Župnik crkve Kotoriba Dekan Donjo-međimurski Blaž Horvat
Jesensko Križevo
Proštenje je za svako mjesto i za svaku župu posebno lijepi i veliki dan. Za taj se dan sprema, razgovara i planira. Taj dan nam je svima od djetinjstva ostao neizbrisiv u srcu i ugodnom sjećanju. Tako i na ovo proštenje, tko god može neka dođe makar iz daleka da podijeli radost proštenja sa svojima. Proštenje je dan kada župa ili koje mjesto slavi svoga zaštitnika. Po njemu se prepoznaje mjesto - župa, pa čak i kraj. I Jesensko križevsko proštenje u Kotoribi mnogima je i na daleko poznato pa rado dođu na zajedničku proslavu, molitvu i zagovor. Tako nam proštenja postaju mjesta gdje se mnogi susreću. Ti susreti znadu često puta prerasti i u prava prijateljstva, a onda i poštivanja jedni drugih kroz čitav život. Ljudi se tako obogaćuju, međusobno izmjenjuju iskustva i vole se. Proštenje stvara ozračje, zajedništva, prelazi čak obiteljske okvire, i čovjek se nekako osjeća da nije sam, ni na životnom put, ni u vjeri. Zajednička pjesma i molitva raspolože čovjeka u njegovim teškoćama i svakodnevnim brigama. Radosni smo što nam takvo zajedništvo daje podstreka da onda i zajednički nastojimo oko uređenja tako nam lijepe crkve. Kroz ovu godinu rado su mnogi čak i organizirano došli i održali lijepe koncerte glazbe i pjesme. I zbor liječnika iz Zagreba i zbor iz Zadra ugodno su se osjećali u veličanstvenom prostoru naše crkve. Završeno i sa isušivanjem vlage, premda će oko toga još trebati puno pažnje. Sada nas očekuje da tu "ljepoticu" obnovimo iznutra, što se nadam, da će uz slogu i to ići svojim tijekom. Zahvaljujem svima na svesrdnoj pomoći, razumijevanju, posebno zahvaljujem svima našima iz Australije, Amerike i Kanade kao i svim drugim rasutim po svijetu koji se zdušno i rado sjećaju svoje rodne župe.
Načelnik općine Kotoriba Zoran Radmanić
DRAGI KOTORIPČANI!
 |
Općina Kotoriba je pred još jednom proslavom općinskih
blagdana koji se svake godine održavaju u nedjelju iza
jesenskog Križeva. Ova godina, između dviju obljetnica,
možda nije ispunila sve naše planove ali je ipak red da
se prisjetimo događaja i aktivnosti koje su nas kroz ovo
razdoblje pratile, te da nekoliko riječi kažemo i o
planovima za naredno razdoblje. Kad je Općina, planirala aktivnosti za ovu godinu ukupna financijska i gospodarska situacija pa tako i općinska bila je puno bolja, tako da se i realizacija nekih planova produljila ili odgodila. Na početku godine ugovorena je i djelomično izmjenjena stolarija na općinskoj zgradi. Treba reći da završetak ovog posla ne ovisi isključivo o Općini. Stolarija na pošti se ne mijenja jer već nekoliko godina unatrag ne možemo riješiti Ugovor o zakupu s HPT-om. U samoj zgradi općine izvršili smo uređenje jednog potpuno novog ureda u holu prizemlja zgrade i uveli grijanje u još preostale urede na katu zgrade. Ove radove smo vršili paralelno sa stavljanjem općinske zgrade u funkciju jer je na početku našeg mandata u općini bila smještena samo općinska uprava, a danas je skoro u potpunosti zgrada popunjena. |
Dugo vremena smo vodili razgovore sa županijskom upravom za ceste o nastavku izgradnje pješačko-biciklističke staze prema školi. Kao što se i vidi ti radovi su u tijeku i nadam se da će biti završeni u planiranom roku.
U sklopu tih radova bit će uređeno parkiralište kod škole a i odvodnja oborinskih voda.
Ovih dana u tijeku je natječaj za izgradnju kanalizacije u Ulici kralja Tomislava. Moram spomenuti da nas već sve pomalo smetaju cijevi na glavnoj ulici koje su kupljene prije godinu i pol. Za pravu informaciju oko spomenute izgradnje treba spomenuti da su prvi put od početka gradnje kanalizacije u Kotoribi uključene i Hrvatske vode i da je pri kraju potpisivanje ugovora s izvođačem radova. Paralelno s izgradnjom ovog dijela kanalizacije u tijeku su pregovori za kupnju 4000 m cijevi za nastavak izgradnje kanalizacije ovisno o interesu mještana za financiranje priključaka. Tako će već ove jeseni mogućnosti za priključenje na kanalizaciju biti ponuđene u slijedećim ulicama: Stjepana Radića, Duga, N. Tesle, A. Hebranga, Kralja Tomislava, I. Mažuranića. Ovom prilikom pozivam mještane da se u narednom razdoblju uključe u akciju izgradnje kanalizacije kako bi se i taj posljednji veliki komunalni zahvat priveo kraju.
Od ostalih stvari koje nisu toliko u mjestu uočljive moram spomenuti da su gotovi idejni projekti za izgradnju nove škole i sportske dvorane a do kraja ove godine bit će izdana i građevinska dozvola.
Isto tako u tijeku je izrada idejnih rješenja za kotoripski grb i zastavu.
Od onih običnih životnih stvari koje se smatraju normalnima želim spomenuti da smo ove godine konačno riješili dugogodišnji problem paleži, na deponiji smeća, a i samo održavanje smetišta je puno bolje.
Ove godine poljski putevi dosta su dobro sanirani i to kombinacijom ravnanja grejderom i navažanjem šljunka i na udaljenije puteve.
U sklopu dječjeg vrtića, koji od ove godine djeluje samostalno, uveden je 10-satni boravak a za te potrebe općina je kupila potrebnu opremu i krevetigospodarstva
Ove je godine otvoren poslovni centar MBP-a u industrijskoj će. Unatoč krizi na području zoni se gradi jedna nova građevina a slijedi i skoro otvaranje radiopostaje.
Inače, općina Kotoribe je jedina u Međimurskoj županiji dobila program javnih radova preko kojih je zaposleno 30-tak mještana, a u sklopu njih je riješeno ili će biti riješeno uređenje groblja, zelenih površina, divljih deponija te soboslikarskih radova u dječjen vrtiću, mrtvačnici, školi, sportskoj dvorani, igralištu Graničara, općinskoj zgradi.
U tijeku je rješavanje oborinskih voda oko dječjeg vrtića, a slijedi i uređenje fasade sportske dvorane, gradnja betonskih tribina na igralištu Graničara, uređenje prostora za piknik kod broda i na šuder grabi.
Od planova za naredno razdoblje treba spomenuti nastavak izgradnje kanalizacije, uređenje općinske zgrade, formiranje nove industrijske zone jug na ulazu u Kotoribu i uređenje pješačko-biciklističke staze na ulazu u Kotoribu.
Slijedeće godine planira se izgradnja barem jednog kapitalnog objekta iz domene školstva (škola ili dvorana) a naročito iz razloga što je općina do sada osigurala zemljište,infrastrukturu, projekte pa se nadam da bi se već sada trebale uključiti u daljnju gradnju i Županija i Ministarstvo prosvjete i športa.
