Svečana akademija u čast rođendana Republike biti će u petak 27. studenog u 19 sati u dvorani kina "Iskra".

Za ovu prigodu će gosti našeg mjesta biti članovi Radničkog kulturno prosvjetnog društva "Karlo Mrazović" iz Murskog Središća. Oni će se našim mještanima predstaviti poetsko-glazbenim recitalom "Tako se rađala sloboda".

 

 

 

 

Prošlo je 50 godina od dolaska Josipa Broza Tita na čelo naše Partije, prošlo je 67 godina od razvijanja i jačanja revolucionarne svijesti radničke klase u našoj sredini.

Za naš list, specijalni prilog razvijanju i jačanju radničkog i komunističkog pokreta u Kotoribi pripremio je direktor Muzeja Međimurja prof Vladimir Kalšan. Prilozi će izlaziti u nastavcima, a drug Kalšan će svojim izlaganjem biti gost svečane akademije posvećene 50. godišnjici dolaska druga Tita na čelo partije. Navedena svečanost će biti u prvoj polovici idućeg mjeseca

 

U Međimurju kao izrazito poljoprivrednom kraju, tek nakon I svjetskog rata dolazi do značajnijeg investiranja u industrijske pogone. Pretpostavki za-investiranje kapitala bilo je nekoliko, a najznačajnije su prometne veze / brojna, jeftina radna snaga. Između dva svjetska rata dolazi do snažnog razvoja tekstilne industrije (Graner, Brunner i Neumann u Čakovcu), građevne industrije (ciglane u Šenkovcu i Mihovljanu), prehrambene industrije Čakovečki paromlin, munjara i Vajda), metalne industrije (Tvornica pletene žice, čavala i metalnog namještaja), drvne industrije (pilane u Kotoribi i Čakovcu), otvaraju se rudnici ugljena u M. Središću i Peklenici, nafta se crpi u Selnici. Razvijaju se i druge grane, osobito košaraštvo u donjem Međimurju s centrom u Kotoribi. Razvojem industrije formirala se i radnič-kla klasa. Broj zaposlenih radnika neprestano je u porastu, a tridesetih godina u Međimurju ih je oko tri tisuće. Krvave represalije klasnog i nacionalnog neprijatelja u studenom 1918. godine ostavile su dubokog traga u svijesti Međimuraca. One su učvrstile uvjerenje da ideje i tekovine velike oktobarske revolucije nude rješenja za prevazilaženje nagomilanih klasnih, nacionalnih, socijalnih i drugih problema. Veliki broj Međimuraca uzeo je aktivnog učešća u mađarskoj socijalističkoj revoluciji Bele Kuna, a nemali broj njih je u vihoru I svjetskog rata došao u neposredni dodir ili pak aktivno učestvovao u prvoj pobjedonosnoj socijalističkoj revoluciji u povijesti ljudskog društva.

Agrarna reforma, koja u stvari nikada i nije bila provedena (seljaci su bili upućeni na otkup zemlje pod vrlo nepovoljnim uvjetima) dovela je do-snažnog procesa raslojavanja na međimurskom selu. Razumljiva posljedica takvoga stanja bila je prvo glad za zemljom, a potom i bijeg sa sela. Manji dio radno sposobnog stanovništva apsorbirala je industrija, a drugi dio odlazio je na rad izvan Međimurja, u   velike   gradove,   naročito   Zagreb   i

Beograd. Ovdje su međimurski radnici došli u dodir s jugoslavenskom radničkom klasom i aktivno se uključili u revolucionarni radnički pokret. Povremeno se vraćajući u rodni kraj donosili su sa sobom revolucionarne ideje, svoje borbeno iskustvo i naprednu literaturu. Ideje klasne revolucionarne borbe nailazile su plodno tlo u međimurskim selima, odakle se regrutiraju novi revolucionarni kadrovi. Među mnogima takvima su i Beška Frntić, Joža Horvat, Andrija Habuš Bandi i drugi.

Prilikom izbora za Konstituantu (Ustavotvornu skupštinu) Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca 1920. godine Komunistička partije Jugoslavije je, kao legalna politička partija, i u Kotoribi   imala   svoju   kandidatsku   listu.   Na listi međimurskih komunista kandidirao se Slavko Lončarić, krojački radnik iz Varaždina. U čitavom preloškom kotaru dobio je svega 57 glasova, od toga 16 u Kotoribi.

U to vrijeme u Kotoribi je legalno djelovala organizirana grupa simpatizera se Komunističke partije. Među njima isticali su se Kazimir Petković, boja-disar i Karlo Horvat, pekarski radnik U krugu simpatizera bili su Đuro Raj-her, košarački radnik (kao ekonomski emigrant otišao je kasnije u Australiju i tamo zbog komunističke djelatnosti, po policiji bio likvidiran), Jeronim Matotek, zidarski  radnik (također kasnije ekonomski emigrant u Australiji), Mijo Strahija, zemljoradnik, Franjo Še-krst, strojarski radnik, Ivan Rajher, zemljoradnik, Matija Habuš, zemljoradnik, Josip Radmanić, mehaničarski radnik i drugi.

Trgovačka firma drvetom "Ujlaki-Hir-schler i sin" iz Donje Dubrave (kasnije braće Rado) imala je u Kotoribi pilanu na kojoj su radnici početkom srpnja 1920. godine stupili u štrajk. Bio je to prvi organizirani i po svom trajanju najduži štrajk koji je ikada organiziran u Međimurju.

