Srdačnu vam dobrodošlicu upućujem, dragi i uvaženi gosti, iskreni prijatelji i vedri ljudi na samom početku našeg dvodnevnog putovanja kroz povijest Međimurja. Prošle su nam mnoge godine i stigli smo, s pravom ponosni, i do 5. - jubilarne županijske smotre međimurskih narodnih običaja. Cijelo Međimurje, pa tako i naš mali kutak - Kotoriba - s velikom ljubavlju i pažnjom njeguje ono najljepše i najvažnije što je poput niti vodilje utkano u svaki međimurski dom - pjesmu, ples, domaću riječ i narodne običaje.  Stoga nam je iznimno drago da smo i na ovoj, jubilarnoj smotri, ugostili drage nam prijatelje iz drugih međimurskih mjesta.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Svakako na samom  početku mogu reći da je organizator smotre koja je ispred nas KUD Kotoriba, uz svesrdnu pomoć zajednice HKUUMŽ, dok je pokrovitelj smotre narodnih običaja Općina Kotoriba. I red je da se od srca zahvalimo svim sponzorima koji su pomogli realizirati smotru, te svima onima koji su na bilo koji način sudionici smotre. Stoga se vi osjećajte slobodni zapljeskati - MURAPLASTU, NOVOM FEROMONTU, JILL SOKOVIMA. Svojim su donacijama pomogli i ALU BRAVARIJA, PEKARA MARĐETKO, LADISLAV FUŠ, MURS EKOM, ERVIN HORVAT I ZLATKO TALAŠ.  Hvala vam na dobroti i požrtvovnosti kojom ste omogućili ovako značajan folklorni i kulturni događaj u Kotoribi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nekako u sebi, u svom srcu i umu ljudi osjećaju da su jezik, vjera i običaji najvažniji pokazatelji obilježja svakog naroda i mjesta. Svi mi koji govorimo istim jezikom, dijelimo iste vjerske osjećaje i zajedno živimo po zakonitostima naših predaka povezani smo čvrstim nitima. Narodni običaji, tako šaroliki i raznovrsni u sebi nose nešto vrlo značajno, vjerujem da ćemo se svi složiti - želju da se očuva identitet naroda i svakog pojedinca u tom narodu. Ovo naše zeleno, plodno Međimurje u sebi krije neprocjenjivo bogatstvo tih običaja, starih navada našega kraja.  Čini mi se da o tom bogatstvu, šarolikosti, raznovrsnosti i važnosti narodnih običaja našeg kraja najviše znaju članovi stručne komisije ove smotre. Prije svega s nama je dr. Stjepan Hranjec iznimni poznavatelj izvorne i nepatvorene međimurske narodne baštine , zatim veliki glazbenik prof. Ladislav Varga i uspješan redatelj Romano Bogdan. Dobro nam došli, i radujemo se vašim stručnim savjetima kojima ćete na kraju dana usmjeriti i ohrabriti voditelje kulturno umjetničkih društava koja će nastupiti na smotri sa prikazima raznih narodnih običaja.

 

I ne može se priča o Međimurju ispričati ako se ne dotaknemo misli koju tako često čujemo upravo od članova naše stručne komisije, kako je ovaj naš kraj pravi horvatski cvetnjak. S jedne nam je strane Mura, s druge strane Drava, a u sredini mali falačec zemlje na kojem rastu ružice. I baš kao što se o ružicama brinu i nebo i zemlja, tako se brinu i ljudi. Isti oni koji čuvaju našu tradiciju, naše običaje, radosti i tuge koje prate svako ljudsko življenje. Takvih, dobrih i poštenih ljudi u Međimurju nikada nije nedostajalo. Upravo su takvi i svi oni koji, učlanjeni u mnoga kulturno umjetnička društva i udruge, čuvaju prošlost od zaborava. Na našoj jubilarnoj smotri nastupit će 8 kulturno umjetničkih društava iz Međimurja, a imat ćemo i goste smotre koji dolaze iz Zagorja.