Mislim da je vrijeme da se unutar Kotoribe prevladaju međustranačka prepucavanja i da je jedan od preduvjeta razvoja Kotoribe i izgradnja puteva i to prema Mađarskoj kao i prema Goričanu.
Nadam se da ćemo sljedeće godine stvoriti uvjete za kategorizaciju ceste prema Goričanu i da će se ta cesta asfaltirati kao što su dosada asfaltirane sve ceste u Međimurju i to sredstvima županijske uprave za ceste.
Isto tako nastavljamo razgovore sa susjednim mađarskim općinama Mlinarcima i Keresturom pa se nadam da europskih integracija doći do otvaranja cestovnog graničnog prijelaza kod Kotoribe.
Na kraju svim Kotoripčanima u Kotoribi i širom svijeta ovom prilikom čestitam općinski blagdan, želim im puno sreće, zdravlja i uspjeha u radu i ovom prilikom ih pozivam na suradnju u cilju zajedničkog nam interesa prosperiteta Kotoribe.
Novi krevetići u dječjem vrtiću Kotoriba
Prošli tjedan u dječji vrtići Kotoriba stiglo je 30 dječjih krevetića. krevetiće je izradilo kotoripsko poduzeće "Kell" d.o.o. koje se bavi proizvodnjom namještaja. Ovim opremanjem stvoreni su uvjeti za bolji i kvalitetniji boravak djece u vrtiću, a roditeljima je prućena mogućnost da bezbrižno smjeste djecu u vremenu od 5,30 do 15,30 sati. mlada mješovita skupina, Čiji je boravak koncipiran kao desetsatni, posebno se obradovala krevetićima. Prema riječima ravnateljice gđe Danice Sabol, djeca su iznenađujuće dobro prihvatila spavanje u vrtiću koje imaju nakon ručka, od 12,00-14,00 sati. Oni koji ne mogu spavati u to vrijeme samo se odmaraju, nikoga se ne prisiljava na spavanje. Posebno ih raduje slaganje krevetića, spremanje, oblačenje piđamica, jer sve to obavljaju kroz igru, naravno uz pomoć svojih teta.
(B. H.)
II. županijska smotra međimurskih narodnih običaja
 |
Dvodnevna kulturna manifestacija 4. i 5. rujna, koja se održavala u Kotoribi, privukla je veliki broj posjetitelja u mjesnoj kino dvorani. Na smotri je sudjelovalo 12 kulturno-umjetničkih društava iz Podturna, Mihovljana, Preloga, Lopatinca, Goričana, Domašinca, Male Subotice, Mačkovca, Donjeg Vidovca, Žiškovca i Kotoribe. |
Stručno povjerenstvo koje je pratilo smotru, u sastavu: dr. Stjepan Hranjec, Tihomir Benčić i Stjepan Jakupek, izrazito pozitivno je ocijenilo smotru. Posebno je pohvaljen KUD Kotoriba, koji se i ovaj put pokazao izvrstan domaćin i organizator. Na ovogodišnjoj smotri KUD Kotoriba prikazao je narodni običaj Žetva i događaji do žetve kojeg su na scenu postavili Anica Jauk i Ljudevit Sabolić.
Urednije ulice
Ekipa djelatnika zaposlenih putem programa Javnih radova koji se provodi u općini Kotoriba radi na kompletnom čišćenju ulica. Ispred napuštenih kuća i staračkih domaćinstava koja nisu u mogućnosti to sama uraditi, obavljaju se radovi košnje trave i odvoza krupnijeg otpada. Čiste se i divlje deponije koje nesavjesni mještani stvaraju na krajevima pojedinih ulica. To se posebno odnosi na "deponije smeća" na kraju Duge ul., Ulice Matije Gupca, Nove ul., Zelengaja i drugdje gdje za to nisu predviđena mjesta. Nakon što bude sve očišćeno, postavit Će se table s natpisima upozorenja, dok Će komunalni redar imati pravo kazniti nepridržavanje reda.
(B. H.)
Nisu došli demokršćani
U utorak 16. kolovoza trebala je biti održana 15. sjednica OV-a Kotoribe, no to se nije dogodilo zbog nedostatka kvoruma. U zakazano vrijeme i izvjesnog Čekanja na sjednici je bilo svega osam vijećnika i to iz redova stranaka HSLS, HSS, SDP i HSU koji u vijeću predstavljaju koalicijski blok. Predsjednica vijeća Blaženka Zvošec, konstatirala je da ne postoje uvjeti za održavanje sjednice, točnije, donošenje pravosnažnih odluka pa je sjednicu odgodila.
Kako zakazanoj sjednici nije prisustvovao nijedan vijećnik iz redova demokršćanske koalicije stranaka, HDZ-HKDU-HSP-KDM, vijećnik -uro Zvošec (HSLS) pitao je za razlog njihova izostanka. Predsjednica vijeća mu je odgovorila da su svi vijećnici pravovremeno i pravovaljano primili pozive za održavanje sjednice i da njoj kao predsjednici izostanak nije opravdao ni jedan vijećnik. Kazala je da ima saznanje kako je općinski načelnik na godišnjem odmoru, no njegova nenazočnost sjednici nije bitna jer on nije općinski vijećnik, a nedolazak demokršćana na sjednicu još je jedan dokaz koliko im je stalo do rješavanja vitalnih općinskih problema.
m. g.
Zbog čega se demokrščanska koalicija nije odazvala sjednici OV-Kotoribe?
Izigran dogovor
"Iznenađen sam što je uopće došlo do sazivanja 15. sjednice vijeća jer smo se na posljednjoj sjednici Poglavarstva dogovorili da ćemo je sazvati samo u slučaju ako ćemo trebati donositi odluku o izgradnji pješačko-biciklističke staze u Ul. kralja Tomislava. Odluku nismo trebali donositi jer se kao investitor i nositelj radova pojavila Županijska uprava za ceste, dakle nije bilo ni potrebe našeg okupljanja - rekao nam je Ladislav Fuš, predsjednik Kluba vijećnika u OV-u.
Pozivi su ipak dostavljeni?
- Reagirao sam zbog toga kod predsjednice vijeća gđe Zvošec pa smo dogovorili da se sjednica odgodi za jedno drugo vrijeme, dok se jedan dio naših vijećnika ne vrati s godišnjih odmora. O odgodi sjednice obavijestio sam naše vijećnike koji se zbog toga sjednici nisu ni odazvali. čudi me kako je ipak došlo do pokušaja održavanja sjednice, a pogotovo jer nema nijedne točke dnevnog reda koja bi ukazivala na žurnost - završio je Fuš.
M. Grubić
Vijećnica dobiva novi izgled
Općinsko poglavarstvo Kotoribe na svojoj je 35. sjednici prihvatilo idejni prijedlog preuređenja vijećnice i prostorije za udruge u zgradi općine. Prema tom projektu velika dvorana (vijećnica) bila bi po-vršine 56 m2 s oko 50 sljedećih mjesta, i glavnim ulazom iz hola zgrade. Odmah do nje uredila bi se prostorija za potrebe mjesnih udruga i društava koje nemaju svoje prostorije. U pripremi je cjeloviti troškovnik na temelju kojeg će se donijeti odgovarajuća odluka i definirati sam početak radova.