Uvjeti rada na pilani bili su izrazito teški. Uz mizerne nadnice (radničkom se plaćom nisu mogle podmiriti niti potrebe za prehranom prosječne obitelji) radilo se od jutra do mraka. Radno je vrijeme trajalo i više od 14 sati. Uslijed nedovoljne sindikalne organiziranosti štrajkom nisu bili obuhvaćeni svi radnici. Bilo je i štrajkolomaca Upravo zbog toga pregovori između radnika i poslodavaca otegli su se gotovo do polovice listopada. U međuvremenu štrajkaškim je obiteljima ponestalo hrane, ali je do izražaja došla solidarnost seljaka i radnika. Došlo je naime, do međusobnog ispomaganja. Vremenom, umjesto da se pokret osipa, štrajkašima je pristupilo sve više radnika. Zbog toga su poslodavci ipak na kraju morali popustiti. Radnici su tražili povećanje nadnica za 20 posto, osmosatni radni dan, a u nekim odjeljenjima pilane poboljšanje radnih uvjeta. Maratonski tromjesečni štrajk pi-lanskih radnika u Kotoribi završen je 14. listopada 1920. godine. Gotovo svim radničkim zahtjevima poslodavci su udovoljili.

Napredni zagrebački list "Slobodna riječ" 16. listopada 1920. godine, između ostalog o štrajku u Kotoribi pisao je slijedeće: "Tamošnji tromjesečni štrajk pilanskih radnika konačno je, uz pobjedu radnika, završen. Štrajk je bio radi povišice plaće. U štrajku je bilo preko 200 radnika .. ."

 

 

 

 

Dana 16. 11. 1987. godine - konačno, počela je toliko očekivana gradnja Zdravstvenog doma Kotoribe. Kroničarima naših zbivanja još jedan "datum", a nama na radost.

Deklarativno izjašnjavanje na referen dumu "ZA" uvođenje mjesnog samo-doprinosa (održan 17. 05.) bio je barometar interesa svih radnih ljudi i građana za novi Zdravstveni dom. Od tog datuma prošlo je relativno dosta vremena u kojem je trebalo obaviti obilje poslova koje zahtjeva ovakova investicija. Od projektne dokumentacije, nemali broj suglasnosti, prikupljanja ponuda po raspisanom natječaju za izvođača osiguranje nesmetanog u-vođenja investitora na gradilište, imenovanje nadzornih organa za pojedinu vrstu radova, sačiniti niz samoupravnih sporazuma i ugovora, do osiguranja financijske konstrukcije i drugo. Angažiranost ljudi bila je svakodnevna. Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da smo nailazili na puno razumijevanje kod nadležnih organa (imat ćemo prilike da ih nekom drugom prilikom pobrojamo i zahvalimo). Nije nedostajalo moralne, a niti materijalne pomoći.

Od dana 06. 01., o.g. kada je pokrenuta rasprava oko izgradnje ovog objekta do dana potpisa ugovora o građenju (1. X) u mnogome su se izmjenili parametri naše orijentacije oko cijene koštanja ove investicije. Uobičajeni tempo građenja ovakovog objekta (oko 6 mj.) i priliv sredstava po mj. samodo-prinosu (cea 10,000.000.- mjesečno) stavilo nas je u situaciju nemogućnosti permanentnog praćenja, odnosno pokrivanja izvedenih investicionih radova. No, kao i u više navrata dosada obratili smo se radnim ljudima organizacija udruženog rada koje egzistirajuu našem mjestu. Razumijevanje nije izostalo ni ovaj puta.

 

Radna organizacija "Međimurjeplet" Čakovec, odnosno njezina OOUR "Jedinstvo" i OJ "Folije i čašice", te OOUR "ELSI" D. Vidovec, zatim RO "Bratstvo" Kotoriba udružili su svoja raspoloživa sredstva na određeno vrijeme i uz minimalnu kamatnu stopu i omogućile su nam da možemo ući u izgradnju ovog objekta. U ime radnih ljudi i građana Kotoribe koristimo ovu priliku da im zahvalimo. Uobičajeno je da nam u takovim situacijama pomažu uvijek isti radni kolektivi, dok se drugi oglušuju.

S obzirom na broj i strukturu zaposlenih, s obzirom na visok standard zdravstvene zaštite koju imaju radni ljudi MTČ, a u čijem financiranju su učestvovali i radni ljudi obračunske jedinice Kotoriba, uvjereni smo da će ovaj poznati i uspješan međimurski kolektiv naći mogućnosti za očekivanu nam pomoć. Sadržaj rada ove zdravstvene ustanove biti će takav da će se njezinim uslugama moći koristiti i mještani naših susjednih mjesnih zajednica, a napose svi zaposleni u Kotoribi, te će se dobivena pomoć višestruko vratiti onima koji nas podržavaju i od kojih pomoć s pravom o-čekujemo.

Vrijednost ugovorene investicije u iznosu od 320,000.000.- dinara, od čega MZ-a Kotoriba kao investitor u zaokruživanju financijske konstrukcije učestvuje sa 60%, sredstava, a 40% koristimo kredit izvođača radova. Dovršenje Zdravstvenog doma očekujemo sredinom iduće godine.

Poželimo radnim ljudima GK "Međimurje" Čakovec, izvođaču radova (uz lijepo vrijeme)  puno uspjeha u radu.

 

 

Puno smo se odricali osobnih sredstava na račun poboljšanja javne rasvjete u mjestu. Da li smo u tome uspjeli? Slobodno možemo reći - da. Da, ulice su nam u kasnim noćnim satima neosvjetljene. Dogovor sa RO "Elektra" Čakovec, donijet je nakon ponovnog poskupljenja električne energije da neki dijelovi mjesta ne bi bili osvijetljeni u periodu kada je frekvencija   prometa   najmanja.

 

 

Česte kritike na račun zapuštene tržnice motivirale su najodgovornije u MZ na akciju. Koristeći dobrovoljni rad košarkaša "Graničara" i uz znatna materijalna ulaganja ona je postala jedna od najvećih i najljepših tržnica u Međimurju.