 

Da bismo bili jaki i sigurni u sebe , da bi nas i drugi poštivali moramo imati korijen. Bez korijena smo samo suhi list na vjetru i brod bez kormila. Mi korijene imamo - čvrste i snažne jer su godinama rasli na falačecu horvatskog cvetnjaka. A kormilo nek nam bude u ova dva poslijepodneva usmjereno ka međimurskoj prošlosti.

 

Ali, prije nego što krenemo na putovanje u međimursku povijest dozvolite da sve vas, u ime KUD-a domaćina, pozdravi njihov predsjednik, gosp. Vinko Horvat.  Pozdravit će nas i predsjednica odbora za narodne običaje pri Zajednici i predsjednik skupštine  Jagoda Srša i Đuro Horvat.

 

Načelnik Kotoribe, Zoran Radmanić, kako je i red i običaj, sada će otvoriti 5. županijsku smotru međimurskih narodnih običaja.

 

SUBOTA, 19. 11. 20005

 

 

Narodni običaj JABUČNICA danas će nam pokazati prvi sudionici smotre, članovi kulturno umjetničkog društva KATRUŽE iz Ivanovca.  U Ivanovcu je tradicija očuvanja folklora i narodne baštine zaista vrlo duga i bogata. Još pedesetih godina prošlog stoljeća počelo se sa okupljanjem članova i polako se 1997 godine formirao KUD Katruže kakvog danas poznajemo. Redovito nastupaju na smotrama, susretima, priredbama diljem naše županije, a diče se i dobrom suradnjom sa mjestom Petriba u Mađarskoj. S ponosom njeguju i djeluju u duhu tradicije našeg kraja i čuvaju kulturnu baštinu naših baka i djedova i to kroz folklornu sekciju, zatim tamburaški sastav, žensku vokalnu skupinu i dramsku družinu te uz pomladak tamburaša i folkloraša.

Za našu su smotru pripremili scenski prikaz narodnog običaja JABUČNICA. Tekst je napisao i za scenu pripremio ĐURO HORVAT. Dodat ću i podatak da je scenu osmislio FRANJO PETEK, a kostime su glumci odabrali sami - prema usmenoj predaji starijih osoba iz Ivanovca.

 

 

 

 

        Udruga je osnovana 1989 godine, a najaktivnija sekcija je dramska. No tu su i sportska sekcija, sekcija očuvanja narodnih nošnji i ono što je izrazito značajno dječji folklor i amaterizam. Danas su za nas pripremili običaj vezan uz najljepši dio godine. Narodni običaj pod nazivom BADNJE VEČE za scenu je pripremila i uvježbala ŠTEFANIJA JAMBROŠIĆ.

 

 

 

 

KUD "Seljačka sloga" diči se svojom prethodnicom, kulturno prosvjetnim društvom "Dubravka", osnovanom davne 1927 godine. Od osnutka pa do danas  Seljačka sloga nanizala je izuzetno puno uspjeha diljem Hrvatske ali i na međunarodnim nastupima. Mnoge su godine putovali u Zagreb na Smotru folklora,  dragi su gosti Vinkovačkih jeseni, Đakovečkih vezova a diče se nastupom na Balkanskom festivalu narodnih pjesama i plesova u Ohridu, 1977 g. gdje je ogranak seljačke sloge zastupao cijelu republiku Hrvatsku kao jedini predstavnik. Radosni su i ponosni i zbog nastupa u Italiji, Njemačkoj i, posebno, Mađarskoj.  Društvo okuplja stotinjak članova, a u folklornoj, tamburaškoj i dramskoj sekciji aktivno sudjeluje njih pedesetak. Posjeduju vlastite prostorije u kojima su uredili i malu etnografsku zbirku donjodubravskog kraja, a svi posjetitelji tu mogu vidjeti i mnogobrojna priznanja kao i nagrade koje je društvo dobilo za svoj rad i postignute uspjehe. JESENSKO RUKOVANJE narodni je običaj kojeg su za scenu pripremile i uvježbale Božica Kivač i Marija Novak.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrlo bogata kulturno umjetnička djelatnost postojala je u Kotoribi otkako je poznata njezina povijest. Nezna se točno nastanak i izvorište kotoripskih kola, zabilježenih samo u Kotoribi. 7. Ožujka 1937. g. službeno je počelo s djelovanjem društvo Seljačka sloga koje je okupilo sve zainteresirane za očuvanje narodne baštine, pa taj datum uzimamo kao početak organiziranog kulturno umjetničkog djelovanja u Kotoribi. Tako je bilo do 1975 g, kada se formira KUD Ivan Knez, odnosno kasnije KUD Kotoriba. I danas vrijedni članovi društva svoje talente i ljubav prema otkrivanju, očuvanju i prenošenju kulturnih obilježja svog zavičaja pokazuju kroz aktivnosti u folklornoj, tamburaškoj, dramsko- recitatorskoj i sekciji koja njeguje stare običaje rodnog nam kraja. Društvo ostvaruje brojne nastupe a u više je navrata sudionik svih značajnih kulturnih zbivanja i smotri u lijepoj našoj. Reći ćemo i to da bilježe i važne i značajne nastupe van granica naše domovine- u Sloveniji, Madžarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Švicarskoj.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Narodni običaj kojeg je domaćin pripremio za nas zove se BADNJAK, a istog je za scenu pripremio i uvježbao s glumcima svima nam poznat Ljudevit Sabolić.  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NEDJELJA, 20.11.

