UGLEDNI REPUBLIČKI FUNKCIONERI U KOTOR!BI

 

Koristeći svoju radnu posjetu Međimurju, RO "Međimurjeplet" Čakovec, 11. o.m. gosti našeg mjesta bili su najugledniji funkcioneri Republike. Goste su u prostorijama MZ primili rukovodioci Zajednice.

Nakon što su upoznati i detaljno informirani o našim životnim i radnim uspjesima i problemima ugledni gosti razgledali su pogone OOUR-a "Jedinstvo", posjetili radnike pogona, Katarinu Matotek i Josipa Radmanića koji rade na izdvojenim radnim mjestima - u svojem domaćinstvu.

 

Pored toga razgledali su najurbaniziranije naselje Roma u našoj sredini.

U delegaciji uglednih funkcionera bili su Marijan Kalanj, predsjednik RK SSRNH, dr. Mira Kermek i Slavko Bosanac članovi Predsjedništva RK-SSRNH, predsjednik Privredne komore ZO Varaždin Ivan Valjak, Darinka Tompoš predsjednica Međuopćinske konferencije SSRNH Zajednice općina Varaždin.

Delegaciju su sačinjavali i općinski funkcioneri SSRNH Čakovec  Franjo  Bratić i  Rudolf Jambrošić

 

 

 

Nastaviti još boljim radom

 

Pred dva mjeseca, točnije 24. travnja nakon svih godišnjih skupova društava i organizacija sumiranje svih rezultata istih obavila je naša MK SSRN.

Iz veoma opširnog izvještaja kojeg je delegatima Konferencije podnijela predsjednica Ružica Fundak izdvajamo najbitnije:

"Sve aktivnosti koje su se provodile i koje će se provoditi karakterizira period vrlo složene i teške ekonomske situacije u zemlji i svijetu. Osnovni zadatak svih subjektivnih snaga je da čine napore za ostvarivanje ciljeva zacrtanih Rezolucijom Skupštine SFRJ. Isti će se moći ostvariti samo odlučnim i organiziranim djelovanjem socijalističkih snaga u okviru SSRN-a".

 

Vršeći analizu trinaestomjesečnog rada Konferencije drugarica Fundak je između ostalog istakla: "Svoju aktivnost u prvom polugodištu prošle godine MK SSRN je bazirala na provođenju delegatskih izbora za članove delegacija samoupravnih organizacija i zajednica i delegate u Skupštinu društveno-poli-tičkih zajednica. Veću pažnju nego ranijih godina MK SSRN-a je u zajedništvu sa OK SSRN posvećivala unapređenju rada delegacija i delegata i njihovom čvršćem povezivanju s delegatskom bazom kao i unapređivanju i razvijanju delegatskog informiranja, te idejno-političkom i stručnom osposobljavanju delegacija i delegata.

Rad delegacija i delegata ne funkcionira onako kako je to zamišljeno i kako to od njih očekuje baza. Ako su delegati u bilo kojoj interesnoj sredini svoju funkciju prihvatili mišljenje je da bi istu trebali "odraditi" onako kako svi od njih očekujemo. To se posebno odnosi na aktivnost delegata u našoj Konferenciji.

 

Nažalost u istoj ima članova koji se u toku dvije godine nisu ni jednom odazvali skupu Konferencije. Istaknuta je konstatacija da je za takvu neaktivnost delegata djelomični  krivac "koji nisu nigdje angažirani", a kakva je njihova aktivnost pokazuje praksa. Konferencija je imala cjelovit uvid u rad društveno-političkih i sportskih organizacija mjesta. Sve su bile obavezne Konferenciji dostavljati svoje godišnje izvještaje i programe rada. Na osnovu istih sastavljen je cjelovit izvještaj Konferencije." Iz rada društava i  organizacija  izdvajamo  najhitnije:

 

00 SSO - Dosadašnja neaktivnost mladih pravdala se nedostatkom adekvatnih prostora za rad. Početkom godine došlo je do smjene rukovodstva organizacije. Naslućujući po početnim koracima u radu mladih, mladima predstoji bolji period u njihovoj aktivnosti.

 

MO SUBNOR-a - Danas broji sedamdesetak članova. Isti su uključeni u sve pore društvenog i političkog života mjesta. Njihova aktivnost posebno dolazi do izražaja oko organizacije proslave Dana borca.

 

00 SRVS - Veći dio svoje aktivnosti posvećuje vojno-stručnom usavršavanju. U toku 1986. god. održali su tri stručna predavanja, učestvovali su na XI Općinskom taktičko-orijentacionom maršu u Goričanu i osvojili drugo mjesto.