Tržnica je bila u funkciji već za vrijeme ljetnih mjeseci, no teško je bilo razbiti tvrdoglave navike prodavača koji su i dalje svoju robu nudili na zato zabranjenom mjestu. Trebalo je dosta upornosti i apela od strane MZ da se razbiju uhodane navike, da se prodavači sa svojom ponudom presele na tezge tržnice. Srećom i to je učinjeno, danas centar mjesta ljepše izgleda no postoji bojazan da sutra opet ne poprimi ono čemu smo skloni - nepoštivanju odluka, apela i molbi.

 

 

U posljednjem izdanju našeg lista skrenuli smo pažnju na naše ponašanje na groblju. Odjek napisa bio je relativno dobar, nažalost za neke je apel ostao mrtvo slovo na papiru i dalje sami biraju mjesta za odlaganje smeća pa makar i na tuđe grobove. Zašto tako, postavljamo pitanje, Legin Dragi, Vidović Vinku, Horvat Elizabeti, Vidović Mariji, Varga Franji, Škoda Danici i Gadanec Katarini. Za sada pobrojene osobe neće biti prijavljene općinskom komunalnom inspektoru no idući broj lista pobrojat će sve prekršitelje sa imenom, prezimenom i punom adresom i biti će prilog prijavi komunalnom inspektoru SO Čakovec (važi i za odlaganje ostalog smeća van određenog deponija). Napore koje ulaže većina mještana da groblje bude mjesto dostojno poštovanja naših dragih i milih i nagore koje čini MZ, ne smijemo dozvoliti da nam obezvrjeđuju i nagrđuju neodgovorni pojedinci.

 

Sezona završnih jesenskih poljskih ra dova je u punom jeku. Poljski putovi u koje zajednica i pojedinci dosta ulažu na najvećem su udaru i to od onih vlasnika poljoprivredne mehanizacije koji ih oranjem svog ili tuđeg zemljišta, oranjem međa, oštećuju. IZ MZ poručuju da će protiv svakog identificiranog počinioca takove neprimjerne radnje biti prisiljeni podnijeti prijavu Općinskom  sucu  za  prekrša

 

 

 

U   nekoliko  smo   navrata  na  stranicama  našeg  lista  isticali   aktivnost članova DVD   Kotoribe,   pogotovo   aktivnost  podmlatka  tog   Društva  koje  već  dugi   niz godina veoma uspješno vodi  entuzijasta, vatrogasac, nastavnik Jauk Julija. Zahvaljujući   kontinuitetu  svojeg   rada   i  aktivnosti   na  njihovu  adresu  stiglo  je još  jedno  priznanje - poziv za   Deveto  natjecanje  pionirskih  vatrogasnih jedinica  SRH  koje je  u  organizaciji  Vatrogasnog saveza  Hrvatske  i Vatrogasnog saveza općine Slavonska Požega održano 3. listopada u tom gradu. Podmladak DVD Kotoribe su na tom natjecanju zastupale mlade pionirke grupe "A"  u štafetnoj trci  te vježbi  gašenja brentačom uz upotrebu vode. One nisu bile  jedini   predstavnici   mladih  vatrogasaca   Međimurja.  Pored  njih   Međimurje su   u  Slavonskoj   Požegi  zastupali  mladi  vatrogasci   iz  Gornjeg Vidovca  (mlađi pioniri  i   pionirke),   DVD   iz  Mačkovca -  mlađe  pionirke,  zatim   mladi  članovi DVD-a iz Nedelišća i Gornjeg Hrašćana i Palinovca. Plasman? Vrlo dobro 9. mjesto među pionirima SR Hrvatske.

KUD "IVAN KNEZ"

 

 

 

Svjedoci smo nažalost posljednjih godina, da sve manje i rjeđe ljudi ulaze u društvo. Sve se više šire vijesti o problemima koji muče Društvo. Gdje su problemi? Zašto se gasi masovnost koja je nekad krasila društvo? Društvo ima dosta bogatu tradiciju još od 1975. godine, i dosta vrijednih nastupa, priznanja i zapaženih rezultata u svom radu. Taj kontinuitet nastoji održati a preko omasovljenja članstva i poboljšati. Nije vrijeme za jadikovanje. Uz bogatu prošlost pokazali smo da smo brojniji znatno jači. Financijska sredstva postoje, prostorijom se ponosimo. Uvjeti su prisutni, no problem je u svima nama. Vrijeme je da se trgnemo   i   to   svi.

Mi to možemo jer  "pak smo Međimurci  i ako moreju drugi, onda moremo i mi". Dokažimo da volimo svoje mjesto, da smo složni da iznenadimo i druge i sebe i pojavimo se već sutra na pozornici, a kakvi smo mi, i to možemo.

Zato Predsjedništvo KUD-a "Ivan Knez" poziva sve stare i mlade na drugarski susret i dogovor za početak još boljeg i uspješnijeg rada. Stoga dođite 1. XII. u društvene prostorije, jer za pjesmu, ples i druženje nikada nismo premladi ni prestari i uvijek moramo naći vremena. Nađite vrijeme i tog dana 1. prosinca (utorak) u 18 sati. Ovoga puta vas ne bi trebalo ništa sputavati.

PROSTORIJE  KUD-a,  1. XII. u  18 sati. PREDSJEDNIŠTVO

 

 

U besprijekornoj organizaciji RO "Bratstvo" Kotoriba, u utorak 29. rujna održano je proizvodno-radno natjecanje ugostitelja ZO Varaždin. Pored ovog natjecanja ugostitelji su prezentirali svoja umijeća u sportskim disciplinama.

