KOTORIBA

VREMEPLOV KOTORIBE

1715. KANONSKA VIZITACIJA ZABILJEŽILA JE DA NASELJE KOTORIBA IMA 100 KUĆA SA OKO 500 STANOVNIKA

1720. MEĐIMURJE SE RAZVIJA U OKVIRIMA UGARSKE UPRAVE UZ MALE PREKIDE ZA VRIJEME VLADANJA JOSIPA II OD 1785. DO 1789. GODINE, TE OD 1848. DO 1860. GOD. U PRVO VRIJEME MEĐIMURJEM VLADAJU GROFOVI ALTHONI, ALI GA UBRZO PRODAJU HRVATSKOM VELIKAŠU GROFU ĐURI FESTETIĆU DE TOLNA 1791. G.

02.08.1793. ĐURO VOJVODA, NAČELNIK TRGOVIŠNE OPĆINE KOTORIBA, KAO I PRISEŽNICI JOSIP MATOTEK, ĐURO HORVAT, MARTIN SILADI, JOSIP FUŠ, MARKO HORVAT, MIJO MATAN, ŽIGA ŠTROK, MIJO MARKULIJA POTPISALI SU NA HRVATSKOJ KAJKAVŠTINI, POPUT DRUGIH MEĐIMURSKIH OPĆINA, IZJAVU PODLOŽNOSTI GROFU JURJU FERENTIĆI I IMENOVALI STJEPANA CENKA , LJUDEVITA MLINARIĆA I BOLTU BEDEKOVIĆA SVOJIM OPUNOMOĆENICIMA PRED GROFOM ZA SKLAPANJE UGOVORA O ARENDI TJ. ZAKUPNINI ZA ZEMLJU.

27.11.1793. VIZITATOR STJEPAN KALOŠVARI ZABILJEŽIO JE DA JE U KOTORIBI JURAJ LEPAMER OBAVLJA ČAK TRI DUŽNOSTI: ON JE NOTAR (TAJNIK) U OPĆINI, UČITELJ U ŠKOLI GDJE PODUČAVA NEKOLIKO DJEČAKA I ORGULJAŠ U CRKVI. INTERESANTNO JE DA ON GOVORI TRI JEZIKA:HRVATSKI, NJEMAČKI I LATINSKI.

19. ST. USPOSTAVLJENA JE PLOVIDBA MUROM I DRAVOM, ŠTO JE AKTIVIRALO TRGOVINU, NAROČITO DRVETOM. VEĆE LUKE BILE SU KOTORIBA NA MURI I LEGRAD NA DRAVI, A KASNIJE JE TRGOVINU PREUZELA DONJA DUBRAVA.

1841. BEČKI DVOR DONOSI KONAČNU ODLUKU DA SE MAGISTRALNI PRAVAC PRUGE BEČ-TRST GRADI PREKO ŠTAJERSKE I KRANJSKE I DA SE SA SJEVERA POVEŽE PRUGOM BUDIM-KANIŽA-KOTORIBA-ČAKOVEC-PRAGERSKO.

28.02.1842. U BEČU OSNOVANA GENERALNA DIREKCIJA DRŽAVNIH ŽELJEZNICA. NJEZIN ZADATAK JE PROJEKTIRANJE PRUGE MEĐU KOJIMA JE I PRUGA DRŽAVNIH ŽELJEZNICA BEČ-TRST NA KOJU SE KASNIJE NADOVEZUJE I NAŠA KOTORIPSKA PRUGA.

1850. PRVA INICIJATIVA ZA GRADNJU PRUGE PRAGERSKO-KOTORIBA POTEKLA OD GRADSKOG ZASTUPSTVA VELIKE KANJIŽE (NAGYKANISZE) DOLAZI SE DO ZAKLJUČKA DA SE POVEŽE OVA POKRAJINA S BUDIMPEŠTOM, BEČOM TE DRUGIM POLITIČKIM, PRIVREDNIM I KULTURNIM CENTRIMA.

1853. GRADSKO ZASTUPSTVO VELIKE KANJIŽE UPUTILO BEČKOJ VLADI MEMORANDUM U KOJEM JOJ JE UKAZALO NA VAŽNOST IZGRADNJE PRUGE VELIKA KANJIŽA-KOTORIBA-MARIBOR.