 

AKTIV ŽENA - Svoj je programa rada realizirao u protekloj godini u punom obimu. Aktivnost je kontinuirano prisutna, a raduje podatak da u Aktiv ulazi sve veći broj članica.

 

DVD - Broji 67 članova, veterana, seniora i omladinaca. Raduje podatak da društvo okuplja sve više mladih, tako da je danas u njihovim redovima čak četrdesetak pionira. U svim vidovima vatrogasnog takmičenja Društvo bilježi rezultate vezane do razine republike.

 

MOCK - Organizacijom dobrovoljnog davanja krvi i uključivanjem u ostale humanitarne  akcije  spada  u  sam  ostvarenih rezultata na nivou općine Čakovec.

 

KUD "IVAN KNEZ" - Dovoljno je istaknuti 24 nastupa što u mjestu, općini, van republike i države. Omasovljenje članstva je prioritetni zadatak njegovatelja narodnog blaga. DRUŠTVO

 

NAŠA DJECA - okuplja simpatizere djece, bori se za njihovo bolje, ljepše i bezbrižnije sutra. S obzirom na svoju brojnost u Društvu se nadaju da će se veći dio članova animirati radom i tako pomoći da se realiziraju zacrtani ambiciozni programi i planovi.

Nastaviti još boljim radom

 

SPORTSKE ORGANIZACIJE - njihova se aktivnost odvija preko devet klubova. Okupljaju blizu 200 aktivnih sportaša dok je njih 250 uključeno u sportsku rekreaciju. Nedostatak financijskih i materijalnih sredstava za redovnu i normalnu djelatnost osnovni je problem koji okupira zaljubljenike sporta, no entuzijazam i ljubav za sport premošćuje i te probleme.

 

Osnovni oblik rada u MK SSRN-a je sekcijski rad i rad preko koordinacionih odbora. Svi oni imaju zacrtane godišnje programe rada. Realiziraju ih sa više ili manje uspjeha, ocijenio je godišnji izvještaj i posebno istaknuo primjer uspješnog rada sekcije za informiranje. U završnom dijelu svog izvještaja drugarica Fundak je naglasila da naša MZ spada u najveće u općini Čakovec, da smo dosadašnjim radom uvijek dokazivali da znamo, hoćemo i možemo   raditi.

 

 

 

'Na   nedavno   održanoj   Skupštini   MZ  Kotoriba   delegatima   je   podnijeta   informacija   o

ostvarenom programu rada i financijskom planu za razdoblje siječanj-travanj ove godine. Iz iznijete informacije je vidljivo da je u radu MZ i njenih organa prisutna konstantna aktivnost što je rezultat vidnog napretka mjesta.

 

Prioritetni zadatak proteklog perioda bila je svestrana i sveobuhvatna  priprema za  uvođonje   referenduma  u   cilju  prikupljanja  dodatnih   sredstava   mjesnog    samodoprinosa.

Koliko  se   u   tome   uspjelo   pokazuju   rezultati   svibanjskog   referenduma   (83%   glasalo ZA).

 

U travnju je završeno asfaltiranje novootvorenih ulica mjesta i dijela javnih površina ukupne površine 4.600 kvadratnih metara.  Okončan  je  postupak  eksproprijacije    zemljišta   individualnih   poljoprivrednika u   svrhu   proširenja  postojeće  šljunčare,  dograđena je javna rasvjeta i izvršeni su svi pripremni radovi za izgradnju još jedne trafostanice u mjestu (školska ulica), a kod svih društvenih objekata izvršene su potrebne pripreme za priključak na vodovodnu mrežu.

 

U tom razdoblju ostvareni su prihodi od 18.500.000 dinara i to 11.500.000 od sredstava samodoprinosa, 7.000.000 je vlastitih prihoda i dotacije SO Čakovec. Rashodi su bili 9.500.000. Sa prenesenim sredstvima iz 1986.     godine     MŽ     danas     raspolaže     sa

14.500.000 od kojih je 7.500.000 udružila u internu banku GK "Međimurje" Čakovec kao inicijalnu bazu u svrhu izgradnje novog Zdravstvenog doma.