Lekcija novonarima kako trebaju pisati
TRIBINA S POZIVOM
priredio je u srijedu 7. srpnja tribinu za sve Članove ogranka, prijatelje i ostale mještane na temu: Rad općinskog vijeća i Poglavarstva općine Kotoriba, te program općine Kotoriba.
već u uvodnoj riječi predsjednik OO HDZ-a gosp. Ladislav Fuš izrazio je nezadovoljstvo u ime stranke da nisu dovoljno zastupljeni u medijima. upućena je oštra kritika novinarima da ne izvještavaju objektivno i da su naklonjeni drugim strankama.
Glavna diskusija vodila se ponovno o "starom" problemu i glavnom kamenu spoticanja - izgradnja ceste Kotoriba - GoriČan. OO HDZ-a Kotoriba mišljenja je da se ne poštuje program rada općine koji je donijet koncenzusom na počeku mandata sadašnje općinske vlasti u kojoj je participacija vlasti 50:50 (HDZ/HKDU/HSP/KDM : HSLS/HSS/SDP/HSU). Smatraju da se dio koji je predložio HDZ sada ne poštuje i onemogućava od strane oporbene koalicije, a to se upravo najbolje vidi na primjeru sporne ceste, gdje se i od strane županijske vlasti koči spomenuti program. također je rečeno da se bezrazložno proziva općinski načelnik gosp. Zoran RadmaniĆ (HDZ). općinski program za prvih šest mjeseci nije realiziran, a pojašnjenje toga dao je načelnik rekavši da su se platila neka zaostala potraživanja, a da se program dogradnje kanalizacije i pješaČke staze prebacuje na drugo polugodište.
Tribini su, između ostalih mještana, prisustvovali Čelnici pojedinih oporbenih stranaka (ujedno i Članovi Poglavarstva i općinskog vijeća), koji su na kraju ostali "ugodno" iznenađeni konstatacijom da je ova tribina organizirana isključivo S POZIVOM.
Na samom kraju ponovno su prozvani novinari i pojedini listovi (Međimurje i Večernji list te radio Čakovec) da neobjektivno izvješćuju javnost. Novinari su poučeni "da na sjednicama trebaju saslušati obje strane, te na kraju dati POZITIVNO mišljenje".
Vjerojatno se nehotice zaboravilo da novinari SAMO prenose tuđa mišljenja i komentare, što je i u ovom Članku napravljeno.
(B. H)
Može li se u takvoj zgradi održavati nastava?
Otpali crijepovi, prokišnjava, derutni zidovi, vlaga - sve je to rezultat višegodišnje nebrige i bez sredstava za sanaciju ili barem popravak zgrade, KotoripČanima poznate kao "stari dječji vrtić". Zgrada je u nadležnosti Ministarstva prosvjete i športa, a Osnovna škola Kotoriba primorana je koristi je zbog nedostatka prostora u matičnoj zgradi za održavanje nastave. Zbog toga kotoripska se javnost pita, a posebice roditelji Šaka, kad Će se osigurati siguran prostor za njihovu djecu? Bivša je ministrica obećala novu školu, idejni projekti su izrađeni, jedino NEMA obećanog novca.
Previsoka cijena za rashodovane vodovodne PVC cijevi
 |
Rashodovane PVC cijevi koje su "Međimurske vode" d.o.o. »Čakovec izvadile za rekonstrukcije magistralnog vodovoda Prelog - Donja Dubrava, ponuđene su javnim natječajem na prodaju svim zainteresiranim općinama i gradovima naše županije. ponuđena cijena, ovisno o profilu cijevi, kreće se od 400,00-620,00 kn. |
Općina Kotoriba posebno je zainteresirana za te cijevi s obzirom da je u pripremi izgradnja kanalizacije. općinsko poglavarstvo i općinsko vijeće na svojim je sjednicama raspravljalo o ponuđenoj cijeni. Nemalo su iznenađeni previsokom cijenom pogotovo što su to cijevi korištene određeni broj godina i ne mogu se vjerojatno upotrijebiti za neke druge projekte osim kanalizacije. Osim toga, uskladištene su na polju uz odvodni kanal HE "Dubrava" i svakog jutra ih je sve manje, a neki ih kupuju za sanduk piva. Stav Čelništva općine Kotoriba je da bi ciljevi trebale biti znatno jeftinije, pa Čak i besplatne, ako se uzme u obzir koliko su neugodnosti imali stanovnici donjeg Međimurja niz godina u vodoopskrbi radi tih cijevi koje su platili već jednom prilikom izgradnje vodovoda.
(B. H)
Danas je važno zaposlenje i sigurna plaća
Nakon burnih događaja koji su pratili uvođenje programa Javnih radova u općini Kotoriba "strasti" su se smirile, te program polako donosi i prve vidljive rezultate. Pokošen je i očišćen ulaz u Kotoribu od mosta na potoku "Bistrec", uređene su zelene površine i cvjetne gredice ispred Čitaonice, kod zgrade općine, tržnice, oko crkve i Spomen parka vatrogasaca. očišćena je obala oko jezera bivše šudrane te su tako stvoreni uvjeti za ljepši i ugodniji boravak za ovih ljetnih vrućina na "kotoripskom moru". Posebno se uređuje groblje, a nanovo Će se ličiti i mrtvačnica. Obojit Će se i mostovi na ulazu u Kotoribu i kod Bistreca.
Kompletni radovi odvijaju se u dobrom pravcu, a cilj im je postići viši stupanj uređenosti samog mjesta. Od trenutno 18 zaposlenih dvojica su Roma, a svi su bili evidentirani na Zavodu za zapošljavanje (na spisku Zavoda je 35 osoba koji Će postupno ulaziti u program) i to većinom NKV ili priučeni radnici. početkom tjedna zaposlit Će se 5 novih koji prvo idu na obuku pletenja, a započet Će i dio poslova kod kojih treba određena stručnost.
Radno vrijeme posebno se evidentira i prema broju radnih sati ovisi plaća. plaće su prema prosjeku minimalne zakonske osnovice za obračun poreza i doprinosa. Tako NKV djelatnik Može ostvariti oko 1.400,00-1.600,00 kn neto plaće. Prema riječima odgovornih za provođenje programa Javnih radova zabrinjava Činjenica da prema broju nezaposlenih u Kotoribi ljudi si još uvijek biraju posao, a ne zaposlenje, a posebno je to slučaj s mladim ljudima koji su većinom do sada bili bez radnog iskustva. Istina da je posao mahom fizičke naravi, ali se ne mora putovati, a plaće su sigurne.
Nevolje donjomeđimurskih ugostitelja
Protiv nelojalne konkurencije
Samoinicijativno organizirani u Kotoribi su se okupili ugostitelji Četiriju donjomeđimurskih općina: Donje Dubrave, Donjeg Vidovca, Kotoribe i Svete Marije. Cilj im je bio sagledati njihov današnji položaj u moru zakonskih propisa i rastuće nelojalne konkurencije. Tom prilikom trasirali su zajedničke smjernice djelomičnog ublažavanja njihove, kako oni kažu, nezavidne situacije.