1855. U VELIKOJ KANJIŽI OSNOVAN POSEBAN ODBOR SA ZADATKOM DA OSNUJE DIONIČKO DRUŠTVO ZA IZGRADNJU PRUGE VELIKA KANJIŽA-KOTORIBA-PRAGERESKO I ODBOR JE ISTE GODINE ZATRAŽIO KONCESIJU ZA IZGRADNJU PRUGE.

1855. DRUŠTVO JUŽNIH ŽELJEZNICA ILI ODRSKO KRALJESTVO PRIVILEGIRANO AUSTRIJSKO DRUŠTVO DRŽAVNIH ŽELJEZNICA ILI UKRATKO NAZVANO "St. E. G." DOBILO KONCESIJU ZA GRAĐENJE I EKSPLOATACIJU PRUGA. TO DRUŠTVO SAGRADILO JE PRUGU PRAGERSKO-KOTORIBA U DUŽINI 41 KM KROZ MEĐIMURJE.

08.06.1856. CAR FRANJO JOSIP ODOBRIO KONCESIJU ZA IZGRADNJU PRUGE S PRAVOM KORIŠTENJA 90 GODINA DIONIČKOM DRUŠTVU.

1857. U SIJEČNJU ODOBRENA VARIJANTA GRADNJE PRUGE KOTORIBA-PRAGERSKO (POSTOJALE SU TRI VARIJANTE) O POVEZIVANJU MAGISTRALNE PRUGE BEČ-ZIDANI MOST. ISTE GODINE ZAPOČELA GRADNJA PRUGE PO CIJELOJ TRASI. IZVOŽENJE RADOVA POVJERENO JE INŽINJERU KARLU FON ETZELU, NAJPOZNATIJEM INŽINJERU U EUROPI ZA GRADNJU ŽELJEZNICA.

20.08.1857. IZRAĐENA ZEMLJIŠNA KNJIGA (GRUNTOVNICA) ZA k.o. KOTORIBA NA NJEMAČKOM JEZIKU. TO JE NAIME BILO DOBA APSOLUTIZMA I CENTRALIZMA. NAŠE MJESTO TU SE NAZIVA KOTURIBA.

23.09.1858. SASTAVLJEN ZAPISNIK U BEČU O PRODAJI SVIH JUŽNIH AUSTRIJSKIH PRUGA (U ZAPISNIK OBUHVAČENA I NAŠA PRUGA)

01.11.1858. DRŽAVA DOLAZI U POTEŠKOĆE I POSTOJEĆE PRUGE PRODAJE ENGLESKOM I FRANCUSKOM KAPITALU, PREDSTAVNICIMA KOJE JE POVJERILA DALJNJU GRADNJU NOVIH PRUGA. PRODAJNA CIJENA JE 100 000 FRANAKA U SREBRU. ISTOG DATUMA NOVI VLASNICI STUPAJU U POSJED.

1859. PROJEKTIRANA ŽELJEZNIČKA PRUGA PRAGERSKO-KOTORIBA-NAGYKANISZA.

24.04.1860. PUŠTENA U JAVNI PROMET PRUGA MURAKERESZTUR-KOTORIBA-ČAKOVEC-PRAGERSKO KAO VAŽNA POBOČNA PRUGA NA BEČKO-TRŠČANSKU MAGISTRALU. TA MAGISTRALA PROŠLA JE MEĐIMURJEM DIJELOM RADI SKRAČIVANJA LINIJE, NO PONAJVIŠE U INTERESU GROFA FESTETIČA I EKSPLOATACIJE NJEGOVIH ŠUMA U MEĐIMURJU. PRUGA JE PUŠTENA U PROMET TJ. IZGRAĐENA PRIJE ROKA GODINU DANA I OSAM MJESECI.

31.12.1861. ROK KOJE JE NOVO DRUŠTVO POSTAVILO DA BUDE POTPUNO GOTOVA PRUGA VELIKA KANJIŽA-KOTORIBA-ČAKOVEC-PRAGERSKO.

1863. NAMJESNIČKO VIJEĆE TROJEVNE KRALJEVINE I HRVATSKA DVORSKA KANCELARIJA UZ INZISTIRANJE BEČKOG MINISTARSTVA RATA INZISTIRAJU NA PRIORITETNOM:IZGRADNJA PRUGE KOTORIBA-LEGRAD-KOPRIVNICA-KRIŽEVCI-ZAGREB.