 

 

Detaljnije o rezultatima

 

Komisija za  provođenje  referenduma  naše  MZ na  svojoj sjednici  održanoj  17. svibnja prezentirala nam  je  detaljne  rezultate  proteklog  referenduma.  Glasalo se  na pet glasačkih  mjesta. Na glasačkom mjestu  br. 1  glasali  su stanovnici  Murske ulice, Trga oslobođenja,  Ulice V. Nazora, Zelengaja,  Gajeve,  Dravske,  Prvomajske,  3.  aprila,  Gradića,  Male  i   R.  Končara. Na  tom  glasačkom  mjestu  bilo  je  upisano  477 glasača.   Ukupno  ih je  glasalo  439, što čini  92%. "ZA" prijedlog glasalo je 40 glasača  ili  84%, a "PROTIV" prijedloga glasalo je 25 glasača ili 6%. Nevažećih    listića    bilo    je    14.

 

Glasalo se  na pet glasačkih  mjesta.

 

Na glasačkom mjestu  br. 1  glasali  su stanovnici  Murske ulice, Trga oslobođenja,  Ulice V. Nazora, Zelengaja,  Gajeve,  Dravske,  Prvomajske,  3.  aprila,  Gradića,  Male  i   R.  Končara.

Na  tom  glasačkom  mjestu  bilo  je  upisano  477 glasača.   Ukupno  ih je  glasalo  439, što čini  92%. "ZA" prijedlog glasalo je 40 glasača  ili  84%, a "PROTIV" prijedloga glasalo je 25 glasača ili 6%. Nevažećih    listića    bilo    je    14.

 

Glasačko mjesto broj 2 sačinjavali su mještani Ulice maršala Tita od kućnih brojeva 2 - 88 i 1 - 119, te školske i Ulice M. Gupca.

U birački spisak bilo je upisano 497 glasača. Ukupno je glasalo 433 ili 87%. "ZA" prijedlog glasalo je 399 glasača što čini 80%, a "PROTIV" prijedloga 24 glasača ili 5%. Nevažećih listića bilo je 10.

 

Na glasačkom mjestu broj 3 glasali su stanovnici Međimurske ulice, Ulice I. Kneza i JNA. Ukupno ih je bilo upisano u spisak 407. Njih 374 ili 92% odazvalo se glasanju. 353 je dalo svoj glas "ZA", što čini 87%, "PROTIV" je bilo 12 glasača ili 3%, a nevažećih listića bilo je 9. "ZA" prijedlog,

 

Na glasačkom mjestu broj 4 bilo je 344 glasača od ukupno evidentiranih 459. Glasanju se odazvalo 370 glasača ili 81%. "PROTIV prijedloga glasalo je 25 glasača ili 5%, a nevažeći listić bio je jedan. Na navedenom glasačkom mjestu izjašnjavali su se sumještani iz Ulice S. Radića, Kolodvorske, Nove, V. Vlahovića, I. G. Kovačića, Vrtne, P. Miškine, Sajmišne i J. Slavenskog.

 

Na petom glasačkom mjestu od 557 upisanih glasača iz Ulice maršala Tita od broja 123 do završetka, i broja 90 do završetka, te M. Pijade, S. Vojvode, N. Tesle, B. Kidriča, Đ. Salaja, V. Markana, E. Kardelja i I. L. Ribara, glasanju se odazvalo 529 glasača sa postotkom 95. "ZA" prijedlog glasalo je 498, a "PROTIV" 27 glasača, dakle "ZA" je bilo 39%, a "PROTIV 5% glasača. Nevažeća su bila svega četiri listića.

 

Iz prezentiranih podataka nije teško evidentirati odaziv po stambenim područjima u mjestu, no evidentna je činjenica da oni koji su od svih dosadašnjih samodoprinosa dobili najmanje još uvijek u najvećem postotku podržavaju isti. O tome u popratnom komentaru piše predsjednik Savjeta MZ Franjo Zvošec.

 

 

 

Pristupiti glasanju na referendumu ili drugim izborima obaveza je svakog punoljetnog i pravno sposobnog građanina SFRJ. Kako i za što glasati pravo je svakog građanina. Kako smo glasali na posljednjem referendumu za uvođenje dodatnog samodoprinosa za izgradnju zdravstvene stanice prikazuje prednja tabela sa brojčanim  podacima.

 

Prilikom provođenja referenduma primjećeno je da je glasanju pristupilo nešto više birača nego kod ranijih nekih izbora pa otuda i tako dobar rezultat kada je riječ o brojkama i postocima.

No nije samo to jedini razlog što se velik broj naših građana izjasnio "ZA" uvođenje samodoprinosa. Uvidjela se potreba izgradnje jedne suvremenije zdravstvene stanice nego je danas imamo. Očekuje se naravno da će to doprinijeti da zdravstvena zaštita bude kvalitetnija i potpunija.