Izvještaj sa proizvodno-radnog i sportskog natjecanja potkrijepit ćemo riječima VITOMIRA TAFRE, izvršnog sekretara Saveza sindikata radnika u ugostiteljstvu i turizmu SRH: "Ovo natjecanje je pokazalo vidan napredak u radu ugostiteljskih radnika, pokazalo je njihovo pravo lice. Posebno nas raduje podatak što se iz godine u godinu na ovakovim manifestacijama prezentiraju novi proizvodni elementi i radnje. Činjenica je što broj subinovatora konstantno raste, no najmjerodavniji u ocjeni prezentiranog danas bit će potrošači - gosti." Svoju ocjenu natjecanja Regije dala je RUŽICA SAŠEK - predsjednica Sindikata radnika zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu ZO Varaždin: "Posebno me raduje što je RO "Bratstvo" iz Kotoribe pokazala, da je i mali dio proizvodnog i radnog prostora dovoljan za organizaciju manifestacije za koju su izrečene najviše ocjene". Između tri stotine sudionika, koliko se okupilo   na   ovim   susretima,   žiri   najeminetnijih stručnjaka ugostiteljstva i turizma donio je slijedeće saopćenje: "U proizvodno-radnom i sportskom natjecanju po disciplinama su slijedeći": U flambiranju jela najbolji su bili predstavnici HURO "Varaždin", najbolji meni za 6 osoba degustacionoj komisiji po vlastitom izboru i načinu poslu-živanja i postave stola pokazali su predstavnici UTRO "Union" iz Čakovca, meni po izboru su najbolje prezentirali ugostitelji HURO "Varaždin", a domaćin natjecanja svoje je kvalitete pokazao u  pripremi  hladnih jela.

Najbolje slastičare imala je UTRO "Union" Čakovec, a sa pripremom i aranžiranjem izložbenog stola istakla se HURO "Varaždin".

Najbolje će u narednom periodu (?) sobe pospremati i aranžirati sobarice hotela "Turist" iz Varaždina, a oni su bili i najuspješniji i u recepcijskom poslovanju.

U sportskom dijelu natjecanja svoje su umijeće iskazali ugostitelji-sporta-ši u malom nogometu, kuglanju, šahu, streljaštvu i lovu ribe na plovak, dok je ženski dio natjecateljki prezentirao svoja umijeća u kuglanju i streljaštvu. Sveukupni pobjednik sportskih natjecanja je domaćin natjecanja RO "Bratstvo" Kotoriba, drugi su bili predstavnici UTRO "Union" Čakovec, a treće mjesto osvojili su sportaši-ugostitelji iz "Minerve" V. Toplice.

 

 

 

Poslije više od 60 godina aktivnog, is-crpljujućeg revolucionarnog rada u samom srcu komunističkog pokreta, Karla Mrazovića narodnog heroja i junaka socijalističkog rada, više nema, ali ostaje djelo revolucionara koje će se pamtiti ...

U povodu smrti druga Gašpara u našoj je sredini održan komemorativni skup predstavnika DPO mjesta. O liku revolucionara, predratnog komuniste, junaka socijalističkog rada na skupu je govorio Ignac Markač suborac Gašpara. Evocirajući uspomene njegovog životnog puta drug Markač je naglasio: "Smjelo mogu reći da je uz druga Tita bio nasljedbeniji revolucionar i pobornik oslobođenja zemlje, dostojno je sporovodio politiku svoje zemlje i bio je jedan od putokaza ka svijetlijoj budućnosti naše države ... a uloga Tita i Karla u pokretu informbiroa ne smije u njegovom životnom putu ostati neevidentirana."

Sa komemorativnog skupa upućen je porodici Karla Mrazovića-Gašpara telegram sućuti a pokopu posmrtnih ostataka u Čakovcu prisustvovala je delegacija mjesta u kojoj su bili: Nikola Fuš, Drago Fajer, Ignac Markač, Dragutin Radmanić, Franjo Zvošec i Josip Matulic.

 

 

 

U novom dijelu Kotoribe nalazi se prelijepi sportski park u kojem se pored sportskih terena nalaze klupe za odmor ljubitelja zelenila i sporta. Pred deset je godina napravljen zajedničkom akcijom svih mještana i predan je na korištenje NK "Graničar". Uz park i nogometno igralište nalaze se klupske prostorije nogometaša, košarkaša i rukometašica. I deset godina nakon potpunog dovršenja prostorija iste su iz godine u godinu obnavljane i dograđivane da bi ovih dana na investiranje u njih bila stavljena velika točka. Godinama je u tim prostorijama nedostajalo grijanja. Planovi su postojali ali dostatnih sredstava za trajno rješenje tog problema nije bilo. U jednoj dobro i široko obu-hvatnoj akciji organiziranoj od strane rukovodstva nogometnog kluba prišlo se prikupljanju financijskih sredstava za uvođenje centralnog grijanja u taj objekat. Akciji se nisu odazivali samo sportaši i ljubitelji sporta već i oni mještani koji su za bolje i ljepše društvene objekte. Od njih sedamdesetak sakupljena su polazna financijska sredstva za veliki poduhvat.

Oni su iznosom od 10.000 i više dinara kreditirali beskamatno Klub i time mu pomogli da se u trci sa inflacijom i zimom izbori za toplinu u svom domu. Ukupna vrijednost izvedenih radova na ovom objektu iznosi dva milijuna dinara, uz napomenu da je sve instalaterske radove izveo besplatno Željko Kos. Primjer Kotoribe mnogima bi u sadašnjem vremenu mogao poslužiti uzorom i dokazom da se samo oslanjanjem na vlastite snage može najviše postići.

 

Hoće li "Kotoripski vjesnik" i dalje izlaziti? Ovo pitanje često je bilo postavljano nakon 23. rujna kada je morao izaći šesti broj, no splet okolnosti tehničke prirode uvjetovao je njegov izostanak. Današnji broj i broj u prosincu nagovještaj su daljnjeg izlaženja "Gosta" vaših domova. Redakcija moli da ovu ispriku uvažite i poziva vas na suradnju!