       

 

Dobro nam došli, cijenjeni posjetitelji, dragi gosti i prijatelji narodnih običaja u sveto nedjeljno poslijepodne u kotoripski dom kulture, gdje vas i danas očekuje  ugodan i jedinstven put u povijest zelenog, bogatog  Međimurja. Jubilarna smotra međimurskih narodnih običaja donosi nam osam prikaza narodnih običaja. Jučer smo vidjeli 4 stare navade, a danas ćemo pažljivo odgledati nova 4 običaja.

Narodni su običaji važan dio naše tradicije. Stoga vjerujemo da čuvanjem i poštivanjem onoga što su nam u naslijeđe ostavili naši stari sebi gradimo bogatiju budućnost. Znajući koliko je ljubavi, truda i ljudskog znoja utkano u mozaik zelenog Međimurja postajemo svjesni kakvo je bogatstvo skriveno oko nas. Upravo su smotre kao što je i ova mjesta na kojima se otvaraju stare škrinje iz kojih se vade sjećanja na plesove, pjesme, nošnje i običaje međimurskog kraja. Ispred svih onih koji se, na bilo koji način, bave folklorom - velik je zadatak. Potrebno je zaustaviti odlazak folklora samo u muzeje i sjećanja, već ga i na ovaj način treba zadržati živim, postojećim. Stoga svaka smotra, kao što je i ova naša koja čuva narodne običaje, treba pronaći i potaknuti ponovno oživljavanje mnogih skrivenih i vidljivih običaja naše kulturne baštine.

 

Jučer smo povezali  povijest i našu današnjicu, a te će nas spone držati na okupu i tijekom idućih nekoliko sati. Mudrost, slogu, vjeru i ljubav koje nalazimo u svakom običaju našeg puka, zasigurno treba duboko usaditi u svako srce koje je danas ovdje i upravo te vrline unositi sutra u svakodnevni život.

 

"Neiscrpiva je dubina narodne duše iz koje izvire istina koja se ne može nadmudriti, dobrota koja se ne može naplatiti i ljepota koje se ne možete zasititi." I zaista je tako na petoj jubilarnoj smotri narodnih običaja u Kotoribi u ova dva dana - slušamo mudre riječi, gledamo draga lica i osjećamo svu puninu međimurske duše.

 

 

Za sve Vas, koji jučer niste bili s nama, reći ću da je organizator i domaćin 5. županijske smotre međimurskih narodnih običaja  KUD Kotoriba. Predsjednik KUD-a Kotoriba jučer je zaželio dobrodošlicu svima nama a raduje nas da je danas s nama i predsjednik zajednice HKUUMŽ, DEJAN BUVAČ.