Potpunija u smislu što šireg obima pružanja zdravstvenih usluga koje su se do sada morale tražiti  u  Čakovcu, a odsustvovanje radnika iz udruženog rada zbog toga, bila su znatna. Izjašnjavanju na ovom referendumu nisu pristupili oni koji već da ne kažemo, tradicionalno ne pristupaju takovim vidovima izjašnjavanja i što time postižu nije nam jasno ali uglavnom ne znaju to ni oni da ne postižu ništa. Velik broj građana pristupio je glasanju i izjasnio se "ZA".

Valjda smo shvatili da je osnov jednog društva i njegovog napretka, dobro organizirano i efikasno zdravstvo i školstvo jer bez toga nema napretka. Pišemo ovo i zato što smo primijetili da jedan broj onih koji često koriste usluge zdravstva ili imaju malu djecu, nisu pristupili glasanju, nažalost među njima ima i članova SK. Među takvima ima i dosta mlađih bračnih parova s djecom. Što su oni takvim postupkom htjeli postići. Bili su samo zapaženi, naravno u negativnom smislu. Za njih očito ne vrijedi poruka i nepobitna stvarnost da na mladima svijet ostaje.

 

 

Vrijeme je bujne vegetacije i period kada češće trebamo kositi travnate dijelove ispred i oko vlastitih kuća. Da li to zaista činimo? Nažalost ne. Kod dijela domaćinstava je k tome primjećeno da uz visoku travu, okolicu nagrđuju drveni trupci - "trčki". S obzirom da nam to postaje uhodana navika iz MZ poručuju da ovakav nered više neće tolerirati, a svaku neprimjereno uređenu okućnicu biti će prisiljeni prijaviti komunalnim inspektorima pri SO Čakovec. Drvena građa tolerirati će se samo ispred kuća u adaptaciji ili izgradnji.

 

Mjesto na kojemu su pokopani naši dragi pokojnici, među njima znani i neznani borci MOB-a je naše groblje. Svoje dužno poštovanje prema pokojnicima izraziti ćemo redovitim čišćenjem

vanjem nadgrobnih oznaka i cvijeća, kao i ponašanjem kakvo dolikuje čovjeku. Uredno održavanje grobova nama dragih pokojnika je naš dug i stalna briga, a da groblje bude mjesto i dostojno počivalište svima  umrlima.

 

Da li svojim postupcima i ponašanjem to pokazujemo? Sigurno ne, jer nam je veoma teško uvele vijence i cvijeće odnijeti u za to određeni prostor, lakše je iste odložiti na susjedovo grobno mjesto. Zar je to ponašanje? Čistimo grobove svojih najdražih, a nagrđujemo druge!!??

Prostor za odlaganje otpadnog cvijeća postoji, svaki prekršilac i onaj koji se neće pridržavati propisa o odlaganju smeća biti će prijavljen Komunalnoj inspekciji. Ista poruka vrijedi i za nesavjesne pri odlaganju ostalog smeća na za to određenom deponiju u Zelengaju. Stroži kriteriji primjenjivati će se za prekršio-ce iz organizacija udruženog rada jer su oni ti koji su postojeći deponij pretvorili u sastavni dio ulice.

 

 

 

VIJESTI

U subotu i nedjelju 13. i 14. 6. su učenici i nastavnici OŠ Kotorba na izuzetno svečan način obilježili svoj dan - Dan škole.

U subotu je bila održana svečana priredba za učenike i mještane Kotoribe. Tu su bili sumirani rezultati i uspjesi jednogodišnjeg perioda. Na priredbi su najuspješniji učenici primili priznanja i nagrade, dok su učenici Marina Matulic, Patricija Čižmešija, Tanja Koštanjević i Ivica Jakupak primili diplomu - priznanje te medalju "Braća Ribar" kao najbolji učenici tokom osnovnog školovanja.

Nakon toga prezentiran je presjek kulturno-umjetničkog stvaralaštva učenika škole, da bi proslava završila u nedjelju kada su svi zainteresirani mogli razgledati izložbu najuspjelijih učeničkih radova.

U školi izražavaju žaljenje zbog slabog interesa   roditelja  toj   manifestaciji.

 

 

Nije prvi puta da se učenici OŠ Kotoriba odazivaju humanitarnim akcijama, odazivajući se apelu tjednika "Arena" koji prikuplja novčana sredstva za izgradnju potresom pogođene školske zgrade u Velikoj Polači u općini Knin.