 

 

 

Košaraštvu i košarama treba zahvaliti za današnji razvoj RO "Međimurjeplet" a velikim djelom to je i razvoj Kotoribe. U srpnju 1965. godine samoupravnim udruživanjem na području "Međimurja" stvorena je jedinstvena organizacija košaračkopletarske djelatnosti. Pored "Međimurke" iz Čakovca, "Uzora" iz Preloga i "Međimurja" iz Donjeg Vidovca u sastavu iste djeluje i do tada košaraško-pletarski kolektiv "Jedinstvo" iz Kotoribe. To je omogućilo specijalizaciju i podjelu poslova, skoro otvaranje deviznog računa i uvođenje vanjsko-trgovinskog poslovanja, čime je stvorena osnova za postizanje boljih proizvodnih i dohodovnih, a napose deviznih rezultata. Potreba za ostvarenim devizama nije kao danas, stimulacija društva je neznatna a interne gotovo nema. Sa druge strane mogućnosti uvoza su daleko veće nego danas. Te činjenice navode odgovorne ljude u "Međimurjepletu" na razmišljanje o supstituciji košaraš-tva industrijskom proizvodnjom. Odluka je donesena. Pristupa se izradi elaborata za gradnju pogona za preradu plastičnih masa. OOUR "Jedinstvo" ustupa dio proizvodnih prostora i uskoro tj. 1970. godine uvoze se I montiraju prvi ekstruderi uvezeni iz SR Njemačke za proizvodnju polietilen-ske folije. Prva dva ekstrudera plod su  zajedničkog   ulaganja     Zagrebačke mljekare i "Međimurjeplet-a". Proizvodi se folija za pakovanje konzumnog mlijeka za Zagrebačku mljekaru i mljekare članice tadašnje Zagrebačke mljekare. Prvi kilogrami folije proizvedeni su početkom 1971. godine i tadašnji kapaciteti 'iznosili su oko 500 kg. folije u smjeni. Danas ta proizvodnja iznosi 2.500 tona folije raznih vrsta godišnje. Kasnije je nabavljen još jedan mali eks-truder a već 1979. godine u hali su instalirana pet ekstrudera sa preko 3.000 kg. po smjeni. Istovremeno je nabavljen prvo jedan a ubrzo i drugi stroj za štampu folije. Takovi kapaciteti nameću potrebu proizvodnje i drugih vrsta folije pa se uskoro nabavlja i stroj za konfekcioniranje folije i proizvode se vrećice za nošenje, vrećice za domaćinstvo, vrećice za smeće, razne folije za reprodukciju. Ova proizvodnja počela je sa po tri radnika u četiri smjene a danas je u izravnoj proizvodnji zaposleno po 12 radnika u svakoj smjeni. Danas ta proizvodnja samo u mljekarskoj industriji pokriva preko 60% potreba iste. Poslovni odnosi sa preko 50 mljekara širom Jugoslavije ubrzo nameću nova razmišljanja o proširenju proizvodnje i već   1976.   godine   počinje   nova   proizvodnja u preradi plastičnih masa. Počelo se skromno proizvoditi opet za potrebe mljekarske industrije polisti-renska ambalaža za pakovanje fermentiranih proizvoda u mljekarskoj industriji, jogurta, vrhnja, pavlaka, raznih vrsta sireva, maslaca i drugih proizvoda. I u ovoj se proizvodnji počelo skromno sa dva stroja za termoformi-ranje da bi ih danas bilo pet sa kapacitetom od 800,000.000 raznih posudi-ca.

Tim proizvodnjama željela se zamjeni-ti košaračka proizvodnja i prvi radnici u plastičnoj proizvodnji bili su ondašnji košaraši. Svakako bilo je teško, nije se imalo niti znanja niti iskustva pričaju danas pioniri te proizvodnje Trojko Đuro, Ludaš Ivan, Dolenec Ga-brijel i drugi. Prvi stručnjak u toj proizvodnji bio je Radmanić Velimir-Bra co koji je bio na specijalizaciji kod proizvođača uvezene opreme, koji je vršio montažu i rješavao porođajne muke nečeg što je u ovom kraju bilo novo i nepoznato. Prvi tehnolog u proizvodnji bio je Marđetko Zvonko-Vra-nić strojar. Bilo je teško ali znali smo da samo upornim radom, zalaganjem i pažnjom možemo savladati proizvodnju i preradu plastičnih masa, pričaju danas spomenuti radnici. Tako je počelo i dobro što je počelo jer riječ je 0   akumulativnoj   i   perspektivnoj   industriji koja nezna za krize barem u plasmanu svojih  proizvoda.

Ova OJ danas zapošljava 193 radnika. Rad se odvija u tri smjene sa četiri brigade. Strojevi se zaustavljaju samo o državnim praznicima a često ni tada ukoliko to potrebe tržišta zahtijevaju. U OOUR "Meplast" zaposleno je danas nešto preko 315 radnika sa prosječnim osobnim dohotkom od 157.255.- dinara, ukupna realizacija iznosi za devet mjeseci ove godine 6 768 931 000 dinara, od čega na OJ "Folija-čašice" u Kotoribi otpada 5 065 346 000 dinara. Od izvoza čašica u proteklih devet mjeseci OJ  "Čašice  folija"  ostvarila je preko 500.000,- $.Prostori  u  kojima  se  ova   proizvodnja odvija neadekvatni su, zastarjeli, nehigijenski i neki u ruševnom stanju. Neke od tehnika starije su od 17 godina i  proizvodnja u  takovim uvjetima otežana je  i sve  nesigurnija  a kapaciteti se  umanjuju  a   i  kvalitet često dolazi pod znak pitanja što je vrlo opasno s obzirom   da   se   radi   o   ambalaži   za prehrambenu      industriju.      Donesena je  odluka   i   učinjene  potrebne   radnje da se gradi nova hala za polietilensku proizvodnju  od  oko  1.000   kvadratnih metara  sa   potrebnim  skladišnim   prostorima  i  pomoćnim  prostorima.  Proizvodnja   u  toj  hali   morala  bi   donijeti mogućnost prerade   preko 4.500    tona polietilena i oko 40 novih radnih mjesta.    Gradnja    ove    hale   trebala   bi početi 01. 12. 1987. godine na postojećoj   lokaciji   a   radove   će   izvoditi   GK "Međimurje"   Čakovec.