Dvadesetak donjomeđimurskih ugostitelja ukazalo je na evidentnu pojavu nelojalne konkurencije u pojedinim mjesnim udrugama i društvima koja su se mimo poštivanja zakonskih normi uputila u ugostiteljsku djelatnost. Spomenuti su pritom neki domovi ribolovaca koji po znatno nižim cijenama nude ugostiteljske usluge, a ima pojedinaca koji bez imalo grižnje savjesti naspram pozitivnih zakonskih propisa iznajmljuju društvene objekte kako bi i oni, tobože preko ljetnih mjeseci, žednima bili na usluzi po cijenama koje se ne mogu ravnopravno nositi. Inspekcijske službe pritom ih, iz neznanja ili namjerno, zaobilaze, dok su lojalni ugostitelji njihova Česta meta. Nisu zadovoljni radom inspekcijskih službi, već smatraju da bi njihovo djelovanje u početku trebalo biti preventivno i savjetodavno, a ne kako to najČešĆe biva, strogo administrativno i represivno. S tim u svezi s puno su žuči i gorčine iznijeli osobna iskustva, kazavši da su svoje probleme sredinom lipnja iznijeli Uredu za gospodarstvo međimurske županije, nažalost bez odjeka.
Ugostitelji drže da bi formiranjem interesne udruge njihov glas dobio svoju "jačinu" pa su u svezi toga formirali Inicijativno odbor s obvezom da do 15. rujna stvori uvjete za formiranjem njihove udruge.
U radu skupa sudjelovali su saborski zastupnik prof. Željko Pavlic, te Zoran RadmaniĆ i Josip Grivec, načelnici općina Kotoriba i Donji Vidovec. Svaki od njih im je tom prilikom u okviru svojih mogućnosti i ovlasti obećao svu potrebitu pomoć.
M. GrubiĆ
Reagiranje - "Protiv nelojalne konkurencije"
Oglasili se kotoripski ribolovci i ugostitelji
Napis "Protiv nelojalne konkurencije", koji se odnosi na nezadovoljstvo donjomeđimurskih ugostitelja, nije ostavio ravnodušnima ribolovce ŠRD "Som" Kotoriba. Oni odbacuju tvrdnju donjomeđimurskih ugostitelja kako se u njihovom objektu nude ugostiteljski sadržaji koji su nelojalna konkurencija registriranim ugostiteljima, a kako su to oni svojedobno na svom skupu ustvrdili. Istina je, kažu kotoripski ribolovci, da je njihov Dom preko ljetnih mjeseci iznajmljen za potrebe popunjenja ugostiteljskih sadržaja kupačima obližnjeg jezera, no takve usluge u njihovom objektu pruća pravna osoba koja podlijeće svim zakonskim obvezama.
S istom tvrdnjom slažu se i kotoripski ugostitelji, navodeći da Dom ribolovaca u Kotoribi nisu svrstali u red nelojalnih konkurenata, već se to odnosi na domove ribolovaca nekih susjednih naselja.
m.g.
Kontrola granice
U srijedu 23. 6. '99. općina Kotoriba bila domaćin lokalno-mješovitoj komisiji za utvrđivanje i rješavanje graničnih incidenata i drugih povreda državne granice za drugi granični sektor. Komisiju je predvodio s hrvatske strane predsjednik komisije gosp. Marijan Varga, načelnik PU međimurske, a s mađarske strane zamjenik predsjednika gosp. (c)andor LukaČ, donačelnik granične direkcije u Nagykanizsi, i njegov zamjenik gosp. Vadas Janoš. Prema riječima M. Varge svrha je bila obilazak mjesta na rijeci Muri gdje bi se mogli odobriti jednodnevni prelasci državne granice prema mađarskoj, koja je sigurnost i kvaliteta izrade pristanišnih sadržaja na tim mjestima. Obišla se skela kod prijelaza D. Dubrava - Belezno i mjesto gdje se prelazi državna granica Kotoriba - Mlinarci. Zbog visokog vodostaja Mure nije se moglo u cijelosti utvrditi stanje pa Će se još jednom taj dio morati pregledati.
Cilj je bio da se utvrdi činjenično stanje prije nego lokalno-mješovita komisija s hrvatske i mađarske strane da odobrenje za jednodnevne prelaske državne granice. mađarska strana podržava takve prelaske i spremna je prućiti svu pomoć koja je u njihovoj mogućnosti da se takvi prelazi otvore, rekao je gosp. LukaČ, te dodao da Će se takav pregled sljedeće godine organizirati s njihove strane. (B. H.)
Zaključci sa sastanka načelnika donjomeđimurskih općina (D. Vidovec - 6. VIII.)
Radi promicanja zajedničkih interesa žitelja ovih općina, te uočavajući potrebu što kvalitetnije međusobne suradnje s ciljem zaustavljanja stagnacije ovog dijela Međimurja sastali su se Marija FranČiĆ, načelnica općine Sveta Marija; Nikola GrošaniĆ, načelnik općine Donja Dubrava; Zoran RadmaniĆ, načelnik općine Kotoriba i Josip Grivec, načelnik općine Donji Vidovec.
Na sjednici su jednoglasno donijeti zaključci:
1. Da se ovakvi sastanci redovito održavaju ovisno o potrebi,
2. Da sastanak saziva načelnik općine koja je domaćin sastanka uz konzultaciju ostalih načelnika o vremenu održavanja, dnevnom redu, . . .,
3 Da domaćin iduće sjednice bude općina Kotoriba, nakon nje Donja Dubrava, pa Sveta Marija, ponovno Donji Vidovec, i dalje tim redoslijedom,
4. Da se na slijedeću sjednicu pozovu predsjednici općinskih vijeća i vijećnici u Županijskoj skupštini,
5. Sve općine i gradovi na području međimurske županije naslijedili su između ostalog i poslovne prostore bivše općine Čakovec. Za veći dio tih prostora plaća se zakupnina već nekoliko godina, a nju prikuplja i koristi općina ili grad na Čijem je području poslovni prostor, što nije sukladno odluci arbitraže.
Radi toga tražimo da se hitno raspodijele tako prikupljena sredstva sukladno odluci arbitraže.
Ovaj zaključak upućujemo Kolegiju načelnika međimurske županije očekujući rješenje navedene problematike do kraja rujna, nakon toga spremni smo poduzeti sve korake za rješavanje ovog problema uključujući tužbu.
Pozivamo sve općine i gradove da se priključe rješavanju ove problematike,
6. područje naših općina najudaljenije je od »Čakovca, što znači i od niza službi i ustanova, što je objektivni hendikep u odnosu na bilo koji drugi dio naše županije, iz županijskog proračuna premalo je sredstava predviđeno za ovo područje, svjedoci smo višegodišnjeg zapostavljanja ovog dijela Međimurja, zatim, državna razina forsira granična područja, ali samo prema Sloveniji.
očekujmo:
- da županija bude korektivni faktor, te da potiče razvoj i ovog dijela Međimurja, a to znači:
- rebalansom proračuna za 1999. g. predvidjeti određena sredstva za projekte ovih općina,
- u proračunu za 2000. g. predvidjeti sredstva podrške određenim projektima ovih općina,
7. Na Skupštini JKP "Međimurje-plin" »Čakovec bilo je riječi o dugovima pojedinih općina izvođačima radova na plinofikaciji njihovih općina, te o eventualnom preuzimanju dugova tih općina od strane JVP "ME-IMURJE-PLIN" »Čakovec.