Solidarizirajući se sa postradalim drugovima školarcima učenici našeg mjesta u veoma kratkom roku prikupili su 46.258 dinara i uplatili ih na posebno otvoreni žiro-račun s uvjerenjem da će im prijatelji iz Velike Potače novu školsku godinu započeti u novoj školskoj zgradi.

 

Koristeći dugogodišnju praksu organizacije izleta za najzaslužnije Članice  Aktiva žena u  nedjelju će njih pedesetak uz djelomićno samofinanciranie posjetiti  Ljubljanu i

Postojnsku jamu.

 

Polazeći od osnovnih pretpostavki zacrtanog programa rada - omasovljenje članstva sa zaljubljenicima zbornog pjevanja i narodnih plesova u Društvu su načinjeni prvi koraci u pomlađivanju i većem okupljanju Članova.

 

Koristeći stranice ovog lista iz Društva upućuju apel svim zainteresiranim koji se žele na bilo koji način afirmirati u radu sekcija Društva da dođu u društvene prostorije svakog utorka i petka poslije 20 sati. Svojim odazivom i doprinosom povećati ćete ugled i renome KUD-a "Ivan Knez".

 

 

Pridružujući se proslavi mladih Jugoslavije, protekli mjesec mladi našeg mjesta priredili su veoma uspjelu priredbu pod naslovom "Ove male misli su sušanj lišća, u mom duhu one šapću radost". Ideja i realizacija hvalevrijedna, no zamjerka starijima što nisu željeli prisustvovati izvođenju kvalitetnog kolaža stihova, pjesme i scenskih prikaza.

Ostajemo   u   uvjerenju    da   mlade    to    nije obeshrabrilo.

 

U toku prošlog mjeseca u Zenici je održano dvodnevno savjetovanje na temu "Mjesna zajednica u ONO i DSZ". Cilj savjetovanja je bio da sveobuhvatno sagleda stanje obrane i zaštitne organiziranosti u Mjesnoj zajednici, da se razmijene pozitivna iskustva, aktualiziraju pojedina pitanja iz te oblasti te unaprijedi djelovanje nosilaca poslova i zadataka obrane i zaštite u Mjesnoj zajednici.

Iz SRH savjetovanju su prisustvovali predstavnici 16 mjesnih zajednica. Među njima bili su i predstavnici naše sredine Antun Fundak i Franjo Zvošec koji su uz predstavnika Pulske općine bio referent na temu: "Iskustva i aktualni problemi obuhvaćanja za ONO  i  DSZ u  Mjesnoj zajednici".

 

 

 

EJ "Konfekcija" Kotoriba

 

Početkom šezdesetih godina ondašnji NOO Kotoriba pokreće pitanje otvaranja industrijskog pogona u kojem bi se zaposlio veći broj mještana, prvenstveno ženske radne snage jer muška radna snaga bila je zaposlena u košarač-kom poduzeću. Kako se zapošljavanje vidi u tekstilnoj industriji, pokreće se pitanje otvaranja pogona od strane ondašnje već renomirane RO "MTČ" u Čakovcu. Oko otvaranja ovog pogona bilo je i dosta nesuglasica što zbog nejasnog programa, što zbog raznih drugih interesa.

 

No, ipak pogon se formira od nekoliko muškaraca KV krojača i u samom početku program je šivanja odijela po mjeri. No ubrzo se takva orijentacija napušta i počinje masovnije zapošljavanje i jasniji proizvodni program koji je zadržan i do danas.

 

Ova EJ danas zapošljava ukupno 344 radnika, odnosno radnica s obzirom da je od ukupno zaposlenih svega 10%  muškaraca i 90% žena.

Od ukupno zaposlenih 188 radnika su iz Kotoribe dok je preostalih 156 iz susjednih mjesnih zajednica. Ovaj broj radnika proizveo je u 1986. godini ukupno 1,844.380 kom. jedinica raznih proizvoda. Od ukupne proizvodnje 26,6% proizvoda izvozi se na  konvertibilno područje. Prosječni osobni dohodak u ovoj organizaciji iznosio je u protekloj godini 86.000,- dinara. Proizvodni program čini muško i žensko donje rublje, dječji odjevni predmeti i sportska odjeća uglavnom trenirke.