 

U proizvodnji čašica trenutno ima prostora za plasman preko dvije miljar-de komada a mogućnosti strojeva su kako smo rekli negdje oko 800,000.000 komada. To je šansa koju je potrebno iskoristiti i radni ljudi ove OJ i cijelog "Meplasta" poduzimaju ozbiljne mjere da se uveze potrebna oprema koja bi proizvodila spomenute količine čašica a time bi se stvovrila egzistencija  za još  60  novih  radnika.

 

 

 

 

 

 

PREDSTAVLJAMO VAM.

 

 

Nekolicina zaljubljenika folklora, svirke, pjesme i glume većinom i danas aktivnih, a preko MK SSRN došli su na ideju da u mjestu osnuju Sekciju za kulturno-zabavni rad. Hvalevrijedna ideja donijela je rezultate koji su danas od neprocjenjive važnosti - osnovano je KUD. Društvo je u početku imalo tamburašku, folklornu i vrlo jaku dramsku sekciju. Raditi u početnim koracima je bilo vrlo teško, no istovremeno i lijepo. Teško zbog toga što je nedostajalo iskustvo u radu, a lijepo zbog početnog entuzijazma za rad. Početni koraci donijeli su gro problema vezanim uz nabavku narodnih nošnji te ne posjedovanjem vlastitih prostorija za rad. Vježbalo se u prostorijama Vatrogasnog doma u Osnovnoj školi, starom Dječjem vrtiću, nekoliko se puta i desilo da se probe održavaju čak pod javnom mjesnom rasvjetom.

Nedostatak financijskih sredstava "liječio" se održavanjem javnih nastupa, organizacijom zabava te društveno korisnim radovima na mjesnim oranicama i dotacijom postojećih DPO mjesta i SlZ-a kulture općine Čakovec. Upornost je doprinjela da nakon tri godine rada započne izgradnja vlastite prostorije koja društvu postaje poklon za proslavu pet godišnjice rada. Puno je truda i novaca u nju uloženo. Danas ona  služi   svima  nama  kao  ponos  ali

Mjesto je kino-salu dobilo davne 1949. godine, kada mnogi na koje se odnosi ovaj napis nisu ni rođeni. Izgrađena je financijskim odricanjem i dobrovoljnim radom mještana. Zub vremena učinio je svoje. Tako se pred nekoliko godina moralo prići adaptaciji cjelokupne zgrade, prostorije i inventara. Samoodricanjem mještana te pomoći šire društvene zajednice kino dvorana "Iskra" poprima sliku koja mnogima može poslužiti uzorom.

Ove novine kao da su prenule iz sna uspavane kino-posjetioce Kotoribe. Njihov je broj u rapidnom porastu. Deficitarno poslovanje kina "Iskra" postaje suficitamo. Svi kao da su time zadovoljni, i posjetioci i zaposleni. Da li je stvarno tako? Posljednje dvije godine u mnogome su izmijenile prvobitno obostrano zadovoljstvo zahvaljujući kino posjetiocima koji svoje nekulturne i vandalističke navike ispoljavaju u ovoj dvorani. Naletima njihove "kulture i snage" izložen je inventar dvorane, obloge na zidovima a  nažalost ostali  posjetioci   i  zaposle istovremeno traži neka dodatna financijska sredstva da bi se uklonili nedostaci izgradnje a vrijeme će pokazati da će nam ona biti i dalje ono čime se može ponositi svaki stanovnik mjesta.

U radu je bilo padova i uzdizanja. Za padove i krize rijetko je tko znao a dokaz tome je da dvanaestgodišnji rad evidentira preko 250 članova (danas ih je 50), da taj period evidentira oko 80.000 sati proba i odricanja, da evidentira uspjehe kojima se može pohvaliti rijetko koje KUD sa ovako vom   kratkom  tradicijom   rada.

Ne mogu se ovdje nabrojiti svi nastupi, sva uspostavljena druženja, prijateljstva i uspjesi, nastupi u NR Mađarskoj, Ptuju, Puli, Rovinju, Umagu, Belom Manastiru ostavljaju dublje tragove, ali ipak svakom članu koji je imao sreće nastupiti u Zagrebu pred drugom Titom i na Međunarodnoj smotri folklora nastupi ostaju najdublje urezani u sjećanje.

Autor ovog napisa stenografski je obradio dvanaestgodišnji rad Društva ali ne smije nezapažena ostati 1987. kada Društvo do danas bilježi 19 nastupa. Posebno ih raduju nastupi povodom "Univerzijade", a pitajući gdje ste bili najbolji, gdje su vam nastupi ostali u posebnom sjećanju kao i uvijek su odgovorili: "Nam je sigdi Ijepo" no osoblje. Ulaz u dvoranu za nekolicinu je besplatan, a dozvoljavaju si domaćinski konfor te za vrijeme projekcije filmova konzumiraju alkoholna pića.

Zaposleni su nemoćni, kino-posjetioci nezadovoljni. Tražena je zašfta od OSUP-a Čakovec (dežurstvo milicionera - uz nadoknadu), zaštitu za imovinu i ljude ne dobivaju i tada dolazi do kompromisnog rješenja. Subotnje kino--predstave postaju rezervirane za one kojima su i tako u drugom planu (njih dvadesetak), a nedjeljne (za ostalih 300 - 400). Stihijski je postignut sporazum, a vandalizam i ne-kultura i dalje caruju. Dvorana i inventar propadaju, zaposleni su i nadalje meta maltretitranja, U Mjesnoj zajed nici  traže  rješenja  i  pomoć. Dokle?