budući da smo suvlasnici JKP "ME-IMURJE-PLIN" »Čakovec držimo:
- da ne treba preuzimati nečije dugove,
- u slučaju preuzimanja dugova, dotiČnim općinama smanjiti suvlasničke udjele za iznos dugovanja,
8. Vezano uz prodaju rashodovanih PVC cijevi od strane "ME-IMURSKE VODE" d.o.o. Čakovec:
područje naših općina trpjelo je niz godina /od početka/ višestruke štete od Čestih pucanja cijevi, uz to one su već jednom plaćene, pa molimo:
- da nam se dio cijevi ustupi besplatno, a dio uz manju naknadu,
9. Vezano uz problematiku prikupljanja slivne vodne naknade predlažemo zastupnicima HRVATSKOG DRĆAVNOG SABORA:
- da predlože izmjenu zakona o prikupljanju slivne vodne naknade, tj. da navedenu naknadu ne prikupljaju općine, već Hrvatske vode na Čiji račun idu sredstva,
10. Zbog izgradnje HE "Dubrava" žitelji naših općina trpe brojne štete, tj. nizvodno od brane došlo je do velikog spuštanja nivoa podzemnih voda, a to je uzrok slijeganja tla, pucanja kuća i gospodarskih objekata, sušenja voćnjaka i šuma, smanjenog prinosa na poljoprivrednim površinama. Radi navedenog predlažemo:
- da se visina slivne vodne naknade za poljoprivredne površine smanji za područje ovih općina ovisno o stupnju šteta koje trpe žitelji pojedine općine,
11. Vezano uz sredstva dobivena od prodaje HRVATSKOG RADIO ČAKOVCA tražimo da se ista raspodijele sukladno arbitražnom ključu,
12. Od ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE tražimo:
- sanaciju županijskih cesta na našemu području, redovitu košnju trave /možemo mi uz naknadu/,
- izradu projekata i rekonstrukciju županijske ceste kroz Donji Vidovec do Vatrogasnog doma u Kotoribi,
13. Svi zaključci Će se dostaviti nadležnim ustanovama, službama ili osobama na Čije područje rada i djelovanja se odnose.
m.g.
Ribolovno natjecanje gospodarstvenika
Na jezeru bivše šudrane, poznatom kupalištu Kotoripčana, u subotu 31. srpnja, ŠRD "SOM" Kotoriba je bio vrlo uspješan organizator i domaćin Prvom ribolovnom natjecanju gospodarstvenika općine Kotoriba. Kotoripski gospodarstvenici pokazali su zainteresiranost za takvom vrstom druženja i razvoja međusobnog športa rivalstva. Prijavilo se 17 ekipa s po 3 natjecatelja koji su bili raspoređeni po sektorima. Nakon 3 sata predanog i marljivog bacanja udice, komisija je prišla vaganju. Raspon ulova bio je od ništa do 1425 g. očito je ribama bilo sumnjivo otkud odjednom toliko hrane i mamaca pa su se radije zadržavale na sigurnom. Najbolja je bila ekipa "Elektro Kos", druga je bila ekipa "Kvazara", a treća ekipa firme "Grgec & Grgec". Ekipama su podijeljeni pehari, a najboljima je uručeni i veliki prijelazni pehar. Kod pojedinaca u sektoru A najviše sreće s ribicama imao je Peter Dragutin, drugi je bio KovaČ Mladen, a treći Setnik Neven. U sektoru B prvi je bio Jakupak Ivica, drugi ĆiniĆ Stjepan, a treći Horvat Stjepan. U sektoru C prvo mjesto osvojio je Dravec Zvonimir, drugo RadmaniĆ Ivan, a treće Horvat Alojz. Kao ukupno najbolji pojedinac medalju je osvojio Zvonimir Dravec. Druženju gospodarstvenika pridružili su se i brojni KotoripČani koji su ovdje proveli ugodnu večer uz tamburaški sastav "Frankopani".
Otvoren novi poslovni centar "MBP-a" d.o.o. Kotoriba
Od 7. kolovoza 1999. poduzeće "MBP" d.o.o. posluje u svom novom poslovnom centru u Kotoribi, izgrađenom na lokaciji industrijske zone istok. poduzeće je osnovano 1992. g. i pored matičnog poslovnog centra ima dvije izdvojene poslovnice u Sv. Mariji i Prelogu. Osnovna djelatnost "MBP-a" je trgovina, plastiČarska proizvodnja i građevinsko poduzetništvo. Prema riječima direktora gosp. Miljenka (c)ebestijana novo-izgrađeni prostor od 250 m2 samo je dio planiranog poslovnog prostora od još 500 m2 koji Će se postepeno dograđivati prema potrebama i mogućnostima ulaganja. Objekat je građen 3 god. vlastitim ulaganjem, bez dugoročnih kredita i u vlastitoj režiji. U novom poslovnom centru smještena je trgovina robom široke potrošnje, bijele tehnike, željezarije, boja i lakova, tu je i skladište građevnog materijala, proizvodni dio za izradu plastiČarske galanterije, poslovne prostorije, a uređeno je i vlastito veliko parkiralište. Danas poduzeće zapošljava 14 djelatnika. Spremnost odgovora na poslovne izazove, posebice u današnje vrijeme, "MBP" d.o.o. dokazuje otvaranjem svog poslovnog centra, a koji je prvi takve vrste u općini Kotoriba.
(B. H.)
Iz Kotoripskih zapisnika (2)
Kao što su Čitatelji u prošlom broju 53. Kotoripskoga vjesnika (9. srpnja, 1999., str. 7) mogli pročitati, da Ćemo u nekoliko nastavaka objaviti dijelove teksta iz Kotoribskih zapisnika, to i Činimo ovom prigodom, jer su oni filološki najvrjedniji višestruki spomenik, koji je u 18. st. nastao u Kotoribi.
Prigodom predstavljanja spomenutih zapisnika javnosti u Kotoribi (prvi put uopće!)18. lipnja 1999. bio sam spomenuo da je o njima prvi pisao Matija Valjavec, k tome treba još reĆi, da su upravo dijelovi teksta, što ih je Valjavec objavio 1885. u Časopisu "Kres", poslužili još jednom Slovencu, Vatroslavu Oblaku (1864.-1896.) za prikaz jezika tih zapisnika. Doduše, Oblakove bilješke su ostale u rukopisu u njegovoj ostavštini u knjižnici bečke Slavistike, br. 100, a autor ovoga priloga imao je prigodu nabaviti ih u presliku, pa i to ćeli sad posebno istaknuti. To pak govori, da su Kotoribski zapisnici pobuđivali interes u 19. st. kod znamenitih slavista, Valjavca i Oblaka, što nam sugerira da se i mi, danas, više pozabavimo tim izvornim dragocjenim dokumentom, da ga zapravo u cjelosti objavimo.
Kotoribski je varoš, u vrijeme pisanja zapisnika, administrativno funkcionirao kroz obnašanje određenih dužnosti pojedinih stanovnika varoša (opiduma) koje su dužnosti dotiČni odgovorno i Časno obnašali. To je razvidno iz sljedećih zapisničkih odredaba.
Anno D(omi)ni 1736 die 10 Aprilis
Skupa budući kotoribskoga varaša prisećniki i starešine z obČinom navkup, zdola popisana dugovanja jesu napravili i dokonČali, kakoti:
Postavlja se za rihtara Ratajec Martin, za menšega rihtara Zvošec Matok z navadnum plaČum i z dohotkom. Bormešter potverŠava se na ovo leto z navadnum prisegum i plaČum. . . postavlja se na mesto Mir -ure šajkaški cehmešter UgraČ Mihalj z navadnum plaČum, potverŠava se (c)imun GerguČeviČ za brodara, na mesto Horvat -ure postavlja se za brodara Ivanek Martin koji navadnu prisegu pred prisećniki imaju postaviti.