 

Za razvoj ove djelatnosti preuređeni su prostori koje je ustupilo košaračko poduzeće iz Kotoribe koje je financiralo i nabavku prvih šivaćih mašina. Kako se ova proizvodnja razvijala nameće se potreba širenja proizvodnih prostora, pa je 1973. godine izgrađena nova hala koja već deset godina kasnije nije adekvatna za proizvodnju koja se vrlo brzo razvijala i već 1985. godine pristupa se gradnji nove proizvodne hale suvremenije primjerne modernoj proizvodnji u tekstilnoj industriji. Rekli smo da se počelo sa nekoliko radnika da bi prije useljenja u novu halu 1985. godine bilo zaposleno 248 radnika, a danas 344 radnika ili jedna četvrtina zaposlenih u Kotoribi, zaposleno je u ovoj organizaciji.

 

Kako kvalificirane radne snage zainteresirane za zapošljavanje, nije bilo u posljednje dvije godine zajedno sa SlZ-om za zapošljavanje osposobljeno je preko tečaveja 70 žena koje rade u sadašnjem pogonu. Ova proizvodnja čini određenu perspektivu u pogledu zapošljavanja,   posebno   ženske   radne snage a i tekstilna industrija inače već duži niz godina bilježi pozitivne rezultate i znatan tehnološki napredak.

 

U ovoj RO imaju takva saznanja i njihovi planovi su modernizacija strojnog parka u cilju praćenja svjetskog razvoja u tekstilnoj industriji a napose u cilju što kvalitetnijeg i po cijenama pristupačnijeg proizvoda.

U ovoj EJ nema organa upravljanja na nivou jedinice već na nivou OOUR u kojima su radni ljudi ove EJ zastupljeni preko svojih delegata. Društveno-po-litički život dobro funkcionira unutar RO ali se primjećuje slaba povezanost sa društveno-političkim organizacijama na nivou Mjesne zajednice.

 

 

VREMEPLOV Piše: Franjo Sović

 

30. lipnja 1976. Skupština općine Čakovec na prijedlog Inicijativnog odbora iz Kotoribe donijela je Odluku o pristupanju komasaciji u k.o. Kotoriba.

 

9. srpnja 1941. U Međimurju službeno uvedena mađarska vojna uprava o čemu su Kotoripčani obaviješteni plakatima na mađarskom i na tzv. "međimurskom" jeziku. Dva dana kasnije po Mađarima postavljeni općinski načelnik istjerao je dvoje hrvatskih pisara iz općinskog ureda zbog toga što nisu htjeli položiti zakletvu šefu mađarske države. To je bio posljednji dan rada hrvatskih službenika u kotoripskom općinskom uredu jer su ga idućeg dana mađarski žandari zapečatili.

 

26. srpnja 1964. Otkriven spomenik Ivanu Knezu, organizacijskom sekretaru Kotarskog komiteta KPH Prelog, u šumi kraj Kotoribe gdje je poginuo uoči oslobođenja Kotoribe.

2. kolovoza 1793. Đuro Vojvoda, načelnih trgovišne općine Kotoriba, kao i prisežnici Josip Matotek, Đuro Horvat, Martin Siladi, Josip Fuš, Marko Horvat, Mijo Matan, Žiga Štrok, Mijo Markulija i Mijo Ujlaki potpisali su na hrvatskoj kajkavštini, poput drugih međimurskih općina, izjavu podložnosti grofu Jurju Festetiću i imenovali Stjepana Cenka, Ljudevita Mlinarića i Boltu Bedekovića svojim opunomoćenicima pred grofom za sklapanje ugovora o arendi tj. zakupnini za zemlju.

 

4. kolovoza 1965. Katastrofalna poplava Kotoribe. Ujutro toga dana vodene bujice Mure sručile su se u sjeverozapadni dio sela i poplavile stambene i gospodarske zgrade od kojih je nekoliko desetaka bilo srušeno ili teže oštećeno. Bio je srušen i armiranobetonski most na cesti pred Kotoribom i oštećena pruga prema Čakovcu, a prugu prema Mađarskoj morali su prekopati sami branioci da bi spasili selo. Zato je selo bilo odsječeno od svijeta preko tri dana.

 

6. kolovoza 1941. Međimurje su nakon proglašenja mađarske vojne uprave napustili posljednji hrvatski službenici iz Kotoribe i to tri učitelja i dva općinska pisara koji su odbili položiti zakletvu šefu mađarske države. Oni su na kotaru dobili propusnicu za prijelaz granice na Dravi istom kad su potpisali izjavu da dobrovoljno napuštaju Međimurje i da se više nikad neće vratiti kao i da nemaju nikakvih potraživanja iz Međimurja.