1887. OSNOVANA JE OPĆINSKA VOĆARSKA ŠKOLA, JEDNA OD PRVIH U SJEVERNOJ HRVATSKOJ. NO ŠKOLA JE UBRZO PRESTALA SA RADOM.

1918. ŽELJEZNIČKI KOLODVOR KOTORIBA SJEDIŠTE VOJNIČKE STRAŽE KOJA JE ČUVALA ŽELJEZNIČKU PRUGU. NJEN ZAPOVJEDNIK BIO JE JUNAČKI ARTILJERISKI NATPORUČNIK MAGYAR IMRE.

04.11.1918. OKO ČETIRI SATA UJUTRO NA ŽELJEZNIČKOM KOLODVORU KOTORIBA DOGODILA SE TRAGEDIJA. 37 GODIŠNJI STJEPAN MATOTEK NAIŠAO JE NA STRAŽARA KOJI GA JE BAJUNETOM UBO U "MALA ČREVA" I RASPORIO MU TRBUH OD ČEGA JE ISTI DAN UMRO.

05.11.1918. PRIJE PODNE TRGOVAC HIRSCHLER ELEK DOVEO JE IZ KOTORIBE U DONJU DUBRAVU ČETU OD ŠESNAEST MORNARA. MORNARI SU PUTOVALI VLAKOM PREMA NAGYKANIZSI I DALJE U MAĐARSKU, ALI SU NA MOLBU HIRSCHLERA DOŠLI DA NAPRAVE REDA. TOM GRUPOM ZAPOVIJEDAO JE MAGYAR FERENC. U DONJOJ DUBRAVI IZVRŠEN JE POKOLJ, AREZULTAT 21 ŽRTVA.

06.11.1918. POVRATAK MORNARA IZ DONJE DUBRAVE ZA KOTORIBU DA NASTAVE SVOJ PUT ZA MAĐARSKU, NAKON ŠTO SU PROVELI NOĆ U KRČMI, GDJE SU CIJELU NOĆ PILI, POVREMENO OBILAZILI SELOM I PUCALI NA SVAKOGA.

10.11.1918. LIST "MURAKOZ" DONOSI VIJEST: U NEDJELJU SU U KOTORIBI MJESNI DERANI NAPALI MJESNI VLAK. VOJSKA DOVEDENA IZ NAGYKANIZSE NAPRAVILA JE TAMO REDA. JEDNOGA ZA DRUGIM POLOVOLI SU SVE POČINIOCE; NAVODNO SU IH DVADESET I DVOJICU POVEZLI U NAGIKANIZSU I NEKOLICIJU POSTRIJELJALI"

10.11.1918. OKO 15 SATI MAĐARSKI VOJNICI IZ ŽELEJZNIČKE STRAŽE UHVATILI SU ANDRIJU STRMEČKI IZ KOTORIBE, OSUDILI NA SMTR I STRELJALI ISPRED ZGRADE OPĆINSKE UPRAVE.

12.11.1918. NAVEČER VOJNICI ŽELJEZNIČKE STRAŽE UHVATILI SU ČETIRI OSOBE: 30 GODIŠNJEG MATIJU BELIGA, 20-GODIŠNJU KATARINU DOLENČIĆ, 22-GODIŠNJU MARIJU SVRTA I BOLTU TIŠLJARA KOJI JE U TOKU NOĆI USPIO POBJEĆI I PRIJEĆI PREKO DRAVE. TA TROJICA SU ČITAVU NOĆ PROVELI NA ŽELJEZNIČKOM KOLODVORU KOTORIBA U PROSTORIJAMA STRAŽE, A UJUTRO SU ODVEDENI DO OPĆINSKE ZGRADE GDJE SU OBJEŠENI NA CESTI SVAKI NA JEDAN KESTEN.

14.11.1918. NATPORUČNIK I VOJNICI (30-40) DOLAZE PRUGOM IZ KOTORIBE SA DREZINOM (MANJE ŽELJEZNIČKO VOZILO NA RUČNI ILI MOTORNI POGON KOJE SLUŽI ZA PREGLED I NADZOR PRUGE) DO VAHTE (ŽELJEZNIČKA STRŽARNICA) KOD DONJEG KRALJEVCA, ISKRCAVAJU SE NA OTVORENOJ PRUZI I POKUŠAVAJU OPKOLITI NAJVAŽNIJE STRAŽARSKO MJESTO KOJE JE BRANILO PRISTUP GORIČANU.