 

I danas, u prvom redu, sjede članovi stručne komisije smotre - dr. STJEPAN HRANJEC, prof. LADISLAV VARGA i redatelj ROMANO BOGDAN koje lijepo pozdravljamo. Oni će svoje dojmove i mišljenja o odgledanim narodnim običajima podijeliti sa voditeljima društava koja su s nama na okruglom stolu koji ćemo upriličiti na kraju smotre.

Kao što smo jučer napomenuli - s jedne nam je strane Mura, s druge strane Drava, a u sredini mali falačec zemlje na kojem rastu ružice.  Kako o ružicama brinu i nebo i zemlja, tako brinu i ljudi. Isti oni koji čuvaju našu tradiciju, naše običaje, radosti i tuge koje prate svako ljudsko življenje. Upravo su takvi i svi oni koji, učlanjeni u mnoga kulturno umjetnička društva i udruge, čuvaju prošlost od zaborava.

 

 

I danas je red da se od srca zahvalimo svim sponzorima koji su pomogli realizirati smotru. Podsjetimo da su ruku pomoći pružili MURAPLAST, NOVI FEROMONT, JILL SOKOVI, zatim ALU BRAVARIJA, PEKARA MARĐETKO, LADISLAV FUŠ, MURS EKOM, ERVIN HORVAT I ZLATKO TALAŠ.  Načelnik Kotoribe jučer je otvorio smotru, a mi je, nastavljamo uz četiri međimurska narodna običaja koja ćemo svi zajedno pogledati. Svakako napominjem da za kraj današnjeg druženja pripremamo posebno iznenađenje- dolaze nam gosti iz SVETOG KRIŽA ZAČRETJA.

 

 

 

 

 

1997 godine osnovan je KUD Žiškovec, koji danas broji sedamdesetak članova i to u pet sekcija. Od brojnih nastupa na koje su izrazito ponosni, svakako treba istaknuti njihove nastupe u Pleternici, Donjem Miholjcu, Zagrebu, Plitvicama, Kutini, njivicama na otoku Krku, te u susjednoj Sloveniji na međunarodnim smotrama u Beltincima, Srednjoj Bistrici. Posebno su ponosni na zapažene rezultate sekcije dječjeg folklora i na nastupe tamburaškog sastava KUD- Žiškovec Biser Međimurja koji je ove godine osvojio zlatnu plaketu PAJE KOLARIĆA na 28. FESTIVALU HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU.

Dramsko recitatorska sekcija bilježi nastupe na Festivalu amatera Međimurja, a na smotri narodnih običaja od samog je početka. Danas će se predstaviti narodnim običajem NATEPANJE kojeg je uvježbala JAGODA SRŠA.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Seljačka sloga Prelog jedna je od naših najstarijih i najaktivnijih kulturno-

umjetničkih udruga, istaknuta čuvarica međimurske baštine. Ogranak Seljačke sloge u Prelogu osnovan je 1927. godine kao udruga građana koja je od tada okupljala mještane čiji je cilj bio očuvanje tradicionalne folklorne baštine, njegovanje pjesme i plesa. U sklopu Ogranka Seljačke sloge djelovalo je niz kulturnih sekcija, od folklorne, tamburaške, dramske pa do pjevačke i recitatorske. Zabilježeno je kako 1936. godine Ogranak broji čak 288 članova, a te je godine u Prelogu održana i jedna od prvih međimurskih Smotri starih hrvatskih i međimurskih pjesama. Seljačka sloga iz Preloga i danas okuplja građane koji vole pjesmu i ples. Nastupaju diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu, i tako promiču ljepotu međimurskog folklora. Spomenut ću nastupe na Međunarodnoj smotri folklora u zagrebu, na Đakovečkim vezovima,  Vinkovačkim jesenima... no, i van granica naše domovine pronijeli su domaću riječ - u italiju, Njemačku, Sloveniju... udruga je organizator i PROLOČKIH FOLKLORNIH SUSRETA te VEČERI UZ TAMBURICU. Danas članstvo broji pedesetak aktivnih članova koji rade na očuvanju izvornog pjevanja, plesa i starih međimurskih običaja. Danas će s nama podijeliti narodni običaj zvan ČEHARA kojeg je za scenu pripremila SUZANA LACKOVIĆ, a uvježbala cijela udruga.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kulturno umjetničko društvo Podturen kakvo danas poznajemo osnovano je 1980. godine, i danas su im najaktivnije sekcije narodnih običaja, dramska, zatim mješovita pjevačka skupina. Ova potonja bilježi i mnoge nastupe na Međimurskoj popevki i ponosni su što , iza tete Lize, imaju najviše nastupa na popevki. Posebnost podturna su čaplje - maska podturna kojom se iskazuju na običajima vezanim uz fašenk. Tako  su čaplje nastupale u Čakovcu, Zagrebu, Samoboru, Rijeci, Opatiji, Senju i Münchenu..