PotverŠava se kerČmar sokaČ i na ovo leto da kerČmo obderći. Postavljaju se dva mesara tak da na dva tjedna bude sekel Dugan Ivan a dva tjednaTomaš Pregornik; vsaki Četiri rajniške postaviti i platiti na leto bude dućen.
Postavlja se za kapuša Gregur Novak i Maltar Balać, postavlja se na mesto Kolar Gregura za kapuša z navadnum plaČum i dohotki. Postavljaju se med šajkaše Horvat Matok i Harapin Gašpar. Lugare imaju prisećniki poiskati, kojem plaČa pobolšava se kakti vsakomu šest rajniški.
Navadna plaČa od vsega varaša dokonČana i nadalje
potverŠena Rajn. Groš
Gosponu plebanušu 15
Gosponu školniku 5
Varaškomu rihtaru 25
Vice rihtaru 15
Kapušem dvem 24
Lugarom dvem 12
Rihtarom i kapušem
Čićme vsakomu 8
Zvonaru 10
KerČmenomu gospodaru 15
(c)ajkaškomu cehmeštru 10
Varaškomu dijaku 6
šoštaru na opanke na remenje 8
suma 145
KerČmaru na leto na sveČe 3
Anno D(omi)ni 1732 Die 25 Februari
Ves varaš skupa buduČi, zdola podpisana dugovanja jesu napravili i dokonČali kakoti:
Postavla se za velikoga birova prisećnik ObaŠi Matok, za menšega birova Matoš Matok koteri navadnu prisegu ima pred varašem poloćiti i kako tije taki na lice vsega varaša navadnu prisegu postaviti.
Postavla se za bor birova prisećnik PoterpaČ -ura, a šajkaški cemešter DolenČiČ -ura na dale potverŠava se. Postavlaju se za brodare »ikuliČ -ura i -urŠek -ura koteri navadnu prisegu pred vsem varašem jesu postavili. KerČmar i mesar potverŠavaju se i na dale. Kapuš bude i na dale Gregur, a na mesto Blaća bude ĆupanČiČ -ura. Postavla se za logara »ikuliČ Mihok i Pigoc Balać. Ako zmed teh dveh koteri ne bi hotel biti, tak na njegvo mesto gospon vojvoda s prisećniki imaju drugoga postaviti.
Ano D(omi)ni 1732 na dan Svetoga (c)imuna Judaša, skupa buduČi ves varaš, dokonČali jesu da od vezda vsigdar birovi varaša kotoribskoga imaju se poleg soldaČkoga leta na dan vseh Svecev postavlati, kaj su pak do vezda sadašni birovi jesu slućili, ima im se naplatiti i novi birovi postaviti. Da po keh dob Harapin Gašpar, Malek Ferenc, Zvošec Tomaš i UgraČ Balać prisećniki na to jesu privolili, da na koga goder kocka pokaže, on bude dućen birovom biti, na to gledeČ da po keh dob gospodin oberslajdinont simo na kvarter dojde, veČ truda i posla neg druga leta bude imal podnesti, zato privolil je i varaš na to da se kockaju. Kocka doprinesla je da Zvošec Tomaš ima birovijo podnesti, za menšega pako birova postavla se Fondak Matok koji z navadnum plaČum budu kako i do sada birovi jesu naplaČeni bili, imaju obderćani biti i naplaČeni, kakoti vekšemu 25 rajniški, menšemu 15 rajniški i vsakomu jeden par Čićmi ima se dati.
Anno D(omi)ni 1737 die 2 Novembris
Postavla se za varaškoga birova Sabol (c)tefan. PotverŠava se šajkaški cehmešter Bajspoh Jakub. Za birova postavla se Zvošec Tomaš. Mesar potverŠava se, kerČmar takaj, logar Latin takaj potverŠava se Brodari potverŠavaju se.
Anno D(omi)ni 1738 die 28 Oktobris. Postavla se za varaškoga birova Matoš Matok. Za borbirova UgraČ Blać, za šajkaškoga cehmeštra Beliga -ura. Mesar se potverŠava, kerČmar potverŠava se. Logar potverŠava se. Kapuši potverŠavaju se.
Anno 1739 die 23 aprilis DokonČano je, da birovi niti nigdo veČ, ne budu smeli varaške vode prodavati. Eadem die (isti dan) dokonČano je da HerŠajce imaju se zapreti za varašku potreboČu.
Anno 1740 die 26 Decembris pred prisećniki: Maltar -urom, Horvat Matokom, Malek Ferencom, Beige -urom, Sabol Martinom, ObaŠi Matokem, Sabol (c)tefanom, Matoš Matokom, vuČinjen je račun arende varaške za leto 1740. Zdola podpisanem redom, kakoti:
Rajn. Groš
DomaČe arende izišlo je i
prijeto gotovoga novca 313 3
Na ostanutje terjati 11 4
Stranskeh ludih arenda i seno prodano
takaj po senjah brodovina i porcije 81 12
summa 405 19
Iz porcije ima se naplatiti 30 r.
summa 435 19 gr.
Coram me Stephano Szentmartonj vojvoda Kotoriensi
Kao što je razvidno, iz potpisa vojvode kotoripskoga (c)tefana Svetomartinskog, Kotoriba se ipak prije zvala i Kotor (Kotar), no, o samom toponimu mjesta Kotoriba bit Će riječi drugom prigodom.
Anno 1754 die 7 Novembris
Skupa buduČi pri Razboršek Andrašu staromu birovu Zvošec Tomaš, Beliga -ura, (c)koda Tomaš, VlašiČ Matok, MarkaČ Tomaš, (c)koda Mihok, (c)koda Martin, Globlek Mikloš, Maltar Matok, Matoš -ura,
ikloš, Maltar Matok, Matoš -ura, VlašiČ (c)tefan, ObaŠi (c)tefan, Talaši Jakub, Sabol Ištvan, Horvat Stanko, Kuzman -ura, Joćef Matoš, postavili su velikoga birova Ivanuš Mihoka, kapuš pako Kernjak Ivan potverŠava se na dale. Za borbirova Maltar Matoka, Horvat Stanka, kerČmar na veliki kerČmi takaj na duće ostane i Zadravec Andraš na gornji kerČmi potverŠava se.
Brodari takaj duće na brod pasku kak i pervo imali budu.
Anno D(omi)ni 1757 die 31 Octobris
Postavleni za velikoga birova Globlek Mikloš, za maloga birova Zvošec Ferko, za borbirove Sabol Ištvan, Matoš Stanko. Za hajduka Kernjak Ivan, logar ĆupanČiČ -ura, brodari KovaČ Martin, (c)ipuš Andraš.
Anno D(omi)no 1758 die 8 Novebris
Postavleni za velikoga birova Matotek Martin, za maloga birova PoterpaČ Martin, ki navadno prisego postavili su. Za borbirove DolenČiČ Matok, (c)koda Martin i dokonČano je, da od seh dob borbirovi, kada veČ vina zakuplavali budu za varašku kerČmu, dućni budu za unda birovu i prisećnikom na znanje dati, da naj odluČe k borbirovom takvoga Človeka koj bude znal i njim pomagal vina zebirati. Ako to ne budu hoteli vuČiniti, za kvara pri hmanjem vinu budu morali borbirovi odgovoriti. Za varaškoga hajduka bude postavlen Matan Martin, brodari potverŠavaju se, za logara Pjendi Miška.