Tico su ti pred kojima smo u današnje vrijeme izgleda nemoćni? Oni koji za postojanost ovakovog objekta kakav je danas nisu svojim radom i pomoći izdvojili ništa, oni kojima društvo danas pruža socijalnu zaštitu. Zar smo zaista   pred   takovima   nemoćni?

 

 

0        ostvarenju programa rada i financijskog plana MZ za razdoblje od  1. si

ječnja do 30. rujna ove godine

 

1        OSTVARENJE PROGRAMA  RADA

U izvještajnom razdoblju od programa rada   planiranih   radova   realizirano  je:

-        asfaltiranje ulica

-        dograđena javna rasvjeta

-        izvršena   rekonstrukcija   n/n   mreže u ulici Đ. Salaja

-        izvršen je priključak društvenih objekata  na  uličnu  vodovodnu  mrežu

-        uređena je  tržnica  i  poljski  putevi

-        nastavljeni   su   radovi   na   uređenju groblja

-        okončani su imovinsko-pravni poslo

vi  oko  lokacije za trafostanicu   u Školskoj ulici

-        izvršen  je  otkup  zemljišta  za  proširenje šljunčare

-        izvršeni su svi radovi vezani uz izgradnju  nove Zdravstvene  stanice

 

 

II   OSTVARENJE FINANCIJSKOG PLANA

U izvještajnom razdoblju ostvareni su ukupni prihodi u iznosu cea 71.256.057 dinara i to:

-        prenesena sredstva iz  1986. godine 7.756. 057   dinara

-        prihodi od samodoprinosa 4C.500.000 dinara

-        vlastiti   prihodi   20.000.000   dinara.

-        prihodi   od   dotacija  SO  Čakovec  i SlZ-a 3.000.000 dinara.

 

Ostvareni prihodi utrošeni su na ostvarenje gore navedenih radova, a od 1. listopada raspolagali smo sa 30.030.030 dinara udruženih u Internu banku GK "Međimurje" Čakovec (uz kamatu), te posjedujemo iznos od 3.000.000 dinara za tekuće potrebe.

 

REBALANS

PROGRAMA   RADA   I   FINANCIJSKOG PLANA MZ ZA 1987. GOD.

 

Nakon izvršene analize ostvarenja Programa rada i financijskog plana MZ za 1987. godinu u razdoblju od devet mjeseci, Skupština MZ na sjednici održanoj 22. listopada o.g. usvojila je reba-lans (izmjene i dopune) Programa rada i financijskog plana MZ Kotoriba za 1907. godinu:

-        Program  rada dopunjen  je  sa sufinanciranjem   radova   na   izvođenju   pri

ključka na uličnu vodovodnu mrežu objekta   Osnovne   škole   i   zamjenom   vodovodnih instalacija u istoj zgradi (prema   kriterijima   SlZ-a    1/3   sufinancira MZ a 2/3  SIZ odgoja i  osnovnog  obrazovanja) a plan je dopunjen i uređenjem  Spomen-knjižnice  i  čitaonice.

-        plan je povećan kod prihoda i  rashoda  za   24.000.000  din.   i   sada   iznosi 120.000.000 din.

 

Osim razmjene sredstava za radove naknadno uvrštene u program, razlika sredstava namijenjena je za povećanje

-        usklađivanje pojedinih stavki u planu sa inflacijom, dok je ostatak razlike

namijenjen   za   financiranje  izgradnje Zdravstvene stanice.

 

 

Koristeći podužu ljetnu stanku nogometaši "Graničara" veoma su je dobro iskoristili. Pored gostovanja u Poljskoj i Austriji bili su organizatori tradicionalnog turnira povodom Dana ustanka te sudionici turnira "Četiri graničara".

LKS iz Končica Malih u NR Poljskoj bio je domaćin našim nogometašima. Gostovanje je realizirano u drugoj polovici mjeseca srpnja kada NR Poljska slavi svoj najveći praznik - Dan oslobođenja. Prazniku u čast sportašima tog mjesta predan je u upotrebu impozantan sportski objekat. Pred tisuću gostiju, posjetilaca i uzvanika prigodnim se govorom domaćinu obratio predsjednik kluba Antun Fundak, zahvaljujući na gostoprimstvu i izuzetnom domaćinstvu Fundak je naglasio: "Naša zajednička ideja u ovom trenutku dobiva smisao, a potvrđujući sve nas okupljene u interesu sporta, međusobnog razumijevanja i uvažavanja, naročito u vremenu teškoća i diktiranim krizama. Došli smo s uvjerenjem da ćemo prisustvovati velikoj pobjedi ljudi dobre volje čiji su napori usmjereni interesu za mlade, a naš doprinos bi trebao biti afirmacija svega naprednoga i vrijednog što čovjek može očekivati i ostvariti u životu. Vaš poziv nije bio slučajan, na što smo veoma ponosni, jer dolazimo iz zemlje koja svoje postojanje može isključivo zahvaliti istoj ideji kao i vaša zemlja, iz zemlje u kojoj je pred koji čas bilo okupljeno najveće mnoštvo mladog intelektualnog naraštaja čitavog svijeta, iz zemlje u kojoj je gašenjem plamena Univerzijade poslata poruka čitavom svijetu - svijet mladih za svijet mira. I ovaj naš susret to potvrđuje, ali oprečnosti izazvane poremećajima političke i ekonomske prirode tjeraju nas da skladno u okviru realnih mogućnosti najplemenitije činimo sve i stari i mladi da sport bude izazov za prepoznavanje zajedničkog interesa među svim ljudima bez obzira na opredjeljenje jer mir omogućuje svima nama život za sutra.

Mi smo prilikom dolaska sreli sva uvjerenja o vama i vidjeli što ste učinili vašim naporima na vašem sportskom terenu pa smo i mi zbog tega sretni i ponosni.