 

19.kolovoza 1966. Mura probila nasipe i poplavila kotoripsko polje i dvije najniže seoske ulice. To je bila posljednja poplava Kotoribe, ali manja od prošlogodišnje.

 

20.kolovoza  1857.  Izrađena zemljišna knjiga   (gruntovnica)   za   k.o.   Kotoriba na njemačkom jeziku. To je naime bilo doba apsolutizma i centralizma.Naše selo tu se naziva Koturiba.

 

 

 

PREDSTAVLJAMO VAM. . .

 

Iduće godine će šahisti našeg mjesta proslaviti vrijedan jubilej - 40 godina osnutka Šahovskog kluba.

 

Šah se organizirano počeo u mjestu igrati 1948. godine, kada su Josip Ko-vačić, Franjo Matjanec i Josip Rebok organizirali oko sebe pristaše i poklonike ove igre. Mjesto okupljanja blizu stotinjak članova bile su prateće prostorije kina.

 

U to vrijeme se na širem području šahisti nisu mogli takmičiti organizirano preko liga. Svoja su umijeća pokazivali preko organizacije turnira u Varaždinu, Čakovcu, Prelogu i Kotoribi.

Ne raspolažući detaljnijim podacima saznali smo da su već tada drugokate-gornici postali osnivači kluba, nažalost imena ostalih ne znamo. Slijede godine uspješnog rada, no početni entuzijazam polako se gasio. Nakon višegodišnje stagnacije zaljubljenici crno-bijelog polja ponovo se okupljaju 1970. godine, ne mogu sudjelovati na organiziranim liga natjecanjima i 1972. rad kluba je ponovo zamro.

 

Nakon ovog drugog prekida šahisti entuzijasti od kojih ćemo spomenuti samo neke kao što su J. Fuš, V. Ujlaki, A. Šebestijan, I. Valpatić, Đ. Fuš, Z. Habuš, Z. Tilošanec, Z. Santi ... 1978. godine reaktiviraju rad šahista. Lijepo je spomenuti da je dio njih i danas veoma aktivan u radu kluba. Ponovnim okupljanjem šahisti se uključuju u takmičenje na nivou Općinske lige gdje i danas odmjeravaju snage sa sve većim brojem šahovskih klubova Međimurja.

 

Pitajući ih za rezultate kojima se posebno ponose, skromno su istakli 1984. godinu kada su bili prvaci B Međimurske šahovske lige i veliki stupanj aktivnosti pionira u periodu uspjeha seniora. Nažalost rad podmlatka bio je kratkog vijeka. Šah za njih postaje neatraktivna igra, prestaju aktivnim igranjem, odlaze u druge sportove, a nažalost i u druge šahovske klubove. Klub podmladak treba stvarati i odgajati jer bez toga nema napretka i upravo nedostatak mladih klub dovodi u teškoće prilikom uključivanja u redovna natjecanja.

 

Planovi i želje?

Pored boljih rezultata u redovitom natjecan, organizirati turnire u svrhu stjecanja kategorija. U jubilarnoj godini organizirati simultanku sa jednim šahovskim velemajstorom.

 

Useljenje u svoje prostorije je trenutno najveća želja. Momentalno su prihvaćeni od strane DVD-a koje im je ustupilo novoadaptirane podrumske prostorije doma. Adaptacijom Spomen--knjižnice i čitaonice gaje nadu da će pod tim krovom naći svoj nekadašnji kutak.

Danas u klubu aktivno radi 35 članova. Želja im je da se taj broj poveća, pogotovo kada se zna da u mjestu ima vrlo dobrih šahista i zaljubljenika u šahovsku igru, i zato ovaj napis neka bude poziv u klupske prostorije onima koji žele svojim sposobnostima i kvalitetom doprinijeti napretku kluba.

 

U ovom kratkom i globalnom predstavljanju skorih slavljenika ne namjerno su ispušteni mnogi podaci za koje svaki stariji šahista zna, no namjera predstavljanja nije bila zadiranje u detaljniju analizu prošlosti kluba, već samo vijest mještanima, da i sa skromnim kadrom i financijskim sredstvima i bes-kućništvom mogu egzistirati oni kojima volja i entuzijazam premošćuje sve.

 

 

 

Kako smo radili?

Zavjesa je spuštena na još jednu takmičarsku sezonu. Izuzev šahista koji moraju odigrati drugi dio prvenstva ostali klubovi ovim će zbirom otići na ljetni odmor:

 

NOGOMETNI KLUB "GRANIČAR" - Takmičarsku je sezonu završio na 8. mjestu u okviru Treće regionalne lige ZO Varaždin. Mjesto koje klub drži u neizvjesnosti. Da li kvalifikacije, direktan plasman u viši rang takmičenja ili nešto drugo? Do zaključenja lista sudbina Kluba ostaje otvorena.