Coram me Josephus Szentamrtonji. . .
Ovom prigodom, vrlo vaćnom Čini mi se odredba, koja je zapisana i od prisutnih potpisana, a odnosi se na jednoga tadašnjega roma. Zbog aktualnosti i sadržaja, evo teksta u cjelini.
Pri birovu našega varaša kotoribskoga skup spravleni prisećniki dokonČali jesu i vzeli vu varaš naš kotoribski cigana imenom Horvat Mišku ovde roŠenoga z condicium (pod uvjetom), da stališom ovde buduČ, bude dućen varaškomu poglavaru podloćen biti; pro secundo (pod 2), tuŠe cigane pri sebi zaderćane pod kaštigu ne sme imati, pro tertio (pod 3), drobno kovaČko meštriju mora delati, 4 to, ako se kakva tatbina od njega znajde vsega mentuvan (bez iČega) mora se iz varaša našega izhititi (protjerati).
Z kojemi kondicajami ja se zaoblegeram na ova za obderćavati (s kojim uvjetima ja se obvzujem obdrćavati ih)
Horvat Miška
Presentibus (pred prisutnima)
Ivan Horvat, Mihalj Ivanuš, (c)tefan Sabol, Stanko Matoš, Tomaš (c)koda, Stanko Horvat, Franjo Zvošec, Judice Martin (c)koda
Presente me Ivan Ignacije Matoš
Data Kotori Die 25. Septembris 1768.
Kao što je razvidno, odredba je sasvim jasna, uvjeti su se morali poštivati. Ne bi li štogod iz navedenoga moglo i danas biti upotrjebljivo, pragmatika ćivota to nalaće. Ili. . .
Anno 1777 die 24 Septembris
Došel je pred prisećnike BadaČ Mihok, tućeČi svojega sina Joćefa da ga je doli hitil za lasi, bil bi vreden vu vuzu vekšu dati, ali gledeČ na staroga oca, što bi ga bil hranil, zato na oČinsku molbu jesu mu dosudili 12 palic vendar ni veČ priel nego palic 10. (Bio je palicama tuČen).
Anno 1777 die 4 Novembris, Skupa buduČi prisećniki i obČina, jesu zebrali i postavili prisećnike i birova velikoga i maloga i druge sluge varaške najmre: veliki birov ObaŠi Mihok, mali birov Petrac Miška, prisećniki Siladi Martin i Fuš Joćef.Drugi prisećniki pak jesu potverŠeni. Hajduk: KukuliČ -ura. Poletaši jesu postavleni: Sterbad -ura, Petrac -ura, Fundak -ura, Matan Martin, Siladi Vida Martin. Logari Balog Ivan, PavČec Marko.
Anno 1778 die 27 Mart. Skupa buduČi pri birovu prisećniki jesu postavili vahtara Jankoci Mateka, kojemu obeČali jesu z Čićmami forinti 10, za koju plaČu bude dućen vsaku noČ dva puta po varašu vikati i dobro na ogenj pasku imeti, poleg toga da bude velika sila, slugam varaškem dućen bude pomagati.
Nije su li već tu prvi tragovi protupoćarne službe, davno prije prvog vatrogasnoga društva, osnovanog u Varaćdinu 1864.?
Kao što je iz razliČitih zapisa razvidno, u njima susreĆemo mnoga prezimena koja i danas postoje u Kotoribi. Zapisnike su pisale razliČite ruke, po jeziku se ponekad, razlikuju, zavisno od notara, biljećnika - zapisniČara.
I na kraju. Još jednom ponavljam. Sve dok Će Kotoribski zapisnici biti u rukopisu, oni su mnogima nedostupni. Bez obzira što se Možda nekome ti zapisi Čine nezanimljivi, dosadni, oni su ipak zrcalo vremena u kojem su nastali, oni su zrcalo ćivota i rada jedne sredine, varaša kotoribskoga. Upravo po tome zavrjeŠuju da ih imamo i u svojoj kuĆi, da ih Može, tko ćeli, pogledati i kod svoje noĆne stolne lampe, da se i naša djeca prisjete svojih pra, pra djedova, da se zapravo naŠu korijeni našega postojanja i bivovanja tu gdje smo mi danas, tu u Kotoribi.
U povodu članka "Kotoripski protokoli" - vrijedan pisani spomenik Kotoribe", objavljen u „Međimurju"
Kotoripski protokoli odavno poznati
baveći se tematikom najstarijih pisanih tekstova na tlu Međimurja u okviru znanstvenog skupa pod nazivom Kajkavsko narječje, održanog 15., 16. i 17. ožujka 1978. godine u Zagrebu, u organizaciji HAZU (JAZU), osim Vratišinske knjige i Raskriške knjige i brojnih drugih književnih i neknjiževnih tekstova sveučilišni prof. dr. Zvonimir BartoliĆ u svojoj studiji (a koja je kasnije, 1980. postala i sastavnim dijelom prve u nizu od pet do sada objavljenih knjiga iz serije Sjevernohrvatske teme (Zrinski, »Čakovec, 1980.) apostrofirao je i značenje Kotoripskih protokola kao temeljnoga pisanog spomenika za poznavanje povijesti Međimurja jer nam daje sliku jezika i društva, a u njem nalazimo zapise, zapravo zapisnike, zaključaka sjednica, odluka, zakletva i raspisa trgoviške općine Kotoribe u rasponu, od osamdeset godina pa nam se na taj način "Protoculum novum oppidi Kotoriba" javlja kao do sada najznaČajniji pisani spomenik za prouČavanje gospodarske povijesti Međimurja, a istodobno se javlja i kao jedan od veoma zanimljivih dokumenata - s obzirom na to što govori o trgovištu specifiČne agrarne strukture - i cjelokupne gospodarske hrvatske povijesti. Do koje mjere su Protokoli bogato povijesno vrelo, neiscrpan izvor - pa i najsitnijih, najbanalnijih starih navada ali i uredovno, statutarno fiksiranih trgovišnih regula neka nam pokaže jedan vrlo ilustrativan detalj: Mihalj Horvat koji je dao zakletvu kao pervi kerČmar obvezuje se zatim: Ja N. N. prisićem Bogu otcu, sinu duhu svetomu, blaćene device i vsem boćjem svetcem i sveticam. Da je Varaša Kotoribskoga hoĆem verno i praviČno slućiti, praviČen račun varaškem officerom (ili onem kojem varaš zruČi) davati, i med vodu vino mešati neČem niti ne prepustim od moje drućine mešati vuČiniti. Tako me Bog pomori i ves Dvor nebeski (cit. prema: Z. BartoliĆ: Knjićevni i neknjićevni tekstovi na tlu Međimurja, u: Hrvatski dijalektološki zbornik, knjiga 6, Zagreb, 1982., str. 37). Kotoripski protokol u razdoblju od osamdeset godina pisali su gradski notari, šekretari, od kojih su neki na više mjesta i zabiljećeni, kao što je - prema dr. BartoliĆu (vidi: Z. BartoliĆ, Sjevernohrvatske teme, knjiga I, studije, Zrinski, »Čakovec, broj gradskih vojvoda, županijskih sudaca, gradskih prisećnika, cehmeštara, zlatara, tkalaca, šajkaša, krČmara, mesara, brodara, maltara te drugih obrtnika i graŠana. (str. 131-134). Spomenuti kulturnopovijesni (pisani) spomenik samo je jedan od mnogobrojnih kojima je bio posveĆen dugogodišnji znanstveni interes dr. BartoliĆa. OslanjajuĆi se na radove KukuljeviĆa, Laszowskog, Franceva, Olge (c)ojat, Rudolfa Horvata, Franje RaČkog, J. BedekoviĆa i drugih autora knjige Sjevernohrvatske teme I pokušao je odgovoriti na temeljno pitanje o postajanju i ćivotu hrvatske knjićevnosti na tlu Međimurja do godine 1918. a na koje temeljiti odgovor (. . .) hrvatska knjićevna znanost još nije dala (cit. djelo, str. 99), pretpostavljajuĆi - prema Forstalu i BedekoviĆu - poČetke hrvatske pismenosti na tlu Međimurja s postojanjem redovnika glagoljaša u (c)trigovi. Temeljem svega citiranog "prvo predstavljanje" Kotoripskih protokola prireŠeno je zdavnja, zdavnja u hrvatskoj knjićevnoj znanosti. Za širu publiku to se, meŠutim, bilo 21 godinu poslije, tj. 25. lipnja 1999., zahvaljujuĆi djelomiČnom nepoznavanju onoga što je do sada uČinjeno.