Nama će danas pokazati narodni običaj kak se negda navečer, dok su bili svati, plesalo po seli. K mladenki ili k mlodencu se peljala lajca na kolima. Kaj se metalo nutri - bodete vidli zoto kaj su nam to oni došli pokozati. Svati su malo na križojo postali pak zaplesali kaj su ljudi vidli kaj peljaju snehi, a unda pak su se morali žuriti jer su ih drugi svati od mladenca tam počekali pak im južinu dali.  VERICA NOVAK pripremila je ovaj prikaz za scenu i uvježbala ga s članovima KUD-a.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U Mačkovcu KUD djeluje od 1982 g., sa 5 sekcija koje vrlo aktivno sudjeluju na kulturnoj sceni Međimurja ali i cijele Hrvatske, nastupajući od Zagreba do Vinkovaca. Svoj su trag ostavili i u Sloveniji, Mađarskoj, Švicarskoj, Češkoj i Njemačkoj. Ponose se svojim članovima kojih ima pedesetak i koji kulturno blago Međimurja daruju svugdje gdje nastupaju. Organiziraju Županijsku smotru tamburaša,  izdali su svoj nosač zvuka, a važno je napomenuti da su Mačkovčani redoviti gosti i smotre narodnih običaja, uvijek su bili s nama u Kotoribi i hvala im na tome. Današnji je običaj, KRŠTENJE MOŠTA, za scenu pripremio i uvježbao IVAN UJLAKI.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uz cestu Zagreb - Macelj , gotovo na pola puta između Zaboka i Krapine, na visoravni niskog brežuljka, između crkve, razvedene horizontale dvorca s pratećim gospodarskim objektima i nove zgrade osnovne škole, smjestio se Sveti Križ Začretje. Prvi dio naziva mjesta, Sveti Križ, nastao je po crkvi posvećenoj Svetom Križu. O drugom dijelu naziva mjesta Začretje postoje dvije verzije. Samo mjesto smjestilo se na povišenom tlu okruženim samim lugovima. Na površinama današnjih sjenokoša bila je nekad krasna hrastova šuma zvana "hrastina". Narod je takav lug nazivao "čret". Stoga bi jednostavno rekli: "Idemo za čret". Druga je verzija da "čret" znači močvarno područje, pa je iza toga "čreta" odmorište. Tako je s vremenom nastalo Začretje. Danas su s nama članovi dramske sekcije udruge za kulturni amaterizam koja djeluje od 1997 godine.

Milan Družinec. SNUBOKI.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Draga publiko, hvala na pažnji i na pljesku kojim ste dočekali i ispratili svako kulturno umjetničko društvo koje vam se jučer i danas predstavilo.

Najtoplije zahvaljujemo svima koji su nas vodili u povijest "horvatskog cvetnjaka". Obogaćeni emocijama koje su se u nama stvorile kada smo gledali običaje naših baka i djedova, zasigurno dugo nećemo zaboraviti sve ono što smo jučer i danas vidjeli na pozornici kotoripskog doma kulture. Neka nas, upravo to sjećanje prati do 2007. godine, kada ćemo se svi zajedno opet sresti u Kotoribi.

Do tada, najljepša vam hvala što ste bili s nama i ugodna vam nedjeljna večer. Doviđenja.

 

KONFERANSA - DIANA ŠAREK