15.11.1818. DALJNJE KRVAVE OSVETE I REPRESIJE U KOTORIBI ZAUSTAVIO JE dr. ZALAN GRYLA IZ DONJE DUBRAVE, INAČE ZASTUPNIK U MAĐARSKOM PARLAMENTU. PO NJEGOVOM POVRATKU IZ BUDIMPEŠTE DONEŠENA JE ODLUKA O IZMJENI POSADE ŽELJEZNIČKE VOJNE STRAŽE U KOTORIBI.

04.11.1919. OKO PET SATI UJUTRO UBIJEN JE U SVOM DVORIŠTU OD ŽELJEZNIČKE STRAŽE 44. GODIŠNJI ZEMLJERADNIK IVAN ORŠUŠ. ISTOG DANA STRADAO JE JOŠ JEDAN KOTORIPČANIN 62. GODIŠNJI ROK MARĐETKO OD STRAŽARA ŽELJEZNIČKE STRAŽE I TO DOK JE IŠAO U HIRSCHLEROVU PILANU.

1921. PREMA POPISU STANOVNIŠTVA KOTORIBA IMA 4121 STANOVNIKA

09.07.1941. U MEĐIMURJU SLUŽBENO UVEDENA MAĐARSKA VOJNA UPRAVA O ČEMU SU KOTORIPČANI OBAVIJEŠTENI PLAKATIMA NA MAĐARSKOM I NA TKZ. "MEĐIMURSKOM" JEZIKU. DVA DANA KASNIJE PO MAĐARIMA POSTAVLJENI OPĆINSKI NAČELNIK ISTJERAO JE DVOJE HRVATSKIH PISARA IZ OPĆINSKOG UREDA ZBOG TOGA ŠTO NISU HTJELI POLOŽITI ZAKLETVU ŠEFU MAĐARRSKE DRŽAVE. TO JE BIO POSLJEDNJI DAN RADA HRVATSKIH SLUŽBENIKA U KOTORIPSKOM OPĆINSKOM UREDU JER SU GA IDUĆEG DANA ŽANDARI ZAPEČATILI.

06.08.1941. MEĐIMURJE SU NAKON PROGLAŠENJA MAĐARSKE VOJNE UPRAVE NAPUSTILI POSLJEDNJI HRVATSKI SLUŽBENICI IZ KOTORIBE I TO TRI UČITELJA I DVA OPĆINSKA PISARA KOJI SU ODBILI POLOŽITI ZAKLETVU ŠEFU MAĐARSKE DRŽAVE. ONI SU NA KOTARU DOBILI PROPUSNICU ZA PRIJELAZ GRANICE NA DRAVI ISTOM KAD SU POTPISALI IZJAVU DA DOBROVOLJNO NAPUŠTAJU MEĐIMURJE I DA SE VIŠE NIKAD NEĆE VRATITI KAI I DA NEMAJU NIKAKVIH POTRAŽIVANJA IZ MEĐIMURJA.

16.12.1941. MAĐARSKI PARLAMENT PROGLASIO JE ANEKSIJU MEĐIMURJA MAĐARSKOJ.

1946. OSNOVANO JE PODUZEĆE ZA IZRADU PLETENE ROBE "GIGANT". TO PODUZEĆE SE RASPALO PA JE KASNIJE OSNOVANO "JEDINSTVO"

1948. ZAPOČEO JE S RADOM KINO "ISKRA" KOTORIBA

27.11.1949. U ČAST DANA REPUBLIKE U KOTORIBI SVEČANO OTVOREN DOM KULTURE KOJI SE POČEO GRADITI 1940. GODINE NAKON OSLOBOĐENJA 1948. GODINE NASTAVILO SE S RADOVIMA NA IZGRADNJI ZGRADE TE JE ONA BILA ZAVRŠENA DVA DANA PRIJE ROKA. ISTOG DANA U KINODVORANI DOMA PRIKAZAN JE PRVI FILM , DOK SU SE RANIJE FILMOVI PRIKAZIVALI, ZBOG NEDOSTATKA KINODVORANE, BILO NA OTVORENOM BILO U BIVŠOJ GOSTIONICI NA POČETKU MURSKE ULICE.OD POČETKA 1950. GODINE DOM KULTURE KORISTI SE PRVENSTVENO ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA, A PORED TOGA I ZA DRUGE KULTURNOZABAVNE PRIREDBE, MASOVNE SASTANKE BIRAČA, SVEČANE AKADEMIJE I SLIČNE PRIREDBE.