Vaš stalni Čitatelj
Jest, Kotoripski protokoli odavno su poznati
U tjedniku "Međimurje" (14. srpnja" str. 54) u rubrici "Vama- -nama", uvaćeni gospodin "Vaš stalni Čitatelj" (to je njegov kriptonim-potpis), osvrnuo se je na kratku vijest, objavljenu također u "Međimurju" (30. lipnja, str. 15) pod naslovom: "Kotoripski protokoli - vrijedan pisani spomenik Kotoribe".
U tome napisu nema ničeg spornog, no ipak, "Vaš stalni Čitatelj", potaknut "zvun sebe", želio je reći i svoju. Njegov naslov: "Kotoripski protokoli odavno poznati", u potpunosti se slaže i s konstatacijom prof. dr. Alojza Jembriha, koji je u Kotoribi, na poziv tamošnje općine, načelnika Zorana RadmaniĆa, spomenute Protokole prvi put predstavio, a o njima je, također, govorio 26. svibnja 1999. u zavičajnom klubu Međimuraca u Zagrebu. Naime "Vašeg stalnog Čitatelja" moram razočarati, a Čitatelje "Međimurja" obavijestiti, da primat za "davno poznati" nikako ne pripada osobi koju on u svom napisu predstavlja, već je to zasluga dugogodišnjega varaždinskog profesora Matije Valjavca (1831.-1897.) koji je još 1885., u slovenskom Časopisu "KRES" objavio u tri nastavka dio teksta iz Kotoripskih protokola. Dakle, oni su doista odavno poznati, jer za njih su prvi saznali Čitatelji "Kresa" Slovenci i drugi u slavenskome svijetu, a KotoripČani eto, tek 18. lipnja 1999. godine.
Možda "Vaš stalni Čitatelj" ne zna da je svojedobno, još kao student. Alojz Jembrih poslao podatke o "Kresu" u vezi s ValjevČevim Člankom, kao i druge podatke, autoru "prve u nizu od pet do sada objavljenih knjiga iz serije Sjevernohrvatske teme" (1980.). "Vaš stalni Čitatelj" trebao bi znati da u znanosti nema (ne smije biti) monopola na istraživanje kao ni prešućivanja novih saznanja. Uostalom, u svojem predavanju (18. 6. 1999.) prof. dr. A. Jembrih je spomenuo da je "nakon Matije Valjavca" o Kotoripskim protokolima "1980. pisao i Zvonimir BartoliĆ". "Vaš stalni Čitatelj" vjerojatno zna da je dr. A. Jembrih, u prvom redu, govorio o spomenutim Protokolima a ne o dosadašnjim istraživanjima osobe koju "Vaš stalni Čitatelj" u napisu iznova predstavlja i kojoj, njegove zasluge na polju istraživanja, koliko je poznato, dr. A. Jembrih nije dosad nigdje osporavao.
"Vaš stalni Čitatelj", to mu se mora priznati, nije u pravu kad piše: "(. . .) kao što je - prema dr. BartoliĆu" (navodi knjigu iz 1980.) "ostao zabilježen i znatan broj gradskih vojvoda županijskih sudaca, gradskih prisežnika (. . .)". Pa to je sve, ponajprije i samo, zabilježeno u Kotoripskim protokolima!
"Vaš stalni Čitatelj" ipak, ako je Čovjek pošten (i profesionalno), mora priznati, da su spomenuti Protokoli, nakon Valjavca i BartoliĆa, ipak prvi put predstavljeni u Kotoribi 18. lipnja 1999. godine! Je li to njemu žao ili nije, to je nepobitna Činjenica. I na kraju. "Vaš stalni Čitatelj" neka mi dopusti reći, da u (c)Štrigovi nisu "postojali redovnici glagoljaši", koje on spominje, barem takav crkveni red dosad, u hrvatskoj crkvenoj povijesti, nije nitko spomenuo, a ni jedan papa u Rimu takav red nije potvrdio.
Ljudevit DvorišČak, Đurđevec
Uz dva novinska članka o Kotoripskim protokolima
Hvala (i) Matiji Valjavcu!
Kako je lijepo uživati u Čitanju na godišnjem odmoru, ako je dotiČno štivo zanimljivo i (barem) blizu istini. Takvo štivo Čovjek rado proČita i sa zakašnjenjem. Naime, vratih se s godišnjeg odmora. ProČitah nekoliko prethodnih brojeva lista "Međimurje". U brojevima od 14. i 28. srpnja u rubrici VAMA-NAMA, str. 54, zamjetih dva skoro identiČna naslova: "Kotoripski protokoli odavno poznati". Potpisnik Članka - "Vaš stalni Čitatelj". - Vjerojatno neki znanstvenik ili "kovaČeva kliješta"? A u listu "Međimurje" od 28. srpnja proČitah taj naslov s tek jednom riječi više: "Jest, Kotoripski protokoli odavno su poznati." Potpisnik toga Članka, Čini mi se, nisu "kovaČeva kliješta", jer se potpisao, kak pravi muž z jajci, Ljudevit DvorišČak, i to iz -Đurđevca Čak. Ja, isto tako stalni Čitatelj lista "Međimurje", ne poznajem tog drugog "Stalnog Čitatelja", kao ni nekog Ljudevita DvorišČaka. Anonimusi ili poluanonimusi uopće me ne interesiraju. Zanimljivo mi je Čisto nešto drugo, a na temelju Čega imam svoje mišljenje: »lanak onog s potpisom "Vaš stalni Čitatelj" odiše, zrači jalom. Gospodin Ljudevit DvorišČak, osjećam, oslobođen je jâla i taštine: priopćava nam, komu zapravo pripada primat otkrića "Kotoripskih protokola" - varaždinskom profesoru Matiji Valjevcu - rođen i umro u prošlom stoljeću (1831.-1897.). Ovime je sve jasno: U znanosti, znanstvenom istraživanju, nitko ne Može sebi, ni bilo kome, pripisivati monopol. Svaki znanstvenik ima pravo svoje spoznaje - na spoznajama marnih prethodnika - razvijati, objavljivati, i "ukoriČeno" predstaviti najširoj javnosti. Dakle, hvala (i) Matiji Valjevcu!
Vid Ježin