 

STOLNOTENISKI KLUB "MTČ-KOTORIBA" - U Hrvatskoj stolnoteniskoj ligi istok igračice su zauzele vrlo dobro peto mjesto, dok su igrači ¦- seniori osvojili 2. mjesto u Sjeverozapadnoj A-regiji i time su stekli pravo na kvalifikacije za ulazak u Hrvatsku ligu-is-tok. Kvalifikacije su odigrali i u konkurenciji 6 ekipa osvojili su treće mjesto što i ostavlja nadu za plasman u viši rang i to ukoliko se "Partizan" iz Bjelovara plasira u Međurepubličku ligu. Do zaključenja lista plasman "Partizana" nije poznat.

 

KOŠARKAŠKI KLUB "GRANIČAR" natjecao se u Ligi ZO Varaždin-istok i u konkurenciji osam klubova osvojio je nezavidno peto mjesto.

 

ŽENSKI RUKOMETNI KLUB "GRANIČAR" - Rukometašice su se natjecale u Međimurskoj rukometnoj ligi za žene i u konkurenciji 6 ekipa osvojile su svega 5 bodova što im je donijelo i posljednje mjesto na prvenstvenoj ljestvici.

 

KUGLAČKI KLUB "BRATSTVO" - Dugo su držali primat na prvenstvenoj ljestvici Prve međimurske lige Kuglačkog saveza Općine Čakovec. Osvojili su 28 bodova kao i prvoplasirana momčad "Željezničara" iz Čakovca, no prvaka je odlučio bolji rezultat u međusobnim susretima.

 

ŠAHOVSKI KLUB "KOTORIBA" - natjecao se u B-Medimurskoj ligi gdje se pored njih natječe još pet klubova. Sa 24,5 bodova klub je u prvom dijelu natjecanja zauzeo četvrto mjesto.

DSR "PARTIZAN" - upravo provodi RSI u malom nogometu. U natjecanje je uključeno 11 ekipa. Nakon završnih razigravanja saznat ćemo pobjednika.

 

 

Zbog iznenadnog otkazivanja gostovanja nogometaša iz Poljske gostovanje u našem mjestu, našim nogometašima ostaje vrijeme da njihovo gostovanje dogovore prilikom susreta u Poljskoj. Na put polaze igrači i rukovodstvo kluba u drugoj polovici idućeg mjeseca.

 

 

 

Sezona je poljoprivrednih radova. Znamo da vam je teško. Naš stalni i vjerni suradnik Franjo Nad svojim stihovima vezanim za poljoprivredu u našoj sredini pokušao je poljoprivrednicima   olakšati   "jade".

 

Naše  Dolje  sada  drukčije   izgleda,

komasacijom   smo  napravili reda.

Nema više gustih meda.

Nestalo   je   napuštenih   šibnika.

Izravnale  su  se  mnoge  bare

I   u plodnu  zemlju  pretvorile  šikare.

Putevi   i   pristup   našim   parcelama,

Mnogo  je  bolji   i  ljepši  nego  je  bio prije,

To  svaki  vidi  i nitko ne može  da  krije.

Dobra je to zemlja.

Ako se obradi hoće i da rodi.

Šećerna  repa  i  industrijsko  bilje,

Može da se proizvodi.

Samo   cijene   repromaterijalu,

I poljoprivrednim proizvodima nisu u skladu,

Dok sve naplatiš  imaš slabu zaradu.

Jedino   to   poljoprivrednika   jadi,

Zato  se  za  poljoprivredu  slabo  interesiraju

mladi.

Naši  odgovorni trebali  bi  malo  više Računa o tome voditi, Poštivati  pravu  ekonomsku  računicu, I  time  i  poljoprivrednika   i  radnika Skupoće osloboditi.

Onda  će  zemlju  zavoljeti  i  naši  mladi, Dok   se   od   nje   može   Uvjeti   i   nešto   da

zaradi.

 

 

 

OBAVIJEST ČITAOCIMA

ZBOG SEZONE GODIŠNJIH ODMORA I NEMOGUĆNOSTI PRAVODOBNE DOSTAVE LISTA U VAŠE DOMOVE IDUĆI BROJ ĆE DO VAS STIĆI PRVOG DANA JESENI.

Opravdajte  našu  ispriku!