Prilika koju ste odabrali za prezentaciju svojih napora i rezultata posebno nas raduje, jer vas priziva u mislima na teška vremena u kojima smo mi i vi svojim žrtvama izborili slobodu kao  najveću  tekovinu  naših  naroda.

Čestitamo vam 43. rođendan življenja u vlastito odabranom i spomenutom vremenu te  potvrđenom putu.

Istovremeno vam se zahvaljujemo na vašoj pažnji i srdačnosti kojom nas okružujete te se veselimo trenutku kada ćemo jednako tako pokušati uzvratiti   vama   u   našoj   geografski   udaljenoj, a u srcu sviju vas - vjerujemo u to - veoma bliskoj Kotoribi. Tako  mi   osjećamo  Končice  Male, dobro  nam  došli  sportski  i  ostali  prijatelji!

Oduševljenje na koje nas tjera vaša velika pobjeda izgradnjom tog prekrasnog objekta koji će služiti kao trajna vrijednost današnjim i dolazećim generacijama daje nam pravo da vas obavežemo na čuvanje uspomena na ovo današnje prisustvo te vas s punim pravom očekujemo u Kotoribi. Neka živi prijateljstvo između radnih ljudi i građana Končice Male i Kotoribe i naroda NR Poljske i SFRJ". Po završetku otvaranja sportskog objekta održan je međunarodni turnir na kojem je pored domaćina LKS i "Graničara" učestvovao nogometni klub iz Čehoslovačke "Sokolv". Naši nogometaši su nas dostojno prezentirali osvajanjem prvog mjesta na turniru a postigli su ga pobjedama nad domaćinom od 5:2 i igračima iz Čehoslovačke  rezultatom 6:1.

Koristeći ovo četverodnevno putovanje nogometaši i rukovodstvo kluba iskoristili su za razgledavanje Bratislave, industrijskog grada u Poljskoj Bielsko Biala.

U duboko i nezaboravno sjećanje svima se urezao posjet bivšem koncentracionom logoru u Auschwitzu gdje su na spomen kosturnicu položili buket ruža.

Zajednička fotografija snimljena je pri završetku posjete masovnoj ljudskoj grobnici.

Još jedno gostovanje u inozemstvo, naši nogometaši bili su gosti u Austriji a domaćin im je bio FK "Pirings-dorf" iz istoimenog mjesta. Tom prilikom odigrana je prijateljska utakmica gdje "Graničar" bilježi pobjedu. Tradicionalni turnir u čast Dana ustanka naroda Hrvatske okupio je nogometaše iz Legrada, Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i Kotoribe. Prvo mjesto osvojio je domaćin turnira. Turnir "Četiri graničara" odigran je 15. i 16. kolovoza u Županji, a isti nam je donio skromno treće mjesto i nadu da će dogodine na istom turniru u Kotoribi biti bolje.

 

 

 

Zavjesa se polako spušta na kraj kalendarske godine a time i na jesenska takmičenja sportskih kolektiva našeg mjesta.

 

U nekoliko redaka sumirati ćemo rezultate i trenutačni plasman krajem polusezone.

NOGOMET - Najbrojniji sportski kolektiv je NK "Graničar". U ovoj polu-sezoni natječe se u tri konkurencije: pionirskoj, juniorskoj i seniorskoj. U pionirskoj konkurenciji ekipa se natječe u grupi C konkurencije pionira i momentalno zauzima 5. mjesto (osam klubova). Juniori se natječu u ligi ZO Varaždin, u konkurenciji od 7 klubova zauzimaju 3. mjesto. Reorganizacijom natjecanja seniorska se ekipa plasirala u viši rang natjecanja - Zagrebačku regionalnu ligu sjever. Prvenstvena polusezona završava 6. prosinca, od 15 odigranih utakmica seniori su osvojili 20 bodova i momentalno zauzimaju vrlo dobro, drugo mjesto.

 

KOŠARKA - Košarkaši se natječu u Ligi ZO Varaždin - istok, zauzimaju 5. mjesto.

 

STOLNI TENIS -Seniori su plasmanom ušli u viši rang natjecanja i takmiče se u Hrvatskoj ligi - istok. Natjecanje je u toku, momentalno zauzimaju 10. mjesto sa 0 osvojenih bodova (u konkurenciji 10 klubova). Ženska ekipa zadržala je status republičkog ligaša, nakon odigrana 4 kola zauzima 5. mjesto sa 4 osvojena boda.

 

RUKOMET - Završena je jesenska polusezona. Rukometašice su odigrale 9 utakmica, osvojile su 2 boda i zauzimaju u konkurenciji od 10 klubova 10. mjesto.

 

KUGLANJE - Kuglaši "Bratstva" su u jeku takmičarske sezone. Natječu se u I. općinskoj ligi KSO općine Čakovec i momentalno sa 6 bodova zauzimaju 3. mjesto.

 

ŠAH - Završetkom natjecanja šahisti mjesta su u Međimurskoj ligi grupa B, osvojili su 6. mjesto u konkurenciji 7 klubova.

 

Sportašima hvala za dostojno prezentiranje mjesta, uz želju da im druga polusezona  bude uspješnija!

 

Plasman u viši rang natjecanja na-metuno je pred Nogometni klub "Graničar" velike financijske obaveze. Većina istih realizira se prihodom od sportskih priredbi i dobrovoljnim radom, te suradnjom članova Upravnog odbora i RO "Jugošped" Beograd. Kako nam sadašnji ekonomski trenutak u zemlji ne garantira svijetliju perspektivu a time i konsolidaciju blagajne kluba, Predsjedništvo NK je na svojoj sjednici održanoj 17. o. mj. odlučilo da sve brojnijim ljubiteljima Kluba pošalje popratno pismo sa uplatnicom za dobrovoljni prilog klubu. Svaki uplati-lac će i najskromnijim prilogom dati svoj doprinos proslavi 60. obljetnice kluba 1988. i vjerojatnom plasmanu u viši rang natjecanja!