odlučili pomladiti ekipu, što je i garancija ka omasovljenju ženskog rukometa u mjestu. Prije mjesec dana počela je radom pionirska rukometna škola koju sa dosta uspjeha vode iskusne igračice prve ekipe Marija Vojvoda i Ljiljana Ci-celi. Uz dva treninga tjedno u Klubu smatraju da bi neke od polaznica te Škole već u proljetnoj polusezoni mo-

Najveći  problem u klubu predstavlja nedostatak stručnog kadra, no vjeruje se da bi se mogli osposobiti putem seminara Rukometnog saveza Međimurja.

 

Skupština NK "Graničar" definitivno je donijela PROTOKOL boravka članova "Narodnog sportskog kluba" iz Končica Malih.

Gostovanje prijatelja iz NR Poljske organizira se na bazi pariteta, a na osnovu postignutog dogovora između dva Kluba 22. 10. 1986. u Končicama Malim.

Kako ne bi domaćini gostima iz NR Poljske bili samo oni koji su usko vezani uz nogomet, očekujemo od svih Kotoripčana da će se domaćinski odnositi na svakom koraku kako bi dragi prijatelji Poljaci stekli dojam da se nalaze među dragim i iskrenim prijateljima.

Stoga u NK "Graničar" smatraju za shodno da sve mještane Kotoribe upoznamo sa programom - protokolom boravka članova Narodnog sportskog kluba Končice Male u Kotoribi na dan 20., 21. i 22. VI 1987. godine. 20. VI 1987. - delegacija Kluba dočekati će u 17 sati goste na graničnom prijelazu SFRJ - NR Mađarska - Letenje - Goričan. Oko 18,30 očekuje se njihov dolazak u Kotoribu, gdje će im ispred hotela "Bratstvo" biti organizirana dobrodošlica i smještaj. Za 21 sat predviđen je kulturno-umjetrački program za goste, njihove domaćine, uzvanike i mještane Kotoribe. Tom prilikom će između predstavnika gostiju i domaćina biti izmijenjene riječi dobrodošlice.

21.        VI 1987. - u 9 sati gosti će u pratnji svojih domaćina razgledati jednu od RO ili OOUR-a mjesta, a potom u 11 sati  upriličiti  će  im  se  razgledavanje sportskog  parka  u  mjestu. Okupljanje na  igralištu  i  priprema   za   utakmicu predviđena je za 16 sati, da bi u 17,30 bila odigrana prijateljska utakmica dva ju   prijateljskih  klubova.  Po  završetku

susreta predviđa se svečana večera za sve   sudionike   susreta,  ostale  goste, njihove domaćine i uzvanike.

22.        VI 1987. - gosti iz Poljske će se u 7 sati okupiti na ispraćaju ispred hotela   "Bratstvo"   i   poći   u   obilazak   u obližnja  mjesta - Varaždin,  Koprivnicu, Kumrovec i Čakovec. U dva od na vedenih mjesta gostima će biti  priređen ručak i večera, a rastanak je predviđen istog dana u 20,30 na graničnom prijelazu  Goričan -  Letenje.

Očekuje se da će delegaciju sačinjavati 25 službenih predstavnika i 25 članova, simpatizera i uzvanika.

Poželimo dragim gostima i prijateljima ugodan boravak u Jugoslaviji i Kotoribi!

 

Kao nikad do sada interes za Prvenstvo prosvjetnih radnika Međimurja (koje je 14. ožujka u organizaciji Društva pedagoga fizičke kulture općine Čakovec i Osnovne škole Kotoriba, a pod pokroviteljstvom naše MZ) nije bio veći. Natjecanju su se odazvala 103 prosvjetna radnika Međimurja, da bi nakon zanimljivih i veoma kvalitetnih borbi pobjednik u muškoj konkurenciji bio Josip Petek iz OŠ "Ivan Goran Kova-čić" iz Lopatinca, a u ženskoj Francis-ka Pongrac iz OŠ Strahoninec. Raduju i ohrabruju pohvale za dobru organizaciju Prvenstva u kojem je veliku pomoć organizatorima pružio STK "MTČ- Kotoriba".

 

U izuzetno dobroj organizaciji OO SSO mjesta i OŠ, a pod pokroviteljstvom DSR "Partizan" i OO SSO OOUR "Meplast", održana je 5. travnja 8. tradicionalna "Trka oslobođenja Kotoribe". Okupila je zadovoljavajući broj natjecatelja (osmoškolski uzrast), ali broj omladinaca i veterana nije zadovoljio. Trci su prisustvovali predstavnici DPO naše općine i predstavnici sportskih organizacija bratske općine Knjaževac.

 

Za ljubitelje nogometa vijest, da NK "Graničar" odigrava utakmice non-stop, da trenutno osmo mjesto na prvenstvenoj ljestvici klubu ne osigurava plasman u viši rang natjecanja - Ligu ZO Bjelovar - Varaždin, već ga opterećuje kvalifikacijama s jednim od klubova iz  nižeg   ranga  takmičenja.