29.11.1959. KINO "ISKRA" U KOTORIBI , NAKON NABAVE NOVOG KINO PROJEKTORA, PRVI JE PUT PRIKAZALO FILM U BOJI. BIO JE TO FILM "TRKA ZA SUNCEM" KOJI JE NA ČETIRI PREDSTAVE GLEDALO 729 OSOBA.

26.07.1964. OTKRIVEN SPOMENIK IVANU KNEZU, ORGANIZACIJSKOM SEKRETARU KOTARSKOG KOMITETA KPH PRELOG, U ŠUMI KRAJ KOTORIBE GDJE JE POGINUO UOČI OSLOBOĐENJA KOTORIBE.

04.08.1965. KATASTROFALNA POPLAVA KOTORIBE. UJUTRO TOGA DANA VODENE BUJICE MURE SRUČILE SU SE U SJEVEROZAPADNI DIO SELA I POPLAVILE STAMBENE I GOSPODARSKE ZGRADE OD KOJIH JE NEKOLIKO DESETAKA BILO SRUŠENO ILI TEŽE OŠTEČENO. BIO JE SRUŠEN I ARMIRANOBETONSKI MOST NA CESTI PRED KOTORIBOM I OŠTEČENA PRUGA PREMA ČAKOVCU, A PRUGU PREMA MAĐARSKOJ MORALI SU PREKOPATI SAMI BRANIOCI DA BI SPASILI MJESTO. ZATO JE MJESTO BILO ODSJEČENO OD SVIJETA PREKO TRI DANA.

19.081966. MURA PROBILA NASIPE I POPLAVILA KOTORIPSKO POLJE I DVIJE NAJNIŽE SEOSKE ULICE. TO JE BILA POSLJEDNJA POPLAVA KOTORIBE, ALI MANJA OD PROŠLOGODIŠNJE.

20.12.1968. U KOTORIBI PUŠTENA U RAD AUTOMATSKA TELEFONSKA CENTRALA NA KOJU JE BILO PRIKLJEČENO 30 TELEFONA U RADNIM ORGANIZACIJAMA I 4 U STANOVIMA MJEŠTANA. PRVI PRETPLATNICI BILI SU dr. VALENT PERCAČ- LIJEČNIK SPRCIJALISTA, dr. PETAR VRANJEŠ- STOMATOLOG, MILICA TURK I IVAN VUK.

30.06.1976. SKUPŠTINA OPĆINE ČAKOVEC NA PRIJEDLOG INICIJATIVNOG ODBORA IZ KOTORIBE DONIJELA JE ODLUKU O PRISTUPANJU KOMASACIJI U k.o. KOTORIBA

15.12.1977. NA ŽELEJZNIČKOJ STANICI KOTORIBA PUŠTENI U RAD SIGNALNO-SIGURNOSTI UREĐAJI.

26.11.1979. ZAPOČELO OBAVJEŠTAVANJE KORISNIKA KOTORIPSKE KOMASACIJE O MJESTU GDJE IM JE NADIJELJENO ZEMLJIŠTE I U KOJOJ VELIČINI.

03.12.1979. U JUŽNOM DIJELU ULICE MARŠALA TITA (GLAVNA ULICA ILI DANAS ULICA KRALJA TOMISLAVA) U KOTORIBI POČELI SU RADOVI NA POSTAVLJANJU PODZEMNOG KABLA ZA ULIČNU RASVJETU I ZA DOMAČINSTVA

07.12.1979. U ISTOJ ULICI ZAVRŠENI SU RADOVI NA KANALIZACIJI.

11.12.1979. POSTAVLJENA BUŠAĆA GARNITURA ZA TRAŽENJE NAFTE I PLINA "KOTORIBA - III" KOD EKONOMIJE.

15.12.1979. POČEO SA RADOM RESTORAN ZA TOPLI OBROK U "MEPLASTU" U KOTORIBI.

09.12.1984. U KOTORIBI IZGLASAN NOVI SAMODOPRINOS KOJI ĆE SE UPLAČIVATI DO KRAJA 1989. GODINE

01.11.1984. POČELA SAOBRAČATI NOVA MEĐUNARODNA AUTOBUSNA LINIJA DONJA DUBRAVA-KOTORIBA-ČAKOVEC-MUNCHEN S POLASKOM IZ KOTORIBE U 17,10 SATI.

24.11.1984. POČEO SA RADOM NOVOIZGRAĐENI DJEČJI VRTIĆ U KOTORIBI.